U Crnoj Gori je u poslednjih pet godina zabilježeno 17 femicida, koji zakon ne prepoznaje kao posebno krivično djelo.

Krivični zakonik je propisao 40 godina zatvora kao maksimalnu kaznu za ubistvo.

Godinama je nevladin sektor na protestima tražio oštrije kazne za femicid i da se kao posebno krivično djelo uvede u Krivični zakonik.

Izvršna direktorka Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović kaže da su to ohrabrujuće poruke, ograđujući se za dvije presude, koje još nijesu pravosnažne.

„Da vidimo što će biti, jer imaju pravo žalbe. Ipak, presude su ohrabrujuće u smislu da pravosuđe konačno radi svoj posao kako treba“, kaže Petrović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kaže da to je poruka onima koji ženi oduzimaju život samo zbog toga što je žena.

„Nadam se da je poslata jasna poruka nasilnicima nad ženama i djecom, izvršiocima femicida i njihovim podstrekačima da je to djelo rigorozno kažnjivo i nedopustivo“, dodala je.

Nepravosnažne presude za ubistva Zumrite i Ljiljane

Dvadesetsedmogodišnju Baranku Zumritu Nerde je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić tukao dva dana, od čega je podlegla povredama u januaru 2022.

Iako je Nikolić trudnu Zumritu satima tukao palicom i šakama, njega je u oktobru 2024. podgorički Viši sud osudio na 12 godina zatvora za nasilje u porodici.

Sudija Veljko Radovanović je u presudi zaključio da „nije namjeravao da je ubije“.

Na tu presudu Tužilaštvo se žalilo Apelacionom sudu, koji je preinačio presudu i Nikolića oglasio krivim za teško ubistvo. Izrečena mu je kazna zatvora od 40 godina.

U drugom slučaju, za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić u Herceg Novom 2020. optuženi su Radomir Delić i Zoran Marić, sa kojim je bila u emotivnoj vezi.

Viši sud je i u ponovljenom postupku za ubistvo „na podmukao način i iz koristoljublja“ osudio Marića na 40 godina zatvora, a Delića oslobodio optužbi.

U oba slučaja osuđeni imaju pravo žalbe.

Pravosnažna presuda za ubistvo Šejle

Nakon tri i po godine suđenja pred tri suda, Vrhovni je stavio tačku na slučaj ubistva Šejle Bakije koju je na vratima roditeljske kuće u Tuzima septembra 2021. hicima iz pištolja ubio nevjenčani suprug Ilir Đokaj.

Vrhovni sud je 2. aprila potvrdio presudu Apelacionog suda iz novembra 2024, kojom je za ubistvo na 40 godina zatvora osuđen Đokaj.

Sud je ocijenio da je opravdano izricanje najteže kazne.

„Ona predstavlja mjeru koja je neophodna za postizanje svrhe kažnjavanja, odnosno da će se sa njom uticati na optuženog, kao i na druge, da ubuduće ne čine krivična djela“, navedeno je u presudi.

Aida Petrović iz Ženskog lobija kaže da je u ova tri slučaja ispoštovano slovo zakona.

„Ali pravda ne može biti zadovoljena jer su životi uništeni, porodice uništene, a djeca sa traumama do kraja života“, naglasila je.

Podsjeća da je Šejla ubijena pred roditeljima, a Zumrita pred djecom: „Znači, oduzimati život ženi – zbog toga što je žena, znači da je ona u rukama muškarca koji čini femicid običan predmet, zapravo njegovo vlasništvo. I da može da joj uradi sve, pa i da joj oduzme pravo na život, koje je osnovno ljudsko pravo“.

Prošle godine su u Crnoj Gori zabilježena četiri slučaja femicida.

Femicid kao posebno krivično djelo?

Ministar pravde Bojan Božović kazao je 3. marta u Skupštini da je izmjenama Krivičnog zakonika predviđeno uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.

Izmjenama su propisane kazne od 10 do 40 godina zatvora za femicid.

Ove promjene će se nakon javne rasprave, naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Perović kaže da je brinu stavovi dijela političara na temu femicida.

„Već imamo najave da će to biti teško dokazivo. Unaprijed se pravi ograda da će to biti vrlo teško dokazati kao rodno zasnovano nasilje nad ženom“, kaže Petrović.

Ona se nada da će promjene biti usvojene.

„Vidjećemo da li su ovo samo obećanja. Da li će uroditi plodom da se femicid krivično goni, uvede u krivični zakon i da li će to dati rezultata“, kaže Petrović.

Dodaje da je porast svih oblika nasilja nad ženama „uznemirujući“ posebno za žrtve koje se možda kane da ga prijave.

„Jer sa svime što čuju, vide, odustaju od toga“, kaže Petrović

Ističe da borba protiv rodno zasnovanog nasilja nije na listi prioriteta „političkih takozvanih elita“:

„Ja ih tako zovem. Nije im na agendi poštovanje ženskih ljudskih prava koja su nedjeljivi dio ljudskih prava. Apsolutno nije – to su samo floskule i prazne priče“.

Petrović kaže da je stav većine aktivistkinja da je poslednjih godina došlo do regresije u poštovanju ženskih prava.

Femicidu najčešće prethodi porodično nasilje koje je u porastu u Crnoj Gori.

Za prvih osam mjeseci 2024. za porodično nasilje prijavljeno je 514 osoba, što je više nego za cijelu 2023, podaci su Vrhovnog tužilaštva saopšteni u novembru 2024.