Kako djeluje državna sila koju usmjeravaju prizemna politika, partijski i lični interesi? O tome bi možda i najbolje mogla da svjedoči – Jelena Perović. 

Bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije na svojoj koži je osjetila politički motivisani progon, zloupotrebu državnih institucija, kao i selektivnu pravdu. I tokom spektakularnog hapšenja 17. aprila prošle godine, i nakon više sudskih odluka o ograničavanju kretanja…

TUŽBA PROTIV SAVJETA ASK-A

Sve do posljednjeg čina diskriminacije: višestrukog, mimo zakona, odgađanja Upravnog suda da odluči po tužbi Jelene Perović kojom se traži poništenje rješenja Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojim je uklonjena sa pozicije direktorice ASK-a.

Advokat Nikola Martinović, punomoćnik Jelene Perović, podnio je još 23. avgusta prošle godine tužbu Upravnom sudu Crne Gore protiv odluke Savjeta ASK-a. U obrazloženju tužbe advokat Martinović precizno navodi da, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije Savjet ASK-a ne može donositi takve odluke, već mora pokrenuti upravni postupak.

– Savjet ASK ne može utvrđivati povrede Zakona o sprečavanju korupcije i pravila o radu ASK-a u odnosu na bilo kog javnog funkcionera, pa ni u odnosu na direktoricu ASK-a. Jedino što je mogao uraditi zakonito i za šta jeste svakako nadležan je da inicira pokretanje ovakvog postupka, na način kako to propisuje Zakon o sprečavanju korupcije, koji jasno definiše pravila upravnog postupka – ističe se, između ostalog, u tužbi Upravnom sudu Crne Gore. 

POLITIČKI UTICAJ NA PRAVOSUĐE

Tužba je izazvala veliko uznemirenje u Savjetu ASK-a, ali i u vrhu izvršne vlasti jer su razotkriveni politički motivi i zloupotreba ovlašćenja. 

Zato se prvo pokušalo da se utiče na odluku Upravnog suda izborom sudije. Tačnije – sutkinje: predmet po tužbi Perović prvo je dodijeljen Lidiji Novović, supruzi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. 

Čudna odluka, naročito kada se zna istorijat odnosa bračnog para Novović i Jelene Perović, još od vremena kada je tadašnji sudija Vladimir Novović bio predsjednik Sudskog savjeta i učestvovao u friziranju ocjena nekih sudija, što je razotkrio ASK. Portal ETV je pisao o akciji Novovića na favorizovanju sutkinje Seke Piletić, kada su mijenjane ocjene da bi sutkinja postala sudija Vrhovnog suda. 

A ključni lični sukob desio se 2021. godine kada je Lidija Novović – formalno kao ,,savjesna građanka”, a stvarno u ime MANS-a Vanje Ćalović – prijavila 2021. godine Jelenu Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.

Pokušaj diskreditacije Jelene Perović završio se neuspjehom. Ispostavilo se da savjesna građanka Lidija Novović nije znala da čita zakon. Poreska inspektorka Gorica Krgović 28. juna 2023. godine bila je vrlo precizna u formulaciji da je prijava MANS-a i Novović – neosnovana.

– Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje i ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit – zapisala je inspektorka Krgović u rješenju kojim odbacuje prijavu MANS-a i Lidije Novović. 

(NE)OČEKIVANA IZUZEĆA SUDIJA

Pogrešna prijava nije smetala Lidiji Novović da napreduje u karijeri. Ubrzo je postala sutkinja Upravnog suda. A onda joj je ponovo dopalo da se bavi Jelenom Perović jer je trebalo da presudi u slučaju tužbe Perović da je nezakonito smijenjena sa čela ASK-a. Trebalo je, ali – nije. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić usvojio je zahtjev advokata Nikole Martinovića za izuzećem Lidije Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja”.

