Nedavna odluka Vrhovnog suda Crne Gore da odloži izručenje „kralja kriptovaluta“ Do Kvona matičnoj državi Južnoj Koreji dok ne donese odluku o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koji je podiglo Vrhovno državno tužilaštvo ponovo je aktuelizovala aferu koja je počela prije duže od godinu dana, u martu 2023. godine. 

Ovog puta priču je začinio bivši ministar pravde, jedan od doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića i aktuelni kandidat za gradonačelnika Glavnog grada Podgorica, Andrej Milović, svojom izjavom u kojoj tvrdi da je izručenje Do Kvona Južnoj Koreji upravo Spajićeva želja kako u Americi tokom procesa ne bi bile javno otkrivene njegove veze sa „kraljem kriptovaluta“, te da je upravo izručenje Do Kvona SAD-u bila jedna od krupnih tačaka sporenja ministra pravde i premijera“. 

„Premijer Milojko Spajić i njegov bliski prijatelj advokat Goran Rodić, branilac Do Kvona, na sve načine pokušavaju da spriječe izručenje Do Kvona SAD, ne bi li se zaustavila kompletna istraga pravosudnih organa SAD i ispitala poslovna relacija Do Kvona i Spajića koju su imali prije nesporno montirane predizborne afere oko dolaska Do Kvona u Crnu Goru i povezivanja sa finansiranjem PES-a. Slučaj izručenja Do Kvona SAD je jedna od krupnih tačaka sporenja između Spajića i mene kao tadašnjeg ministra pravde, o kojoj javnost malo zna, a vrijeme je da sazna. 

Spajić nije mogao da se pomiri sa tim da sam pravnim znanjem i nepopustljivom borbom za istinu onemogućavao protivpravno i namješteno izručenje Južnoj Koreji, o čemu smo vodili diskusiju u četiri oka, što će na kraju biti i jedan od razloga za moju smjenu. 

Izručenje Do Kvona Južnoj Koreji, a ne SAD, žele dvije strane – sa jedne je ona grupa koja je montirala predizbornu aferu u vidu predstavnika bivše vlasti, bliskog im advokata, njima bliskih predstavnika domaćeg bezbjednosnog sektora, kao i djelova bezbjednosnog sektora iz regiona koji su u tome učestvovali, a sa druge strane je Milojko Spajić koji želi da spriječi potpunu istragu pravosudnih organa SAD u vezi njegovih poslovnih veza sa Do Kvonom, koje datiraju prije politike i sa početka političke karijere, a što je krio od svih nas. 

Moja posjeta SAD u svojstvu ministra pravde, kao i razgovori sa njihovim organima i institucijama, uvjerila me je da Do Kvon treba biti izručen SAD, a ne Južnoj Koreji, jer prljavi špekulantski poslovi premijera Spajića sa Do Kvonom, koji su oštetili poreske obveznike SAD i cijelog svijeta za desetine milijardi dolara, a Spajića učinili bogatim pojedincem koji po sopstvenom priznanju ne živi od plate, moraju biti do kraja otkriveni.

Izručenje Do Kvona SAD je put do istine i razotkrivanja ko je Milojko Spajić i zašto neke stvari mora da radi u korist interesa druge države, a ne svoje i svojih građana“, napisao je Milović na svom X nalogu. 

MISTERIOZNI DOLAZAK

Kada je Do Kvon uhapšen u Crnoj Gori, zajedno sa svojim poslovnim partnerom u martu 2023. godine, dok su sa lažnim pasošima pokušavali da se ukrcaju na let za Ujedinjene Arapske Emirate, otvoreno je pitanje kako se on uopšte zatekao u Crnoj Gori, a njegovo hapšenje tadašnja Vlada Dritana Abazovića ekspresno se iskoristila upravo za diskreditaciju tada svog najjačeg političkog konkurenta uoči parlamentarnih izbora, Milojka Spajića. 

Do Kvon je osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava, a nakon odslužene kazne u Cnoj Gori je nastavio da čeka ekstradiciju Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji, jer ga obje države potražuju zbog krivičnog djela prevara sa kriptovalutama u vrijednosti od najmanje 40 miliona dolara, u kojoj je prema procjenama pričinjena šteta investitorima krahom njegovih kriptovaluta Luna i Tera.

Kako je M portal tada pisao, Do Kvon je iz Srbije u Crnu Goru prebačen ilegalno, u vozilu sa diplomatskim tablicama i u organizaciji srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). Da je Do Kvon do prelaska u Crnu Goru živio i funkcionisao u Srbiji utvrdile su i istrage koje se vode protiv njega u Americi i Južnoj Koreji. Njegov advokat Goran Rodić potvrdio je indirektno u jednoj televizijskoj emisiji da je Do Kvon ušao u Crnu Goru iz Beograda, a da do tada nikad nije ni čuo za Crnu Goru, niti je znao gdje se ona nalazi. 

