Video
Mihailović je napomenula da je to udruženje ranije sa nekoliko ministara pravde pokušavalo da dogovori konačan početak primjene izmijenjenih odredbi Krivičnog zakonika koje su stupile na snagu u januaru 2022. godine, za koje su se zalagali prethodnih osam godina.
„To je sa jedne strane jedna od odredbi koja treba da unaprijedi sistem zaštite djece, a sa druge strane dugo smo čekali da počne primjena što je bio paradoks. Ministar Božović je imao sluha zbog čega je i ubrzao samu proceduru. Dobili smo registar za koji se nadam da će konkretno zaživjeti odnosno da će imati svoju svrhu i funkciju“, kazala je Mihailović.
Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore, su na snazi od januara 2022. godine, a propisuju strože kazne za počinioce krivičnih djela protiv polne slobode.
Naglašava i da je važno napomenuti da registar Ministarstva pravde nije javan.
„Mi smo to tražili da Registar bude javan, ali to nije nikada prihvaćeno, niti je to bila jedna od opcija koje su htjeli uopšte da razmatraju. No ipak, dobro je da je napravljen registar koji treba da posluži tome da na jednom mjestu budu počinioci ovih djela, da tužioci i sudije mogu da pristupaju tom registru kada donose odluke“, rekla je Mihailović.
Naglasila je i činjenicu po kojoj ubuduće svaki poslodavac koji radi sa djecom ima obavezu da traži podatke da li je osoba koju zapošljava u Registru, kako bi se na taj način smanjio kontakt počinilaca takvih djela sa djecom i da bi na taj način djeca bila dodatno zaštićena, što u ovom trenutku, kako navodi, u ovoj državi nijesu.
Što se tiče početka primjene ostali odredbi Krivičnog zakonika, čija primjena se, kako je prema riječima Mihailović i dalje čeka, ona ističe da je to u ovom trenutku prioritet.
„Zato što je osim registra predviđen i nadzor počinilaca ovih krivičnih djela kada izađu iz zatvora. Važno je kuda se kreću, gdje rade, na koji način funkcionišu. Međutim i dalje se čeka definisanje podzakonskih akata koji to treba da omoguće“, istakla je Mihailović.
Direktorka Udruženja Roditelji je podsjetila da je pitanje javnosti registra bio jedan od njihovih zahtjeva kada su krenuli u priču o zaštiti djece od svih djela protiv polne slobode.
“ Nije postojala mogućnost da se o tome uopšte priča jer uvijek kada god smo sa nekom instancom vlasti razgovarali to je odbijano kao nešto što u Crnoj Gori nije moguće, odnosno nije dopustivo zbog različitih problema koji bi mogli da nastanu ukoliko bi se to javno objavilo. Ono što je važno istaći jeste da će registar sigurno da doprinese da se ne ponavljanju slučajevi poput onih prije nekoliko godina kada smo imali počinioca koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i sekusalno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušava da ponovi slična djela sa čim je javnost bila upoznata. Međutim desilo se to da kada su ga priveli sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nisu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti“, kazala je Mihailović.
Predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić juče je kazao da smatra da treba uzeti u razmatranje mogućnost da Registar pedofila bude javan, kako bi svako mogao da mu pristupi i kako bi roditelji mogli dobiti informacije da li se neko od pedofila nalazi u blizini njihove djece.
“Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne”, kazao je Šćekić.
Mihailović je istakla da je glavni problem prethodnom periodu bila kvalifikacija samog djela.
„Kada se učine određena nedozvoljena polna djela na štetu maloljetnika, ta se djela često kvalifikuju kao prekršaj, odnosno kao remećenje javnog reda i mira i to je suštinski i glavni problem, odnosno postojala je nesenzibilisanost tužilaca i sudija da prepoznaju ta djela, a da onda nakon toga postupe po Krivičnom zakoniku“, istakla je Mihajlović.
Što se tiče preduzimanja daljih koraka u cilju povećanja zaštite djece, Mihajlović poručuje da je najvažnije raditi na povećanju senzibilisanosti i odgovornosti.
„Mislim da je javnost prilično ogorčena na mnoge sudske presude koje se tiču ovih djela jer smatraju da su podsticajne za sve one koji su počinioci ovakih djela, a ne dovoljno kažnjavajuće i da ne šalju jasnu poruku da će to biti strogo sankcionisano. Računamo da će sudije i tužioci to prepoznati i da će, zajedno sa svima onima koji donose te odluke, se potruditi da ubuduće odgovornije postupaju“, kazala je Mihailović.
Naglasila je da Udruženje Roditelji čeka da se zakaže nova sjednica Savjeta za prava djeteta.
„Sjednica Savjeta je bila krajem proljeća kada su bili pozvani i predstavnici Vrhovnog suda, tužilaštva i Uprave policije i tada je obećano da će se raditi na poboljšanju sistema zaštite djece. Sada, zaista, čekamo konkretne korake da bismo mogli da kažemo da smo konačno počeli neke stvari da mijenjamo, a koje su trenutno na jako niskom nivou“, zaključila je Mihailović.
Božović: Registar pedofila će povećati stepen zaštitet naše djece
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da je Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, u kojem je u ovom trenutku, evidentirano 98 osoba, dugo očekivani mehanizam za veći stepen zaštite naše djece.
Podsjećamo da je Ministarstvo pravde stavilo u funkciju Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, u kojem je u ovom trenutku, evidentirano 98 osoba.
Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, odnosno posebna evidencija, predviđena izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore iz januara 2022, a početak funkcionisanja tog registra je više puta odgađan.
Napominjemo da Registar sadrži ime i prezime osuđenog, jedinstveni matični broj, adresu prebivališta i boravišta, podatke o zaposlenju, o osobenim znacima, o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena i podatke o pravnim posljedicama osude.
Ministarstvo pravde nadležno je za vođenje posebne evidencije, podaci iz posebne evidencije se vode trajno i ne mogu se brisati.
Preporučeno
„Podaci iz posebne evidencije mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti. Osim toga, podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude”, saopšteno je iz Ministrastva pravde.
