Video
Kako navode, izjavu kineskog lidera o neizbježnosti “ujedinjenja” kontinentalnog dijela zemlje sa Tajvanom, kao i o potrebi da se Kinezi sa obije strane moreuza suprotstave “separatističkim snagama” prenosi list The Korea Times.
Si je ovu izjavu dao na manifestaciji povodom 160. godišnjice rođenja Sun Jat Sena (1866–1925), prvog predsjednika Kine, ličnosti koja se poštuje kako u savremenom Tajvanu, tako i u kontinentalnoj Kini.
“Spremni smo da vodimo dijalog i konsultacije sa razumnim predstavnicima svih društvenih slojeva Tajvana o pitanjima odnosa između dvije obale Tajvanskog moreuza i nacionalnog ujedinjenja, na osnovu privrženosti principu ‘jedne Kine’ i ‘Konsenzusu iz 1992.”, poručio je predsjednik Kine.
Ranije su vlasti Tajvana priznale da Peking pojačava pritisak na ovo ostrvo. Kina se zalaže se za ujedinjenje i obećava da će ono svima donijeti prednosti, ali je Tajpej i dalje odlučan u namjeri da brani svoj suverenitet i demokratsko uređenje, prenosi agencija CNA riječi ministra za poslove kontinentalne Kine Ću Čui-čenga.
Tajvanske vlasti su, za razliku od sličnih proslava 2016., takođe odbile da pošalju zvaničnu delegaciju u Peking na svečanosti posvećene Sun Jat Senu i upozorile građane da ne učestvuju ni u kakvim komemorativnim događajima na teritoriji kontinentalne Kine.
Dogovori koje je Si pomenuo u svom govoru odnose se na događaje iz 1992., kada su vlasti NR Kine i Tajvana postigle usmeni, neformalni sporazum o principu “jedne Kine“, koji podrazumijeva da ne mogu istovremeno postojati različite kineske države.
Ipak, zvanični Peking i Tajpej nastavili su da smatraju da je upravo svako od njih jedina legitimna vlada čitave Kine, dok je sredinom devedesetih godina pregovarački proces obustavljen.
Preporučeno
Relativno otopljavanje bilateralnih odnosa nastupilo je početkom 2010-ih godina, ali su odnosi ubrzo ponovo ušli u fazu prikrivenog sukoba.
