Zato i bilans njene karijere danas stoji na dvije paralelne činjenice koje moraju biti izrečene zajedno – presuda i bjekstvo ne smiju se pravdati, ali se ne može ignorisati ni to da je u jednom periodu bila među nosiocima finansijskih istraga koje su mijenjale ponašanje dijela privrede i otvarale teme sistemskih zloupotreba.
Presuda i bjekstvoApelacioni sud je, prema dostupnim navodima iz sudskog sistema i medija, potvrdio presudu Višeg suda kojom je Mitrović osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog produženog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja, čime je presuda postala pravosnažna.
Nakon pravosnažnosti, Mitrović je, kako je objavljeno, pokušavala da dobije odlaganje izvršenja kazne, ali se na kraju nije dobrovoljno javila na izdržavanje, pa su uslijedili nalozi i policijske mjere traganja.
Ovaj dio priče, međutim, ne ostavlja prostor za dvostruka tumačenja. Izbjegavanje izdržavanja kazne posebno je osjetljivo kada dolazi od osobe koja je godinama predstavljala tužilački autoritet. Takav potez direktno udara na povjerenje u institucije i na princip jednakosti pred zakonom, bez obzira na to kako neko lično doživljava presudu.
“Klap”: Šta joj je stavljeno na teret i kako se branila
Predmet “Klap” u javnosti je dugo imao reputaciju velikog udara na poreske prevare, posebno u segmentu zloupotreba vezanih za PDV. Upravo kroz postupanje u jednom dijelu tog predmeta Mitrović je i osuđena.
Prema medijskim napisima slučaja, sud je zaključio da je zloupotrijebila službeni položaj tako što je u “Klap”-u odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv više lica nakon što su uplatili zaostale dažbine državi, a da za takvo postupanje nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi na način kako je ona to primijenila.
Mitrović je tokom postupka negirala krivicu. U javnosti je ostalo zabilježeno da je odbrana insistirala na tome da je postupala zakonito i u okviru ovlašćenja, polazeći od logike cjelishodnosti i brzog namirenja štete budžetu, ali sud takav pristup nije prihvatio.
Ovdje se nalazi ključna pouka za širi system – u finansijskim istragama često postoji pritisak na “brz rezultat” (naplata, povraćaj, rasterećenje postupka), ali sudska praksa jasno traži da efikasnost ne smije doći nauštrb striktne zakonitosti i jednakog tretmana svih.
Istraga protiv Blaža Jovanića i “trag” u borbi protiv ekonomskog kriminala
Da bi se razumjelo zašto dio stručne i šire javnosti Mitrović i dalje vidi kao tužioca koji je radio teške predmete, važno je podsjetiti i na njenu ulogu van “Klap”-a. Jedan od najpoznatijih slučajeva u kojima se pojavljuje kao postupajuća specijalna tužiteljka jeste istraga povodom hapšenja tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića 2022. godine, u okviru koje su se pominjale sumnje na zloupotrebe u stečajevima i velika šteta po državu.
U izvještajima je navedeno da je Mitrović, nakon saslušanja, odredila zadržavanje Jovaniću i obrazlagala razloge poput opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, u predmetu koji je u tom trenutku imao snažan institucionalni odjek.
Kasnije javne izjave i nastupi iz tog procesa pokazuju koliko je predmet bio konfliktan i politički osjetljiv. Jovanić je u sudnici i u medijskim izvještajima osporavao zakonitost postupanja SDT-a i prozivao upravo Mitrović, što je dodatno pojačalo vidljivost njenog rada u ovom slučaju.
Upravo taj kontekst objašnjava zašto se o Mitrović govori kao o tužiocu koji je ulazio u visokorizične predmete finansijskog i institucionalnog kriminala, gdje su rezultati važni, ali su i greške skupe, pravno, profesionalno i društveno.
Preporučeno
Zato i bilans njene karijere danas stoji na dvije paralelne činjenice koje moraju biti izrečene zajedno – presuda i bjekstvo ne smiju se pravdati, ali se ne može ignorisati ni to da je u jednom periodu bila među nosiocima finansijskih istraga koje su mijenjale ponašanje dijela privrede i otvarale teme sistemskih zloupotreba.
Video