Video
Smailova je prethodno, u oktobru 2023, podnijela zahtjev za azil u Crnoj Gori, ali o njemu nadležne vlasti još nisu donijele odluku. Odluka o zahtjevu za azil očekuje se u narednim mjesecima.
Njen branilac, advokat Dalibor Tomović, ističe da je zahtjev za azil podnešen prije nego što su kazahstanske vlasti u decembru 2023. izdale nalog za njeno hapšenje i zatražile njeno izručenje.
– Danas je sud za istragu prihvatio argumentaciju odbrane i nije odredio najtežu mjeru hapšenje – naveo je on.
Kazahstanske vlasti terete Smailovu za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, za šta je predviđena zatvorska kazna do deset godina. Međutim, brojne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava osporavaju legitimnost tih optužbi. Human Rights Watch je već u februaru 2024. godine upozorio da se protiv nje vodi politički motivisan postupak i da kazahstanske vlasti koriste represivne metode kako bi diskreditovale njen rad u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i djecom.
– Energični napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije – naveo je tada HRW.
Smailova se već godinama nalazi u samonametnutom egzilu, zajedno sa suprugom Almatom Mukamedžanovim, takođe poznatim aktivistom za ljudska prava.
Oboje smatraju da su optužbe vlasti u Kazahstanu oblik političkog progona zbog njihove dugogodišnje borbe za prava žena i demokratizaciju društva.
Savjet za građansku kontrolu rada policije Crne Gore se još u oktobru 2024. obratio ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, upozorivši da Kazahstan, poput Rusije, vrši pojačani pritisak na borce za ljudska prava i da bi izručenje Smailove predstavljalo ozbiljan udarac za reputaciju Crne Gore kao države koja poštuje ljudska prava.
Preporučeno
– Stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi je, prema brojnim kredibilnim izvještajima, pogoršano, a oni koji brane i zastupaju demokratske i slobodarske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji – naveli su iz Savjeta.
