Abazović je na ovakav način targetirao najjaču opozicionu stranku u zemlji i njenog lidera, predsjednika države Mila Đukanovića, kao vođe, kako su vlasti to željele predstaviti, pokušaja terorističkog puča u crnogorskoj prijestonici.

Koji sat ranije, preduhitrio ga je sada odlazeći premijer Zdravko Krivokapić koji je tvitnuo da su neredi na Cetinju rezultat „terorističkih akcija“, a da iza svega stoji stranka Mila Đukanovića.

Vlast je uz neviđenu policijsku silu i nezapamćenu upotrebu suzavca, šok i fleš bombi, čak i zabranjenih gumenih metaka 5. septembra u zoru počela brutalnu akciju protiv građanki i građana koji su se okupili na Cetinju u znak protesta klerikalizaciji i fašizaciji društva i urušavanju antifašističkih temelja države.

Napad je trajao duže od četiri sata, a za to vrijeme, dok su prijestonicom „zarobljenom“ u dimu suzavca i ostale hemije odlijegali pucnji ispaljenih patrona i snažne detonacije „šok bombi“, mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović rukopoložen je u Cetinjskom manastiru…

On i patrijarh srpski Porfirije Perić na Cetinje su dovedeni helikopterom Vojske Crne Gore, jer Cetinjanke i Cetinjani, uz podršku nekoliko hiljada građanki i građana iz ostatka zemlje, napravili su barikade na svim prilazima gradu, a ključna je bila na Belvederu, jer su dvojica velikodostojnika namjeravali da baš tuda ušetaju u prijestonicu i sa svečanom procesijom prođu gradom do Manastira.

Preko Belvedera nijesu mogli, što odlazeća crnogorska vlast i njeni beogradski mentori ne praštaju i istrajni su u nakani da građanski otpor predaji zemlje „srpskom svetu“ predstave kao terorizam.

PAKOVANJE TERORIZMA

Najveća prepreka namjeri prosrpskih i proruskih političkih snaga koje su vlast u zemlji preuzele 30. avgusta 2020. godine, da Crnu Goru podrede Beogradu su najjača crnogorska stranka, Demokratska partija socijalista i njen lider Milo Đukanović – predsjednik države.

Upravo njih je i Crkva Srbije odavno targetirala kao ključnu branu projektu „srpskog sveta“ u kojem ključnu ulogu igra ova vjerska zajednica – a cilj je ujedinjenje svih teritorija na Balkanu na kojima žive Srbi.

Prvi zadatak u susret ustoličenju Mićovića u crnogorskoj prijestonici uspješno je odradila Agencija za nacionalnu bezbjednost koja je, po nalogu direktora, prosrpskog i proruskog kadrovika Dejana Vukšića, u obradu uvela i „radikalni crnogorski ekstremizam“, praveći bazu ekstremista koja im je poslužila da u avgustu prošle godine naprave spiskove potencijalnih „terorista“ i od suda izdejstvuju naloge da ih prate.

Drugi zadatak bio je da tim „radikalnim ekstremistima“ nađu organizatora i komandanta „terorističke akcije“, a najpogodnija meta bio je Veselin Veljović – bivši Direktor Uprave policije. Ono što je vlastima bilo ključno u njegovom slučaju jeste činjenica da je on jedan od prvih saradnika Mila Đukanovića.

U vrhu kleronacionalističke vlasti skovan je plan da se preko jednog čovjeka, Mila Đukanovića, sruši snagu DPS-a, ali i legitimitet predsjednika države. Srž strategije je bila da se na taj način crnogorski građani, istaknuti aktivisti i najveći dio društva, lojalnih građanskoj i sekularnoj državi, predstave kao puki, slijepi sljedbenici i ratoborni izvršioci jedne retrogradne politike koja, navodno, stvara konflikte i izaziva podjele u Crnoj Gori.

