Lazović je, preko svoje advokatice Maje Zeković, pismo uputio 14. juna, i to na adrese VD VDT Maje Jovanović, SDT Vladimira Novovića, direktora ANB-a Sava Kentere, direktora UP Zorana Brđanina, potpredsjednika Vlade Raška Konjevića i Odbora za bezbjednost Skupštine CG.
Lazović je ukazao na spregu određenih krugova vlasti i medija koji, kako tvrdi, selektivno objavljuju tajne podatke čime ga unaprijed optužuju.
“Kompilacija podataka koje posjeduju državni organi i koji bi po Ustavu i zakonu morali biti čuvani kao službena tajna, na volšeban način dospijevaju do javnosti. Postavlja se logično pitanje – kojim kanalima tajni podaci dospijevaju u medije i zašto se podaci objavljuju selektivno? Naravno, podaci bez provjere, predstavljeni tako da unaprijed optužuju i stvaraju negativnu sliku o pojedincu”, stoji u dopisu Lazović u koji je Standard imao uvid.
Konstatuje da se na taj način obesmišljava pravo na poštovanje prezmpcije nevinosti, utiče na javnost stvaranjem, unaprijed i bez dokaza, utiska o krivici pojedinca, a naravno utiče se na postupanje državnih organa.
“Opštepoznato je da državni organi zaziru od medijskog eksponiranja i nastoje svoje djelovanje upodobiti što je više moguće stvaranju slike o sebi u javnosti, kao efikasnim i djelotvornim. U takvoj “efikasnosti” samo se krše osnovna ljudska prava medijski označenog pojedinca, a protok vremena najčešće pokaže da od krivice, medijski označenih lica, nema ništa. Da je kampanja i kršenje svih osnovnih ljudskih prava bilo potrebno samo da bi se nečija karijera uništila, da bi se neko uklonio sa puta profesionalnog napredovanja ili ostvario neki drugi lični i najprizemniji cilj”, piše u pismu.
Nadalje u dopisu Lazović pšonavlja da je objavljivanje “neprovjerenih i netačnih, ali sasvim sigurno podataka koji su morali biti najstrože čuvana tajna”, predstavlja direktno kršenje pretpostavke nevinosti, uskraćivanje prava na odbranu i djelotvoran pravni lijek.
“Masivnost i širina ove kampanje odsustvo bilo kakve reakcije u cilju uspostavljanja sistema postojanja osnovnih ljudskih prava, ukazuju da Petar Lazović zaštitu svojih prava, umjesto u domovini, mora tražiti pred međunarodnim organizacijama. Takav motiv medijske pripreme za likvidaciju pojedinaca iz sektora bezbjednosti, nije nepoznat u našem društvu. Haranga koja se trenutno vodi protiv Petra Lazovića samo je kopija istih ili veoma sličnih ranije izvedenih aktivnosti i interesno povezane grupe pojedinaca, koje su dovele do više nerasvijetljenih ubistava i samoubistava”, tvrdi Lazović.
On je na kraju saopštio i motiv slanja dopisa čelnicima bezbjednosnih institucija.
“Imajući u vidu ozbiljnost, finansijske i organizacione kapacitete kriminalne strukture koja stoji iza medijske i očigledno jednog dijela institucionalne pripreme za uklanjanje Petra Lazovića iz sektora bezbjednosti, a moguće i sa lica zemlje, želim da ovo pismo ostane trag kao svjedočanstvo događaja koji se mogu u bliskoj budućnosti desiti.
Abazović traži da se ispitaju prijetnje koje dobija zbog hapšenja Lazovića
Nedugo nakon hapšenja Lazovića mediji, na koje insinuira i sam Lazović u svom dopisu, objavili su da je premijeru Dritanu Abazoviću ugrožena bezbjednost zbog hapšenja službenika ANB-a.
Abazović je, kažu, obavijestio čelnike javne i tajne policije da ga grupe bliske uhapšenom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Petru Lazoviću i njegovom ocu Zoranu, bivšem visokom policijskom funkcioneru, targetiraju kao glavnog krivca za hapšenje i planiraju neku vrstu odmazde.
Abazović je o informacijama koje, kako tvrdi, dobija, obavijestio ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru.
Nakon prvog uopštenog upozorenja da Abazoviću prijete zbog hapšenja Lazovića, mediji su konkretizovali pisanje objavom jedne takve prijetnje sa društvenih mreža.
“Pamtićeš 18. jul po Petru Lazoviću, kunem ti se u Boga”, samo je jedna, kako tvrde mediji, od prijetnji koja je preko lažnih profila na društvenim mrežama stigla u inboks predsjedniku Vlade Crne Gore.
Adžić: Nema organizovanog pokušaja ugrožavanja bezbjednosti Abazovića
Interesantno je da se juče oglasio i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić koji je kazao da ipak ” u ovom momentu nema organizovanog pokušaja ugrožavanja bezbjednosti premijera Dritana Abazovića.
On je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je razgovarao sa Abazovićem, koji ga je, kako je naveo, upoznao sa mnogo detalja.
“Ono što trenutno imamo kao informaciju je da ne postoji neka organizovana grupa koja na organizovani način pokušava da ugrozi bezbjednost premijera. Da li postoje pojedinačni slučajevi? To je nešto što ćemo dobiti kada se sprovedu sve aktivnosti od nadležnih organa”, kazao je Adžić.
On je rekao da su institucionalno odmah reagovali.
“Sektor policije za posebne namjene je uputio svim operativnim sektorima, ali i lokalnim centrima bezbjednosti zahtjeve za dostavljanje podataka o ugroženosti”, naveo je Adžić.
On je dodao da je obaviještena Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) od koje očekuje novu procjenu, ima li dodatne ugroženosti premijera u novonastalim okolnostima.
Prema informacijama Standarda Uprava policije provjerava prijetnje, ali za sada nemaju konkretne rezultate istrage.
Preporučeno
Video