Prema onome što je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao američkom Wall Street Journal, 23. marta 2023. godine on je dobio anonimnu poruku kojom je obaviješten da se Do Kvon nalazi u Crnoj Gori. S obzirom na činjenicu da je u vrijeme Adžićevog mandata mehanizam „anonimnih dojava“ policija često koristila za nelegitimne akcije, te da je jednom ministru policije praktično nemoguće poslati poruku koja bi ostala anonimna, gotovo je izvjesno da je riječ o koordiniranoj akciji bezbjednosnih službi Srbije i Crne Gore čiji je cilj bio destabilizacija političkih prilika uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori i nanošenje štete tada izuzetno popularnom Pokretu Evropa sad! Milojka Spajića, od kojeg je Abazovićeva vlast najviše zazirala. 

Srpski mediji su u maju prenijeli pisanje portala DL News da je Do Kvon tokom boravka u Srbiji živio na Dedinju, u luksuznom naselju Ambasador park, u nekretnini vrijednoj dva miliona eura. U dokumentu iz katastra, do kojeg je došao DL news, pokazuje da je dupleks stan kupio južnokorejski državljanin Han Čang Džun, koji je uhapšen zajedno sa Do Kvonom, kada su iz Crne Gore htjeli da pobjegnu privatnim avionom u Dubai.

PISMO ILI FALSIFIKAT

Svega nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023. godine, u medijima su se pojavile informacije da je Do Kvon poslao pismo tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, njegovom ministru pravde Marku Kovaču i Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Do Kvon u pismu navodno iznosi podatke o saradnji sa Milojkom Spajićem i finansiranju kampanja PES-a za predsjedničke, lokalne i tada predstojeće parlamentarne izbore. Iz Abazovićevog kabineta nikada nije saopšten čitav sadržaj Do Kvonovog pisma, ali su se ređale teške optužbe na račun Milojka Spajića i PES-a. 

Upravo je Andrej Milović, tada jedan od najbližih saradnika Milojka Spajića, prvi istupio sa tvrdnjama da je riječ o „prljavoj aferi čiji nalogodavci uoči izbora žele da Do Kvona dovedu u vezu sa Spajićem“. On je tvrdio da iza svega stoje „Spajićevi politički oponenti i jedan advokat kotorskih kriminalnih klanova“, te da je tom advokatu obećano mjesto ministra pravde ukoliko bi nakon 11. juna 2023. Abazović ponovo bio u prilici da formira Vladu. U tom trenutku Do Kvonov advokat je bio Branko Anđelić, a nakon što je on otkazao punomoć Južnokorejcu, slučaj je preuzeo Goran Rodić. 

Prema scenariju koji je Milović tada iznio, a nije od njega odustao ni nakon razlaza sa Spajićem i PES-om, saznanja da se Spajiću sprema afera imao je čak mjesec dana prije Do Kvonovog hapšenja. „Do Kvon je nudio milion eura onome ko mu omogući da se brani sa slobode. Puštaju ga da se brani sa slobode, advokat izvlači od njega sve što je traženo. Čim je potpisao sve što su tražili, vraćaju ga u zatvor“, dodajući da je „kralju kriptovaluta“ bilo „omogućeno bjekstvo na koje bi se zažmurilo zbog političke pomoći pred izbore“. „Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa“, kazao je tada Milović, naglašavajući da nakon izbora PES-u ne mogu biti partneri „oni koji su u stanju da kreiraju ovakve afere“. 

Tadašnji branilac Do Kvona Branko Anđelić tada je oštro negirao navode Milovića, tvrdeći da je pismo pisao lično Do Kvon, te da posjeduje dokaze o poslovnim vezama Milojka Spajića i „kralja kriptovaluta“ koje Milović može vidjeti kod njega u kancelariji. 

Međutim, nakon što je Do Kvonu izrečena kazna od četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja putne isprave, njegov drugi branilac Goran Rodić kazao je da je Do Kvon pred tužiocem detaljno govorio o pismu. 

“U odnosu na sve spekulacije koje su se pojavljivale u medijima od 5. juna do tog dana, a koje su se prije svega odnosile na evenutalno nezakonito finansiranje političkih kampanja, već sam rekao da je on (Do Kvon) to negirao. Po tom pitanju je on negirao sve, a izjašnjavao se detaljno tužiocu o pismu, sadržaju pisma, ko je pisao pismo, kako je nastalo i o svemu tome je detaljno upoznao tužioca”, rekao je Rodić.

U martu ove godine u jednoj televizijskog emisiji Rodić je takođe govorio o Do Kvonovom pismu, tvrdeći da je njegov branjenik zloupotrijebljen. 

“To pismo je imalo svrhu koju je na političkoj sceni napravilo. Zato sam vas pitao – ko je donio i poslao pismo? Do Kvon ga niti iz Istražnog pritvora preporučenom pošiljkom šalje, niti može lično da ga preda ni u jednu instituciju. Jedino što bi mogao on lično je da ga preda upravi Istražnog zatvora, pa da ga ona proslijedi”, kazao je Rodić, dodajući da je tužilac njegovog branjenika pitao za svaku rečenicu pisma pojedinačno. Na opasku bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da Do Kvon u pismu nije kazao da je on finansirao kampanje PES, već da ima informacije iz kriptozajednice ko je finansirao i da se pominju iznosi koje je Spajić sam prikupio, Rodić je odgovorio: “Dozvoljavate li da, kao što je on bio zloupotrijebljen, opisao je tužiocu na koji način, i vi možete biti zloupotrijebljeni, za nečiji interes, treći? Ne PES, URA, nego neko treći ima interes da vam to stavi”. 