Suštinski, operacija ,,unižavanja Belvedera“ bio je nastavak politike zatiranja crnogorskog nacionalnog i društvenog identiteta, započet litijaškim pokretom 2020. godine koji je doveo do političkog preokreta 30. avgusta i stvaranja, kako se to voljelo reći, ,,prve demokratski izabrane vlasti“. Tu su političku mantru u prvim mjesecima nakon promjena, nažalost javno i tajno, zagovarali i uticajni ambasadori zapadnih država u Crnoj Gori.

Zato su ljudi iz vrha crnogorske vlasti mislili da će im politička operacija kriminalizovanja građanskog otpora kleronacionalizmu – poći za rukom.

MEHANIZMI PRITISKA

Tim prije što su raspolagali sredstvima državne prinude.

Tužilaštvo pritisnuto prijavama policije i podacima ANB, ali najviše izjavama čelnih ljudi vlasti i lidera vladajućih partija, formiralo je predmet povodom događaja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra i okrivilo 27 osoba za potencijalne terorističke akte.

Prvi na spisku je bio Veljović, a onda slijedi još 26 imena, među kojima su i dvojica uglednih građanskih aktivista Predrag Vušurović i Aleksandar Saša Zeković, oštri kritičari režima, kao i mlada političarka Nikšićanka Jelena Marković, funkcionerka Liberalne partije koja je tradicionalno koalicioni partner DPS-a.

Utisak je da je namjera vlasti bila da uvođenjem Vušurovića i Zekovića u „terorizam“ i njihovim povezivanjem sa DPS-om uruše i brojne građanske proteste organizovane u zemlji od 30. avgusta 2020. godine, a na kojima su, najčešće, upravo njih dvojica bili značajni akteri i govornici.

Predmet dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu, dok je na njegovom čelu bio Milivoje Katnić, odbačen je, a optužbe ocijenjene kao neosnovane. No, ubrzo pošto je tužilačka organizacija stavljena pod kontrolu doskorašnje parlamentarne većine, uslijedio je novi pokušaj kriminalizacije Belvedera.

Specijalnom tužilaštvu 28. marta dostavljeni su spisi ovog predmeta, dopunjeni sa nekoliko transkripata razgovora.

Spisi u koje Pobjeda ima uvid, Veljoviću na teret stavljaju krivično djelo – kriminalno udruživanje radi izvršenja krivičnog djela – pozivanje na otpor, za koje se može izreći kazna do pet godina zatvora.

Veljović je, prema njihovom scenariju, „sebi dodijelio ulogu da kroz javne i druge nastupe podstiče na pružanje otpora i neposlušnosti policijskih službenika i rukovodnog kadra uoči i na dan ustoličenja“…

PRESRETNUTI RAZGOVORI

Da je osnovao kriminalno udruženje „dokazuju“ po sadržaju tri telefonske komunikacije – koje, međutim, teško da mogu poduprijeti teške optužbe koje žele da mu stave na teret.

Slabašan je i pokušaj da ga okrive da je obezbjeđivao novac za „terorističku grupu“, za što su im „dokaz“, takođe, tri telefonska razgovora?! I ti razgovori, međutim, teško da se mogu dovesti u kontekst Veljovićeve uloge da je „lično i posredstvom drugih lica“ pokušavao da obezbijedi pare.

Koliko su optužbe neodržive, najbolje pokazuje činjenica da od „grupe“ koja je, zvanično, intenzivno praćena još od polovine avgusta – nezvanično prisluškivanje je počelo ranije – policija i operativci ANB-a, potpomognuti kolegama iz srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), nijesu uspjeli da zaplijene nijedan komad oružja ili, na primjer, „molotovljev koktel“, iako u svojim papirima tvrde da ih je bilo pripremljeno desetine i desetine. Pretresali su kuće, stanove i druge objekte koje koriste „radikalni crnogorski ekstremisti“, ali – ništa.

Zlokobnu optužbu da je planiran krvavi napad dronom „sa kilo eksploziva“ na helikopter kojim su na Cetinje dopremljeni Mićović i Perić policija i Vukšićevi operativci, isto tako, podmeću bez ijednog materijalnog dokaza. Nema ni drona, ni eksploziva. Cetinjanin Nenad Kaluđerović, koji je uhapšen 7. oktobra prošle godine, pod optužbom za terorizam, detaljno je objasnio zašto je pominjan dron „sa kilo eksploziva“.

