Međutim, kako je saopšteno iz Građanske alijanse (GA), uprkos ovoj obavezi, Crna Gora i dalje nema efikasan institucionalni odgovor na policijsku torturu, što omogućava ponavljanje ovakvih slučajeva. Istovremeno, nekažnjivost podriva povjerenje građana u institucije sistema i ugrožava same temelje vladavine prava.
,,Iako je prepoznata potreba za boljom koordinacijom između policije, tužilaštva i sudstva, praksa pokazuje da takva saradnja ili izostaje ili je nedovoljno djelotvorna. Kao rezultat, slučajevi policijskog zlostavljanja često ne prelaze nivo disciplinskih mjera, dok sudski postupci, čak i kada budu pokrenuti, traju godinama bez konkretnih rezultata”, kažu u GA.Naglašavaju da posebno zabrinjava činjenica da institucije reaguju selektivno – dok se građani brzo procesuiraju i kažnjavaju, odgovornost policijskih službenika rijetko biva jasno utvrđena.
Time sistem, smatraju u GA, ne sankcionišući zlostavljanje onih koji bi trebalo da štite građane, šalje poruku da je nasilje unutar policijskih struktura prihvatljivo i nekažnjivo.
,,Osim izostanka sankcija, dodatno zabrinjava i način na koji profesionalna odgovornost u bezbjednosnim strukturama ostaje zanemarena. I dalje svjedočimo da policijski službenici osuđeni za zlostavljanje ne samo da ne snose posljedice, već napreduju u službi i bivaju imenovani na visoke funkcije. Ovakva praksa dodatno učvršćuje kulturu nekažnjivosti i šalje poruku da čak ni najteži prekršaji u službi nijesu prepreka za karijerni napredak”, ističu u saopštenju.
Prema njihovoj ocjeni još jedan od ključnih problema u borbi protiv policijske torture u Crnoj Gori jeste dugotrajnost sudskih postupaka i neefikasnost kaznene politike.
,,Iako su određeni slučajevi policijskog zlostavljanja stigli pred sud, pravosudni procesi traju godinama, iscrpljujući žrtve i obesmišljavajući ostvarenje pravde. U tom kontekstu, već naredne sedmice očekuju se presude u predmetima koji se odnose na navode o policijskom nasilju tokom istraga, što će biti važan test za pravosudni sistem i njegovu sposobnost da odgovori na ovakve slučajeve”, ističu u GA.
Međutim, napominju, i pored brojnih izazova u borbi protiv policijske torture, određeni koraci ka unapređenju institucionalnog odgovora su preduzeti.
,,Naime, u toku 2024. godine, Vrhovni državni tužilac dostavio je svim tužilaštvima obavezujuća uputstva za postupanje u slučajevima torture. Ona između ostalog nalažu snimanje saslušanja osumnjičenih i obavezu ljekara da dokumentuju i fotografišu povrede, čime se jača transparentnost i efikasnost istraga. Ove mjere predstavljaju iskorak u procesuiranju slučajeva torture, ali njihova stvarna djelotvornost zavisi od dosljedne primjene i odlučnosti institucija da ih sprovedu bez izuzetaka”, naglašeno je u saopštenju.
Navode da je još jedan značajan korak ka jačanju zaštite žrtava torture napravljen krajem prošle godine izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čime su one konačno stekle pravo na besplatnu pravnu podršku.
Ipak, kako kažu, važno naglasiti da, za vrijeme dok ovo pravo nije bilo dostupno žrtvama, policijski službenici, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, imali osiguranu besplatnu pravnu pomoć u postupcima vezanim za upotrebu sredstava prinude.
Ovim izmjenama, smatraju u GA, konačno je uspostavljena ravnoteža i omogućeno žrtvama torture da ostvare jednaku podršku u pravnim procesima.
Preporučeno
,,Pitanje zaštite od torture i efikasnog procesuiranja policijskog zlostavljanja značajno je i za evropske integracije Crne Gore, s obzirom na to da EU kontinuirano upozorava na problem nekažnjivosti u bezbjednosnim strukturama.
U tom kontekstu, najavljena posjeta Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje torture (CPT) 2025. godine predstavlja važnu priliku za procjenu napretka i dodatni podsticaj reformama. Borba protiv policijske torture mora se pretočiti u konkretne mjere koje će osigurati odgovornost institucija i zaštitu građana. Nadležni organi moraju pokazati odlučnost u primjeni zakona, procesuiranju odgovornih i konačnom prekidu kulture nekažnjivosti”, zaključuju u GA.
Video