PIPEROVIĆ: Iza odluke Apelacionog suda politika ili borba za funkcije; JOVANOVIĆ: Ne pamtim ovakvo preinačenje

„Mislim da crnogorsko pravosuđe, sveukupno, nije svjesno koliko je unizilo samo sebe ovom odlukom. Ostaje gorak ukus da je politika opet odlučivala. Ako nije politika, onda je pozicioniranje za predsjednika Apelacionog suda“, kazao je Piperović za Standard.

IZBOR PREDSJEDNIKA SUDA I SUMNJE U MOTIVE ODLUKE

On svoje sumnje dovodi u vezu sa konkursom za predsjednika Apelacionog suda, na kojem su kandidati sudije tog suda Danijela Vukčević i Predrag Tabaš, kao i sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević, koja je bila članica vijeća koje je odbacilo optužnicu SDT-a.

Piperović smatra da bi odbijanje žalbe SDT-a značajno promijenilo odnos snaga među kandidatima i da je sada praktično eliminisana mogućnost da Kovačević bude izabrana.

„Da je Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a, kandidati iz Apelacionog suda ne bi postojali. Predsjednica bi bila Vesna Kovačević. Ovako, sada Vesna Kovačević nema nikakve šanse“, tvrdi Piperović, iznoseći svoju procjenu mogućeg ishoda izbora.

Advokat posebno insistira na kvalitetu odluke koju je prethodno donijelo vijeće Višeg suda, u sastavu Zoran Radović, Boris Savić i Vesna Kovačević.

„Nikad bolju odluku nije napisao sudija Radović, prema kojem sam imao dosta kritika u predmetu Lazovića. Ali on ima više iskustva u krivici nego sve sudije Apelacionog suda zajedno. Da ne govorimo o sudiji Borisu Saviću“, kazao je Piperović.

Prema njegovim riječima, rješenje Višeg suda kojim je obustavljen postupak bilo je detaljno, precizno i pravno utemeljeno, a Apelacioni sud je njegovim preinačenjem praktično osporio pravo prvostepenog vijeća da cijeni postoje li dokazi za osnovanu sumnju.

„Apelacioni sud je maltene suspendovao pravo Višeg suda da cijeni dokaze, da cijeni postoji li osnovana sumnja, postoje li dokazi za osnovanu sumnju. Pa to je upravo vijeće Višeg suda utvrdilo. Da ne postoji osnovana sumnja“, ističe Piperović.

SKORO 40 DOKAZA ODNOSI SE NA KRVNU SLIKU AMFILOHIJA

On tvrdi da u spisima nema dokaza koji bi opravdali vođenje glavnog pretresa i da se među predloženim dokazima nalaze brojni dokumenti koji, prema njegovom mišljenju, ne mogu potvrditi navode optužnice.

„Dovoljno je da vam kažem da se skoro 40 predloženih dokaza odnosilo na krvnu sliku Amfilohija Radovića. Dakle, imamo svaki izvještaj analize krvi u predmetu Amfilohija Radovića. A da vam ne kažem što je drugo sve tu predloženo kao dokaz“, navodi Piperović.

On smatra da takva dokumentacija ne može biti osnova za suđenje po optužbama koje je SDT stavilo na teret Mijajloviću i ostalim okrivljenima.

„Tu nema nijednog dokaza koji bi zahtijevao kontradiktorni postupak. To su sve goli fakti. Recimo, naredba SPO-a o tome i tome. Što imamo mi tu da raspravljamo u kontradiktornom postupku? Je li naredba ili nije? Naredba je, pa je naredba“, kaže Piperović.

Posebno ga čudi što Apelacioni sud nije ukinuo rješenje i vratio predmet Višem sudu, već je sam preinačio odluku i potvrdio optužnicu.

„Da su je ukinuli, pa dali naloge Višem sudu što da iznova traži, to je drugo. Ali da vi preinačite i potvrdite, pa kažete da sud nije cijenio dokaze za osnovanu sumnju, nego da je pričao o krivici ili nevinosti optuženih, to prosto nije tačno. Postoji u spisima odluka vijeća Višeg suda. O tome riječi nema“, kategoričan je Piperović.

Ocjenjuje da je javno obrazloženje Apelacionog suda, sa kojim je upoznat preko medija, nedovoljno i da dodatno pojačava njegove sumnje u motive donošenja odluke.