U Cetinjskom manastiru tih dana bilo je sakriveno više desetina kriminalaca i pripadnika ekstremističkih grupa, pod oružjem, spremnih da pucaju. Upravo to je bio razlog pominjanja napada na helikopter, kako bi se ljudi odvratili od namjere da idu ka Manastiru…

Sve što su Brđaninovi policajci i Vukšićevi operativci tokom mjesec intenzivnog praćenja više građanki i građana od dokaza presreli je – 13 vojnih gas maski i određena količina majica, nešto pirotehnike i propagandnog materijala…

NAJAVA PAKLENE ZAVJERE

– Onog trenutka kada vam ja kažem, stojim iza toga, da su postojale planirane pripremne i realizovane radnje usmjerene za izazivanje nasilja. Ove su riječi dosta jake i ja ih govorim sa odgovornošću. Mi iz policije posjedujemo dokaze i nadamo se da će sve ovo biti brzo procesuirano i da će biti dostavljeno, odnosno da će u odgovarajućim sudskim postupcima biti izvedeno do kraja – rekao je 27. septembra prošle godine na skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Kazao je i kako mu je „negdje i drago što ljudi ne znaju sve, jer bi to bilo stresno za njih“.

Brđanin je, već tada, najavio „pakleni“ sadržaj krivične prijave koja je kasnije procesuirana, prvo protiv Kaluđerovića za terorizam, a onda spisi protiv Veljovića i još 26 osoba.

Kako u prethodnom sastavu tužilačke organizacije nijesu imali svoje ljude, pa nijesu mogli ni uticati na njihove odluke, čim su na čelne pozicije postavili svoje kadrove – v. d. vrhovne državne tužiteljke Maju Jovanović i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ekspresno je Specijalnom tužilaštvu ponovo dostavljen „predmet Belveder“ na ocjenjivanje. Spreman da se Đukanović i njegova stranka optuže da su na Cetinju 3, 4. i 5. septembra pripremali – puč?!

A za to ga je direktno optužila Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića još 10. septembra prošle godine kada je inicirala u Skupštini Crne Gore postupak opoziva predsjednika države ,,zbog kršenja Ustava“.

Tvrdili su, pored ostalog, kako je Đukanović prekršio član 161. Krivičnog zakonika organizujući i pozivajući na sprečavanje vjerskog obreda što je, istakli su, operativno u djelo sprovodio njegov savjetnik za bezbjednost Veselin Veljović.

Istinske terorističke namjere bile su skovane negdje drugo, ali odlazeći režim od javnosti do danas krije ko je i zašto bio smješten u Cetinjskom manastiru i na više lokacija, kako u prijestonici, tako i u nekoliko crnogorskih gradova, pod oružjem. Dokazi postoje, o čemu je Pobjeda pisala u više navrata, ali krivičnih prijava nema.

Buduća vlada mandatara Dritana Abazovića sigurno neće biti spremna da otvori ovu priču, ali neka buduća će morati da pruži jasne odgovore što je bio plan, za dan ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u našoj zemlji, ovih naoružanih kriminalaca i ekstremista iz Crne Gore i regiona, među kojima je bilo i pripadnika komšijskih bezbjednosnih službi.

Đukanović: Misteriozna uloga Abazovića u dešavanjima na Cetinju

Uloga Dritana Abazovića u događajima na Cetinju u susret i tokom ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, kako je juče ocijenio predsjednik države Milo Đukanović, ostala je misterija.

– Nemam dovoljno informacija da kažem koja je bila uloga koordinatora sistema bezbjednosti na Cetinju. To je ostala misterija. Nema nikakve eskalacije crnogorskog nacionalizma na Cetinju. Ono što ste vidjeli je bio patriotizam. Nažalost, to tako nije percipirala naša Vlada – odgovorio je on odgovarajući na pitanja novinara, nakon predavanja na Pravnom fakultetu u Podgorici.