Laković uvrijedio autore pravilnika, Sekulović odbio da se sretne sa njim

Pravilnik kao ključni akt je trebao da se nađe na Vladi još 16. decembra, ali do toga nije došlo jer je Krivokapić odbio da ga uvrsti u dnevni red zbog Lakovićevih mnogobrojnih primjedbi na dokument od oko 1.200 strana.

Ministarstvo unutrasnjih poslova izradilo je prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je službeno upućen Upravi za kadrove i Ministarstvu javne uprave na mišljenje, prije nego bude upućen Vladi na usvajanje.

ZAHTJEV PREMIJERA

Međutim, prema saznanjima Pobjede, mimo zakonskih procedura i dosadašnje prakse, premijer Zdravko Krivokapić je tražio tekst pravilnika prije nego je upućen pomenutim organima na mišljenje.

Pravilnik, kao i prijedlog strategije za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, premijer je dao na kontrolu savjetniku za bezbjednost Voju Lakoviću, koji je trebalo da je upodobi sa željama Krivokapića i njegovim kadrovskim projekcijama.

Naime, nakon je stručni tim Ministarstva unutrašnjih poslova u saradnji sa renomiranim međunarodnim partnerima izradio nacrt pravilnika i poslao ga premijeru, stigao je odgovor premijerovog savjetnika u kojem su autori tog dokumenta, između ostalog, i OEBS i američka ambasada nazvani “neznalicama, mešetarima i manipulatorima”.

To je izazvalo žestok odgovor Sekulovića koji je otpisao Lakoviću da je svojim odgovorom urušio dignitet Ministarstva unutrašnjih poslova stavljajući sebe u ulogu isljednika, kao i odbio da se sretne sa njim.

MEŠETARI I NEZNALICE

“Ističemo takođe da nazivajući nestručnim, neprofesionalnim, mešetarima, manipulatorima, neznavenim, bahatim i samovoljnim autore radne verzije pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, ovim imenima i atributima nazvali ste ujedno i međunarodne partnere ove države: norveški Centar za integritet u sektoru bezbjednosti (CIDS), Organizaciju za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), Međunarodni program pomoći u sprovođenju obuka za kriminalne istrage Ministarstva pravde SAD, pri Ambasadi SAD (ICITAP)”, navodi se u odgovoru Sekulovića Lakoviću, a u koji je Pobjeda imala uvid.

Mišljenja smo, kako navodi Sekulović, da bi i pokušajem odgovora na ista pitanja, koja su postavljena u isljedničkom tonu i maltene sa pozicije tužioca koji sprovodi saslušanje osumnjičenog, doveli u pitanje dignitet ove ustanove.

U brojnim primjedbama Lakovića, a u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da predloženi pravilnik nije zasnovan na analizi nedostataka postojećeg, koja podrazumijeva ukupan broj zaposlenih državnih službenika, broj državnih službenika koji imaju policijska zvanja, kadrovsku strukturu jednih i drugih iz podataka od kada su policijski službenici stekli to zvanje.

Laković, prema tvrdnjama izvora Pobjede, pokazao je da ne poznaje zakonske propise i ukazivao je na uslove radnih mjesta, u pogledu radnog iskustva, ne znajuci da te uslove propisuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

U Lakovićevim primjedbama dodaje se da nije izvršena klasifikacija strukture zaposlenih – Fraskatijeva klasifikacija.

“Nije naveden broj namještenika, starosna struktura, polna struktura itd…”, broj sistematizovanih radnih mjesta po važećem pravilniku, broj popunjenih radnih mjesta, struktura i broj policijskih službenika po zvanjima, broj neraspoređenih radnih mjesta, broj policijskih službenika koji su pokazali interesovanje za prijevremeno penzionisanje, tj. prestanak radnog odnosa na lični zahtjev.

PODMLAĐIVANJE SLUŽBE

Nacrtom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP i Uprava policije predvidjeli su veliko kadrovsko podmlađivanje službe – plan je bio da se u razvojnoj sistematizaciji u narednih nekoliko godina zaposle 904 nova službenika.