M portal je u periodu dok je afera oko Do Kvonovog pisma bila na vrhuncu pisao o posjetama koje je „kralj kriptovaluta“ primao u zatvoru u Spužu, dok su za to vrijeme isključivane kamere koje služe za video nadzor. 

Tvrdnje advokata, PES i analitičara da je slučaj Do Kvon korišten za nanošenje štete Spajiću i PES uoči parlamentarnih izbora potvrđene su analizom medijskog sadržaja tokom kampanje, koju je uradila Agencija za elektronske medije. Prema toj analizi, gotovo trećina izvještaja o aferi “Do Kvon” odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste “Hrabro se broji” (koalicija URA i Demokrata) dominantno sa pozicija državnih funkcija koje vrše, a o tom slučaju najviše su izvještavale TV Vijesti, Gradska i TV A. 

EPILOG

Crnogorsko pravosuđe je do sada donosilo sedam oprečnih odluka o izručenju Do Kvona, zaključno sa posljednjom kojom je Vrhovni sud ponovo odložio njegovo izručenje Južnoj Koreji.

Milojko Spajić nije negirao da poznaje Do Kvona, ali je tvrdio da je riječ o prevarantu koji je, između ostalih oštetio i njega nakon što je 2018. godine bio jedan od ulagača u Do Kvonove kriptovalute Luna i Tera, te da je sam znao da se priprema afera i da je Do Kvonov boravak u Crnoj Gori prijavljena iz kriptozajednice. Prema pisanju Blumberga, Spajićeva investicija prije nego što je preuzeo dužnost detaljno je opisana u tužbi koju je protiv Teraform Labsa i Do Kvona pokrenula američka Komisija za hartije od vrijednosti. U pismu koje je uputio računovođa SEC analizirajući ugovore o kripto imovini Terraforma, Spajić je identifikovan kao rani investitor u aprilu 2018. godine. „Bankrotirana kripto kompanija i Kvon lično proglašeni su odgovornim za prevaru nakon građanskog suđenja u Njujorku u aprilu. Terraform je pristao da plati 4,5 milijarde dolara za rješavanje slučaja sa SEC-om“, piše Blumbreg. Bez obzira na poravnanje, Amerika nije odustala od zahtjeva da Do Kvon bude izručen njima. 

Bivši ministar pravde Andrej Milović po prirodi funkcije koju je obavljao i na osnovu donedavne bliske partijske saradnje sa Spajićem mora biti detaljno informisan o čitavoj aferi Do Kvon, njenom nastanku, prebacivanju Južnokorejca u Crnu Goru, procesima koji se protiv njega vode u SAD i Južnoj Koreji, a treba imati u vidu i da je njegova službena posjeta Americi mogla donijeti i nove zanimljive detalje čitave priče. Zato će biti zanimljivo pratiti kakve će nove informacije o Do Kvonu iznijeti Milović do kraja kampanje za lokalne izbore u Podgorici. 

Izjave Milovića i Do Kvonovog branioca Gorana Rodića, dvije najupućenije osobe u čitav slučaj, bez obzira na razilaženja u mišljenjima kome treba izručiti bjegunca od pravde, poklapaju se u jednom – afera Do Kvon je montirana zbog izazivanja političke nestabilnosti uoči parlamentarnih izbora 2023. godine, a Južnokorejac je zloupotrijebeljen za interese bivše vlasti koju je predvodila URA, uz učešće obavještajnih službi Crne Gore i Srbije. Na to upućuje i (ne)djelovanje Specijalnog državnog tužilaštva, koje je saslušalo i Do Kvona i Milojka Spajića ( u svojstvu građanina), ali 17 mjeseci od početka afere javnosti nije poznato da li je SDT preduzelo bilo kakve korake na rasvjetljavanju čitavog slučaja. 

Prema nezvaničnim informacijama M portala, Do Kvon je dobio mnogo zahtjeva za intervjue otkad je odslužio četvoromjesečnu kaznu zatvora na koju je osuđen zbog falsifikovanja putne isprave, ali nema povjerenja u crnogorske medije i zbog toga će javnost ostati uskraćena za njegovu stranu čitave priče.  

U svakom slučaju, afera Do Kvon u Crnoj Gori dobila je dva ključna pravca koja moraju biti razriješene kroz pravosudni sistem – veze „kralja kriptovaluta“ sa aktuelnim premijerom Milojkom Spajićem i politička zloupotreba Do Kvona uz podršku obavještajnih službi. Dio priče o vezama sa Spajićem svakako je bliže razrješenju zbog zainteresovanosti „trećih strana“ – Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, dok će politička zloupotreba i učešće obavještajnih službi biti prepušteni na milost i nemilost selektivnim crnogorskim institucijama.