Video
– Do sada postignuti rezultati ostvareni su timskim radom službenika ovog Odjeljenja i specijalnih tužilaca koji su u najvećem broju slučajeva plod višemjesečnog kriminalističkog istraživanj a i rada na prikuplj anju dokaza, otkrivanju izvršilaca krivičnih djela i njihovom konačnom sudskom epilogu. Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, tokom 2019. godine, u okviru Uprave policije, povećali su se kadrovski kapaciteti u odnosu na broj policijskih službenika, kompetencija i stručnost u otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije – naveo je Radonjić.
Jačanje kadra
U narednom periodu očekuje da rezultati budu podignuti na viši nivo, za šta je neophodno dalje snaženje kadrovskih i tehničkih kapaciteta u oblastima obavještajnog rada i analiza, primjene mjera tajnog nadzora, kao i sprovođenja finansijskih istraga.
Od početka 2020. godine, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja postupaju u 12 predmeta prema 46 fizičkih lica zbog krivičnih djela: stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, utaja poreza i doprinosa, zloupotreba službenog položaja, krijumčarenje, primanje/davanje mita, krivična djela protiv života i tijela, terorizam i drugo.
– U 2017. godini pokrenuto je pet predmeta prema 78 lica, u 2018. u sedam predmeta prema 43 fizičkih i 10 pravnih lica, u 2019. u 15 predmeta prema 207 fizičkih i 152 pravna lica”, kaže Radonjić. Specijalno policijsko odjeljenje vrši policijske poslove u odnosu na krivična djela koja su u nadležnosti SDT, koja su regulisana Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, a kako navodi Radonjić, Odjeljenje je počelo sa radom kao organizaciona jedinica u okviru Uprave policije početkom 2016. godine. “Poslovi i zadaci koji se vrše u Specijalnom policijskom odjeljenju proizilaze iz pomenutog zakona, a to su gonjenje učinilaca krivičnih djela: organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, visoke korupcije (ako je javni funkcioner izvršio sljedeća krivična djela: zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita; ako je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 40.000 eura izvršenjem sljedećih krivičnih djela: zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i zloupotreba ovlašćenja u privredi), pranja novca, terorizma i ratnih zločina – kazao je načelnik SPO.
Postupanje iz nadležnosti SDT
Specijalno policijsko odjeljenje, kako objašnjava Radonjić, uspostavljeno je Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, gdje se jasno navodi da “policijske poslove u vezi sa krivičnim djelima ovog zakona vrše policijski službenici koji rade u posebnoj organizacionoj jedinici organa uprave nadležnog za poslove policije za rad sa Specijalnim državnim tužilaštvom (policijsko odjeljenje).”
– U tom smislu smo nadležni za policijsko postupanje iz nadležnosti SDT i to za krivična djela organizovanog kriminala bez obzira na visinu propisane kazne, visoke korupcije (ako je javni funkcioner izvršio sljedeća krivična djela: zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita; ako je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 40.000 eura izvršenjem sljedećih krivičnih djela: zloupotreba položaja u privrednom poslovanu i zloupotreba ovlašćenja u privredi) pranje novca, terorizma i ratnih zločina”, pojašnjava Radonjić. Takođe, u Zakonu se precizira da rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja postavlja direktor Uprave policije uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca. “Rukovodilac i policijski službenik iz Specijalnog policijskog odjeljenja postupaju po nalogu glavnog specijalnog tužioca, odnosno specijalnih tužilaca. Ako policijski službenik ne postupi po nalogu specijalnog tužioca u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, glavni specijalni tužilac će protiv njega podnijeti predlog za pokretanje disciplinskog postupka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuju unutrašnji poslovi – kaže prvi čovjek SPO.
Mjere tajnog nadzora važne
Ustavni sud je 27. aprila 2018. godine stavio van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na primjenu mjera tajnog nadzora iz čl. 157, kojom Odlukom je između ostalog obustavljena primjena mjere tajnog nadzora angažovanja prikrivenog isljednika i saradnika.
– Od tada ne postoje zakonske mogućnosti da tužilaštvo naređuje primjenu ove mjere tajnog nadzora. Do ove odluke Ustavnog suda, Specijalno policijsko odjeljenje je po naredbama Specijalnog državnog tužilaštva primjenjivalo ovu mjeru tajnog nadzora, na osnovu koje su prikupljani dokazi za postojanje i procesuiranje organizovanih kriminalnih grupa, a posebni rezultati su postiguti u predmetima gdje su procesuirane organizovane kriminalne grupe koje su se bavile trgovinom narkotika – pojašnjava Radonjić.
Kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, radi se o jednoj vrlo važnoj mjeri tajnog nadzora kojom se u krivično pravnom postupku omogućava adekvatan pristup dokazima, a koje nije moguće pribaviti drugim metodama.
– Ovaj institut je nastao radi otkrivanja i procesuiranja najtežih krivičnih djela organizovanog kriminala, te u tom smislu očekujemo da se skorim izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku riješi ovo pitanje, te da se tužilaštvu i policiji omogući korišćenje ovog bitnog instituta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – navodi Radonjić.
Podignuta svijest o značaju finansijskih istraga
Kvalitetno sprovedene finansijske istrage koje rezultiraju trajnim oduzimanjem imovinske koristi ostvarene kriminalnom djelatnošću, kako navodi Radonjić, danas u svijetu predstavljaju jedno od najefikasnijih sredstava u borbi protiv organizovanog kriminaliteta, te u tom pravcu svakako mora biti i orijentisan rad svih nadležnih državnih organa.
– U posljednjih nekoliko godina, u Crnoj Gori podignuta je svijest o značaju finansijskih istraga, odnosno da finansijska istraga predstavlja jedan od najbitnijih elemenata u vođenju krivičnog postupka. Gledano iz policijskog ugla finansijsku istragu treba započeti pravovremeno, odnosno u fazi izviđaja, jer je u tom periodu najlakše identifikovati imovinu i istu, putem mjera kojima raspolažu pravosudni organi zamrznuti, blokirati i na kraju trajno konfiskovati – naveo je Radonjić.
Prema njegovim riječima, Specijalno policijsko odjeljenje ima kapaciteta da kvalitetno vodi određeni broj finansijskih istraga po nalozima Specijalnog državnog tužilaštva.
Preporučeno
– Međutim, povećanjem broja predmeta iz oblasti finansijskih istraga, a po principu da svaku krivičnu treba da prati i finansijska istraga, neophodno je povećanje broja izvršilaca kao i njihova obuka od strane postojećih finansijskih stručnjaka koji rade u ovom Odjeljenju i Specijalnom državnom tužilštvu, kao i obuka od strane eksperata iz partnerskih službi – kazao je načelnik SPO.