Detaljna kadrovska analiza u Upravi policije, koja je urađena za potrebe dokumenta, pokazala je da 1.084 službenika ima zakonske uslove za odlazak iz službe, a tokom ankete se već oko 400 pripadnika policije javilo da želi dobrovoljno, po povlašćenim uslovima, da napusti policiju.

Prema urađenoj analizi, planirano je da već u 2022. godini gotovo 700 službenika napusti policiju, mahom onih pripadnika službe koji imaju već sve zakonske uslove za odlazak u penziju.

Važećim pravilnikom iz marta 2021. godine u Upravi policije je sistematizovano 4.752 službenička i namještenička radna mjesta unutar razgranatog policijskog sistema.

Ukoliko se prihvati kadrovski plan MUP-a i UP, to bi značilo da bi već tokom 2022. godine služba bila smanjena za gotovo 15 odsto starijih kadrova, a potom dijelom zamijenjena mlađim kadrom.

Pobjeda saznaje da je premijer od ministra tražio imena svih rukovodilaca policije, kako bi, zajedno sa Lakovićem, provjerio jesu li to ljudi od premijerovog povjerenja. Kako Pobjeda saznaje iz MUP-a, naročito su bili zainteresovani za graničnu policiju i Centar bezbjednosti Berane.

Ko je Vojo Laković: Služio Miloševiću, radio sa Kertesom, bio u Vučeićevom timu, vrijeđao Boženu Jelušić…

Laković je na funkciju Krivokapićevog savjetnika za bezbjednost izabran 29. oktobra prošle godine. U javnosti se predstavlja i kao dekan privatne visokoškolske ustanove: Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment (Fakultet bezbjednosnih nauka), s centrom u Banjaluci i filijalama u Trebinju, Brčkom, Užicu i Istočnom Sarajevu.

Prije nego što je imenovan na državnu funkciju u opširnom intervjuu za RTV Srpska iz Podgorice je 7. septembra prošle godine vrijeđao poslanicu Ure Boženu Jelušić.

“Javlja se i ova Božena, ja je lično znam, iz Budve, jer sam službovao u Budvi. Mislim, kad uđeš u priču da misliš da sve znaš – ti si onda obično tele, ti ništa ne znaš, a ljudi hoće da sve znaju. Znači, to su one babe iz mog sela, koja sve zna i sve vidi”, naveo je u on u izjavi za RTV Srpska.

Laković je bezuspješno aplicirao na javnom konkursu za izbor direktora Uprave policije. Mediji su objavili da Laković ima i srpsko državljanstvo.

Prema podacima Antene M, Laković (62) je donedavno radio u Upravi carina Ministarstva finansija Vlade Srbije, a bio je i u koordinacionom timu Aleksandra Vučića za primjenu Briselskoga sporazuma iz 2013. o normalizaciji odnosa između vlada Srbije i Kosova.

Laković je policijsku karijeru 1981. počeo u Makedoniji, a u RSUP SR Crne Gore prešao tri godine kasnije. Od 1987. komandir milicije u Budvi, a od tzv. antibirokratske revolucije 1989. do 1994. načelnik Centra bezbjednosti u Baru – opštini koja je, među rijetkim u Crnoj Gori, imala opozicionu lokalnu vlast (koalicija oko sadašnje SDP).

Od 1994. Laković radi u Upravi carina – šef službe za suzbijanje krijumčarenja i carinske istrage Carinarnice u Baru. U jeku pojačanih pritisaka Slobodana Miloševića na Crnu Goru, tješnje je sarađivao s Vojskom Jugoslavije. U Luku Bar je Vojska Jugoslavije pokušala da tokom NATO intervencije aktivira vojne efektive i tako isprovocira bombardovanje i katastrofu koja bi neminovno uslijedila.

Laković tvrdi da je u julu 1999. pretučen od strane neimenovanih osoba u kanjonu Tare. Za srpske medije je tada kazao: „Crnu Goru sam napuštio zato što sam morao, poslije dobijenih batina i dugotrajnog liječenja, prvo u Pljevljima, pa zatim na VMA Beograd“.

U Beogradu postao je revizor u Saveznoj upravi carina Mihalja Kertesa, saradnika Miloševića i srpske tajne službe. Karijeru je nastavio kao carinski funkcioner Vlade Republike Srbije.