Ali tu nije bio kraj političkim igrama: umjesto sudije Novović za postupajućeg sudiju postavljena je njena dobra prijateljica Svetlana Radošević. Uslijedio je, međutim, novi zahtjev za izuzećem i nova odluka: i sutkinja Radošević je izuzeta sa slučaja, posljednjeg dana oktobra prošle godine.

I od tada – ništa se nije desilo. Tužba Jelene Perović kojom se zahtijeva poništenje smjene sa čela ASK-a još nije razmatrana. Iako je u pitanju radni spor koji bi trebalo da se hitno presuđuje. 

SLUČAJEVI NEPRAVDE

Neki drugi javni funkcioneri imali su sreću da se Upravni sud držao pravila hitnosti u radnim sporovima.

Tako je, recimo, direktor Uprave policije Zoran Brđanin predao tužbu na odluku o razrješenju Upravnom sudu dana 29. marta 2024. godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna iste godine.

Generalni inspektor ANB-a Artan Kurti razriješen je 18. aprila prošle godine. Upravni sud je nakon dva mjeseca, 18. juna 2024. godine donio odluku da je nezakonito razriješen.

Zaštitnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavlićić predala je tužbu zbog razrješenja Upavnom sudu dana 20. februara prošle godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna 2024. godine.

Ova tri poznata slučajapokazuju da se na odluku Upravnog suda u radnim sporovima čekalo najkraće dva, a najduže četiri mjeseca. 

Od dana kada je punomoćnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović predao tužbu, avgusta 2024. godine, odluka Upravnog suda čeka se punih osam mjeseci?!

I čekaće se još. Na upit Televizije E, portparol Upravnog suda, sudija Saša Vukotić, obavijestio je da će se rasprava u predmetu Jelene Perović održati 16. maja, što znači da se presuda može očekivati tek u junu.

Zašto je potrebno devet mjeseci da se konačno zna ishod tužbe? 

DISKRIMINACIJA 

Ništa se ne dešava slučajno i višestruka odgađanja odluke imaju svoju logiku. Ali i političku motivaciju. Naročito ako se zna da je 1. aprila raspisan konkurs za direktora Agencije za sprječavanje korupcije. 

Iako je rok za konurisanje počeo da teče od međunarodnog Dana šale ili laži, ovđe nije riječ o šali ili lažavini. Već o združenom poduhvatu prevare i izigravanja zakona. Sa konačnim ciljem da se, pošto-poto, izabere čelnik ASK-a, prije nego Upravni sud – shodno zakonu – vrati Jelenu Perović na mjesto direktorice.

U tom cilju su proteklih mjeseci angažovani i političari i državni službenici, ali i pojedini ljudi iz crnogorskog pravosuđa. I sve je to odavno poprimilo obrise progona, kad politika tuži, a država koja je u raljama političara – presuđuje. Uostalom, dovoljno je samo napraviti poređenje da se vidi kako politički interesi stoje iza progona Perović: ona je osumnjičena i optužena za zloupotrebu položaja jer je isplaćivala varijabile i prekovremeni rad, iako joj je to u opisu radnog mjesta. 

Dok je Jelena Perović pod optužnicom, a predsjednici Sudskog i Tužilaškog savjeta, kao i vrhovni državni tužilac Milorad Marković – koji su radili isto to godinama – ostali su van bilo kakve, čak i sumnje. 

A da je politika okuprala pravosuđe to i nije nova vijest. Samo još fali da se oglasi Aleksa Bečić, da kaže kakva će odluka biti Upravnog suda i ko će biti novi direktor ASK-a. Čovjek je inače poznat da dobro predviđa: tako je 17. aprila prošle godine Bečić, potpredsjednik Vlade, čovjek zadužen za bezbjednosni sektor, o hapšenju Jelene Perović dao slavodobitnu izjavu – čak puna tri sata prije nego što se hapšenje desilo.

Doduše, lako je Bečiću da bude dobar prorok kada u Crnoj Gori očito političari – ne samo što presuđuju prije sudova – več posredno i upravljaju pravosuđem.