BOGDANOVIĆ, SPIČANOVIĆ I PITANJE PRITVORA

Piperović se posebno osvrnuo na reakciju poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji je nakon potvrđivanja optužnice otvorio pitanje izuzeća sudija Višeg suda iz daljeg postupanja i ponovnog odlučivanja o pritvoru Draga Spičanovića.

„Nema većeg poniženja za crnogorsko pravosuđe kada političar poput Borisa Bogdanovića upozorava sudije koje su obustavile postupak da se ne kandiduju da sude u tom predmetu“, kaže Piperović.

Advokat smatra da je i javno otvaranje pitanja pritvora Spičanoviću politički motivisano, što povezuje sa podacima koji su, prema njegovim tvrdnjama, dostavljani o članovima porodice političkih funkcionera Demokrata.

„Kada vam takav političar komentariše odluke, kada vam sugeriše nešto, najbolje znate što ste napravili ovom odlukom. Ja mislim da poslije ove odluke nikome nije dobro“, poručuje Piperović.

Uvjeren je i da će se postupak, bez obzira na potvrđivanje optužnice, završiti oslobađajućom presudom.

„Ovaj predmet će biti završen oslobađajućom odlukom. To je potpuno jasno. Ali što koga briga što će biti za tri godine“, kaže advokat.

Na kraju razgovora ponovo se vratio na pitanje profesionalnog integriteta sudija i posljedica koje ovakve odluke ostavljaju na njihovu karijeru.

„Zar da ostavite mrlju u svojoj profesionalnoj karijeri, kao sudija toga ranga, da biste se dodvorili ne znam kome ili da biste se uplašili ne znam koga? Vrati knjižicu, časnije je. Reci: evo vam knjižica, idem kući da kopam“, zaključio je Piperović.

JOVANOVIĆ: NE PAMTIM DA JE APELACIONI SUD OVAKO PREINAČIO ODLUKU

Advokat Stefan Jovanović mnogo je uzdržaniji u ocjeni postupanja Apelacionog suda. Za Standard kaže da je teško davati konačne pravne ocjene na osnovu kratkog saopštenja, bez uvida u cjelovito obrazloženje rješenja.

„Teško je komentarisati nešto što nijeste vidjeli, a imate samo šturo saopštenje na sajtu. Svakako, odluka jeste simptomatična iz razloga koje sam već naveo“, kazao je Jovanović.

On posebno ukazuje na činjenicu da je Apelacioni sud odmah preinačio odluku o obustavljanju krivičnog postupka, umjesto da je ukine i predmet vrati prvostepenom sudu.

„Cijenim da je ovo jedan od rijetkih, ako ne i prvi predmet, u kojem je Apelacioni sud Crne Gore preinačio na prvu rješenje nižestepenog suda kojim se obustavlja postupak“, navodi Jovanović.

Naglašava da takvo postupanje nije samo po sebi nezakonito, jer Zakonik o krivičnom postupku poznaje mogućnost preinačenja odluke. Međutim, prema njegovom iskustvu, ranija sudska praksa bila je drugačija.

„Preinačenje je nesporno mogućnost koju ZKP poznaje, ali u ranijem periodu bilo je odluka o obustavljanju postupka u fazi kontrole optužnog akta i meni nije poznato da je po žalbi tužilaštva bilo koja takva odluka na prvu preinačena“, objašnjava Jovanović.

Umjesto toga, kako kaže, u takvim situacijama Apelacioni sud je najčešće ukidao prvostepenu odluku i davao jasne naloge za ponovno postupanje.

„Po pravilu bi se, ukoliko bi se žalba tužilaštva uvažila, takva odluka ukidala uz jasne naloge kako nižestepeni sud treba da postupi. U konkretnom je to izostalo, a zašto je to tako, valjda će nam reći obrazloženje odluke kada ga dobijemo“, kaže Jovanović.

Zbog toga smatra da je neophodno sačekati kompletno rješenje, kako bi se vidjelo na kojim je razlozima Apelacioni sud zasnovao svoj potpuno drugačiji zaključak.

„Mene lično posebno zanima koji žalbeni navodi tužilaštva su uvaženi i obrazloženje u tom pravcu“, zaključio je Jovanović za Standard.