Video
Iz Savjeta su nedavno saopštili da nedostaje 17 odsto sudija.
A da sudovi nisu privlačni mladim pravnicima pokazuje posljednji konkurs , gdje se za više od 40 pripravničkih mjesta prijavilo samo devet osoba.
Ovaj podatak iz nevladinog sektora su okarakterisali alarmantnim. Smatraju da se moraju ispitati razlozi nezainteresovanosti mladih pravnika za sudstvo.
“Pravi je momenat da se zapitamo u kom pravcu ide sudstvo, ko su ljudi koji će raditi u njemu i da li će ih uopšte biti. Ukoliko sada ne obratimo pažnju i ne učinimo nešto, ovo će ostati posao za rijetke entuzijaste”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) sudija, Tijana Badnjar.
Pripravnički tri godine, seljenje o svom trošku
Pravnici nakon završenog fakulteta do izbora za sudiju moraju da prođu dug put.
Pripravnički staž u sudstvu traje tri godine.
Većina potencijalnih kandidata za sudije već tada odustane, ističe sudija i sekretarka Udruženja sudija Crne Gore, Ana Stojanovski.
“Jer su direktno izloženi lošim organizacionim uslovima unutar sudova u kojima obavljaju staž, ali i zbog toga što im danas brojne manje zahtjevne pozicije nude bolju finansijsku i profesionalnu satisfakciju”, navodi Stojanovski.
Nakon položenog pravosudnog ispita, kandidat za sudiju mora završiti obuku od godinu i po.
Zatim slijedi raspoređivanje u neki od nižih sudova u državi, u zavisnosti od slobodnih mjesta.
To znači da kandidati kada se prijavljuju ne znaju u kojem će sudu i, samim tim, gradu raditi.
Problem je što oni koji moraju da se presele u drugi grad ne dobijaju naknadu za odvojeni život, ističe Badnjar.
“Pa od svoje zarade, na primjer, plaćaju kredit za stan koji su kupili u gradu u kom su živjeli, ali i rentu za stan koji iznajmljuju. Na taj način, plata sudije osnovnog suda je svedena na nivo džeparca i nikako nije adekvatna poslu, uloženom vremenu u obrazovanje i svakodnevnom radu”, navodi Badnjar.
Šta onda nekog opredijeli za karijeru u sudstvu?
Govoreći o ličnim motivima, Badnjar kaže da je imala želju da postane sudija kako bi “društvo, čije nedostatke prepoznajemo, učinili boljim, a ne samo prazno kritikovali, bez preuzimanja odgovornosti”.
Međutim, ističe da sistem ni na koji način nije podsticajno uticao na njenu želju da se bavim sudskim poslom. Upravo suprotno.
“Svaki dio tog sistema je bio odbijajući. Počev od načina izbora, uslova rada, percepcije javnosti, pa sve do čestih, gotovo svakodnevnih pritisaka na sudstvo koji dolaze od izvršne vlasti i političara”, dodaje Badnjar.
Na političke pritiske je nedavno ukazao i Sudski savjet, tijelo koje, između ostalog, imenuje sudije i predsjednike sudova.
Kritike i problemi u sudstvu
Evropska komisija u posljednjem izvještaju je navela da nisu sprovedene ključne reforme u pravosuđu, te da su među izazovima i imenovanja u sudstvu.
A koliko ima problema prilikom imenovanja pokazuje podatak da sedam konkursa za izbor predsjednika Vrhovnog suda nisu dali rezultate, pa je krajem marta raspisan osmi.
Ta funkcija ostala je upražnjena od ostavke Vesne Medenice decembra 2020. godine.
Više sudija Ustavnog suda uskoro će ispuniti uslove za penziju.
A taj sud kompletiran je prošle godine, nakon što je više od pet mjeseci bio u blokadi zbog nedostatka sudija – imao je samo tri od sedmoro.
Problem sudstva je i veliki broj neriješenih predmeta.
Na “pravdu” čeka skoro 70 hiljada neriješenih slučajeva, a u oblasti organizovanog kriminala čak je 81 posto neriješenih predmeta.
Gdje je rješenje?
Stojanovski ističe da je reforma pravosuđa “potrebnija nego ikada”.
Dodaje da se ona mora temeljiti na iskustvima i znanjima stručnjaka, reogranizaciji sistema obrazovanja i načina izbora sudija, njihovog stalnog usavršavanja, napredovanja i poboljšanja položaja u društvu.
“Samo konstruktivne kritike omogućile bi jasnije sagledavanje problema pravosuđa i doprinijele da te pozicije ponovo postanu inspirativne za mlade pravnike, jer su oni pokretačka snaga reformskog procesa”, ističe Stojanovski.
Stojanovski smatra da svi segmenti društva, od vlasti do civilnog sektora, treba da se, u okviru svojih ovlašćenja, zalažu za stvaranje optimalnih uslova za rad sudija.
I Badnjar ističe da je potrebna zajednička volja i posvećen rad sve tri grane vlasti, kao i proaktivniji pristup Sudskog savjeta u borbi za nezavisnost sudstva i poboljšanje uslova rada.
Smatra da treba otkloniti probleme u aktuelnim zakonskim rješenjima, posebno ona koja se tiču izbora i napredovanja sudija, preispitati broj predmeta koji sudije moraju završiti na godišnjem nivou, kao i zarade.
“Sudije ne trebaju biti povlašćene, ali ni obespravljene. Svi govore o jakom i nezavisnom sudstvu, ali se nedovoljno čini da se to realizuje. To nije nešto što je dato, već se izgrađuje”, poručuje ona.
I dok se radi na reformama u pravosuđu, u cilju ispunjavanja privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, crnogorsko sudstvo će, ne računajući Ustavni sud, ove i sljedeće godine samo zbog odlaska u penziju napustiti još 12 sudija.
Preporučeno
O tome koliko je Crna Gora ispunila ova mjerila trebalo bi da bude odlučeno u junu.
