Određivanje pritvora po bilo kojem osnovu za maltene svako krivično djelo postalo je praksa u radu sudova. Zbog takve prakse, sve je više tužbi protiv države zbog neosnovanog hapšenja, usled čega se građanima isplaćaju višemilionske odštete. Kako bi se smanjili troškovi koji nastaju zbog grešaka suda, promijenjena je praksa, pa su naknade za neosnovani pritvor, kako su kazali sagovornici „Dana”, upola smanjene.

Preporučeno

Za bazene crvenog mulja vlasnik od Vlade traži 10 miliona

Velika akcija policije u Kotoru i Tivtu: Na udaru članovi kriminalnih grupa i osobe sa potjernica

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Vraneš dao izjavu policiji: Pjevao sam srpske pjesme uz gusle ispred manastira

Advokati Miloš Vuksanović, Ratko Pantović i Damir Lekić ukazali su u razgovoru za „Dan” da se mjera pritvora često pretvori u kaznu. Kako su prethodnih godina građanima isplaćene enormne odštete, umjesto da se primjenjuju alternativne mjere, a ne pritvor, sudovi su smanjili naknade koje dosuđuju.

Pantović je podsjetio da je do prije nekoliko godina sudska praksa bila da se neosuđivanom licu za mjesec dana neosnovanog pritvora isplati 3.000 do 4.000 eura.

“Sada se isplaćuje od 500 do 1.000 eura, a zatvor je isti i tada i sada. U poslednjem slučaju, moj klijentje zatri mjeseca neosnovanog pritvora dobio nakandu od 3.000 eura”, kazao je Pantović.

Prema njegovom mišljenju nadležni olako posežu za mjerom pritvora.

“Mislim da se u velikom broju slučajeva svrha prisustva okrivljenog u postupku može postići određivanjem neke od alternativnih mjera mjera nadzora, oduzimanjem putne isprave, jemstvo… Iako je pritvor izuzetna mjera i donosi se samo kada se svrha prisustva okrivljenog u postupku ne može postići na drugi način, u nekim slučajevima se to pretvara u kaznu zbog dužine trajanja”, ukazao je Pantović.

On je dodao da su neki njegovi klijenti u pritvoru provodili i po 30 mjeseci.

“Apelovao bih na kolege iz pravosuđa da pažljivo izmjere argumente za i protiv prilikom određivanja pritvora jer je evidento da je država isplatila enormne sume za neosnovan pritvor, čak i donoseći presude sa preniskim naknadama“, istakaoje Pantović.

Advokat Miloš Vuksanović kazao je da se sada ranije neosuđivanom licu ni u jednom slučaju za mjesec dana neosnovanog pritvora ne može isplatiti 3.000 eura.

“I to nije sve, jer u slučaju da je lice koje je tužilo državu Crnu Goru radi naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda zbog neosnovanog lišenja slobode ranije osuđivano, taj iznos se umanjuje za više od pola, a ako je osuđivano više od jednog put, onda se dosuđuje simboličan iznos od svega nekoliko stotina eura”, rekao je Vuksanović.

Advokat Damir Lekić potvrdio je da u pravnoj praksi trenutno postoji stav građanskog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji propisuje da osoba koja je neosnovano lišena slobode ima pravo na naknadu štete zbog povrede časti i ugleda u iznosu od 3.000 do 4.000 eura na mjesečnom nivou.

“Taj iznos zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Međutim, i pored navedenog stava, sudovi u poslednje vrijeme, iz nekog razloga, u postupcima u kojima je tužena država dosuđuju dosta niže iznose. Otprilike, kada se uzmu u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, najviše se dosuđuje iznos do 2.000 eura na mjesečnom nivou”, kazao je Lekić.