On je to rekao u razgovoru za Portal RTCG, uoči praznika.
Kako je rekao Rakočević, daleko smo od ozbiljne suštinske reforme pravosuđa iako je određeni napredak ostvaren u inoviranju zakonodavstva usvajanjem Zakona o sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnim državnom tužilaštvu.“Sredinom 2024. godine Evropska komisija je ocijenila da je Crna Gora ispunila privremene strandarde za poglavlje 23 i postavila završna mjerila za ovo ključno poglavlje što je bez sumnje veliki napredak. Napokon je izabrana predsjednica Vrhovnog suda a početkom prošle godine i VDT i to možemo smatrati pozitivnim iskorakom. Policija i državno tužilaštvo ostvaruju zapažene rezultate kad se radi o suzbijanju organizovanog kriminaliteta i korupcije što može pozitivno uticati na jačanje povjerenja u državne organe. Međutim, najznačajniji dio u oblasti pravosuđa koji se odnosi na suđenja u predmetima organizovanog kriminaliteta ne uliva nadu da može doći do progresa i postavljanja pravosuđa na čvrste osnove”, kazao je Rakočević.
On navodi da postignuti rezultati nijesu ni približno očekivanjima budući da je pravosudni sistem nefunkcionalan naročito u dijelu ujednačavanja sudske prakse i efikasnosti krivičnog postupka.
“Evidentno je da još nijesmo uspjeli da uspostavimo balans između evropskih standarda i interesa države i građana”, naveo je Rakočević.
Govoreći o predlogu da se pritvor produžava sa tri na pet godina, koji je izazvao veliku pažnju javnosti, on je naglasio da je pritvor najteža mjera procesne prinude za osiguranje prisustva okrivljenog u krivičnom postupku zbog toga što se ovom mjerom duboko zadire u pravo na slobodu svakog čovjeka.
“Načelo pravičnosti krivičnog postupka podrazumijeva postojanje ravnoteže između potrebe zaštite osnovnih prava i sloboda i zaštite društva od kriminaliteta kroz efikasnost krivičnog postupka. Jasno definisanje uslova i trajanja pritvora predstavlja najbolju zaštitu prava na ličnu slobodu i bezbjednost. Moderna krivično procesna zakonodavstva mogućnost određivanja pritvora svode na izuzetke, dok trajanje pritvora vezuju za najkraće moguće vrijeme. Zbog toga pritvor mora da bude nužan za ostvarenje legitimnih ciljeva i ne može se transformisati u zatvorsku kaznu. U Crnoj Gori praksa u određivanju pritvora izaziva brojne kontroverze u javnosti. U brojnim slučajevima ukoliko se pritvor ne odredi ili bude ukinut u javnosti se to izjednačava sa oslobađanjem okrivljenog što nema veze sa realnošću”, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, s druge strane, svi relevantni podaci ukazuju da se kod nas vrlo često određuje pritvor što vidimo po velikom broju pritvorskih predmeta pa se može reći da je to redovna mjera u sudskoj praksi.
“Inicijativa za produženje pritvora na pet godina od podizanja optužnice bila je iznuđeno rješenje budući da su predlagači zakona pokušali da na taj način otklone bezbjednosne rizike koji su postojali nakon ukidanja pritvora jednom broju pripadnika suprotstavljenih kriminalnih organizacija. Pa ipak, bilo bi to ugrožavanje već ostvarenog stepena ljudskih prava u ovoj oblasti. Čak smatram da nije nužno ograničiti vrijeme trajanja pritvora ukoliko se poštuju osnovni principi kao što su mogućnost određivanja pritvora samo pod uslovima predviđenim zakonom i samo ako se svrha ne može postići primjenom druge mjere, zatim hitnost u postupanju, obaveznost ukidanja pritvora prestankom razloga zbog kojih je određen i neophodnost pritvora kao krajnje mjere naročito kada se radi o njegovom produženju”, mišljenja je Rakočević.
Govoreći o planu da se izgradi palata pravde u Podgorici, profesor napominje da sudovi a naročito tužilaštva rade u krajnje neodgovarajućim uslovima.
Preporučeno
“I zbog toga je važno u što skorijem vremenskom periodu izgraditi objekat koji bi objedinio pravosudne institucije i učinio ih funkcionalnim”, kazao je Rakočević.
Video