Video
Specijalno državno tužilaštvo ispituje da li su bivši visoki državni funkcioneri pričinili višemilionsku štetu budžetu dodjelom funkcionerskih stanova i stambene pomoći, saznaje Televizija Crne Gore iz tužilaštva.
A nakon skidanja oznaka “interno” sa dokumenata, u narednim danima Vlada planira da objavi širi spisak onih koji su odlučivali.
Savjetnik premijera Ivo Šoć kaže da treba ispitati kako je ova komisija radila u ovom periodu.
“To je, naravno, zadatak tužilaštva, i da građani vide da su neki ljudi zloupotrebljavali sistem”, kaže Šoć.
Slična inicijativa našla se pred Specijalnim tužilaštvom i 2018, ali je tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odbacio kao neosnovanu. No, Šoć ističe da dokumentacija do koje su došli ukazuje da je bilo protivpravnih radnji.
“Kada su posrijedi stambeni krediti, mislim da je tu bilo između 7 i 9 miliona eura. Mi smo onog dana iznijeli podatak da je napravljena šteta od milion i 800 hiljada, propisane granice do 15.000. Međutim, upitno je i da li su drugi krediti davani na valjan način. Kada su u pitanju sami stanovi, neće niko moći da da procjenu kolika je vrijednost tih stanova, bilo je raznih”, ističe Šoć.
U NVO sektoru se nadaju da se sa najavljenim objavljivanjem potpune informacije neće čekati pogodan politički trenutak.
“Sada nam je potrebna sistemska akcija, koja bi onemogućila da sve ovo ponovi neka buduća vlada, buduća rukovodstva”, naglasio je Marko Sošić iz Instituta alternativa.
Sošić ističe i da je dobro što se pred poslanicima sada nalaze izmjene Zakona o održavanju stambenih zgrada, koji je pravni osnov za pitanje dodjele stanova i stambenih kredita.
“Pa možda se jednog dana sjetimo i Uprave za katastar i državnu imovinu i zakona o imovini, koji predlaže takozvane ‘službene stanove’ za službene potrebe, koje mi ni dan danas nijesmo uspjeli sve da prebrojimo, da dobijemo te podatke od Uprave za imovinu, u pogledu koliko ih je, ko ih koristi, pod kojim uslovima”, ističe Sošić.
Bilo bi dobro kada bi država imala mogućnosti da svima riješi pitanje krova nad glavom, no, pošto to nije moguće, poručuje Šoć, moraju se znati prioriteti.
“Ajmo onda da riješimo onima kojima je to stvarno potrebno, a ne neko ko ima stan od 70 ili 80 metara kvadratnih i kaže ‘nije to dovoljno za mene, treba mi stan od 120 kvadrata’, a ovamo imate podstanara, koji radi 10 do 20 godina i kaže mu ‘evo ti 5.000 eura, snalazi se kako umiješ i znaš'”, naglašava Šoć.
Preporučeno
Svi oni koji nijesu imali privilegiju da se država postara o njihovom krovu nad glavom, stambeno pitanje rješavaju zaduživanjem kod banaka, a kredite vraćaju po 20-tak godina.
