Video
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – FAST tim za ciljane međunarodne Interpolove potjernice lišio je slobode juče u Podgorici poljskog državljanina Romana Zimijana za kojim su međunarodne potjernice raspisale Poljska i Južna Koreja, a koji se do juče smatrao bjeguncem za kojeg se nagađalo da živi u Dubaiju sa njemačkim državljaninom Štefanom Morgenšternom, koji je u međuvremenu takođe uhapšen istim povodom.
Ovaj slučaj ističe složenost prekograničnog procesuiranja finansijskih zločina i lakoću kojom optuženi mogu da iskoriste pravne praznine u zemljama u kojima kriptovalute nijesu regulisane da bi izbjegli pravdu, a ujedno i naglašava potrebu za transparentnijim informisanjem ulagača o digitalnoj imovini i potrebi da nauče kako razlikovati stvarne kriptovalute, poput bitcoina, od piramidalnih šema kakva je ona koju su Zimijan i Morgenštern pokrenuli.
Osnovni pojmovi
Kriptovalute su vrsta digitalnog novca koji koristi kriptografiju za sigurnost podataka, koje su, za razliku od tradicionalnih valuta koje izdaju centralne banke, decentralizovane i koriste tehnologiju poznatu kao blockchain.
Lažne kriptovalute su digitalna sredstva koja se predstavljaju kao legitimne kriptovalute, ali u stvarnosti nemaju nikakvu stvarnu vrijednost ili funkcionalnost. One se obično koriste kao dio prevarantskih šema kako bi se privukli investitori sa obećanjima o velikim prinosima, ali su dizajnirane da obmanu ljude i otuđe njihov novac. Obično se ne nalaze na pouzdanim kripto berzama koje sprovode bezbjednosne provjere i poštuju regulatorne standard, već se promovišu na sumnjivim platformama.
Kripto berze su digitalne platforme koje omogućavaju korisnicima da kupuju, prodaju, i trguju kriptovalutama. One funkcionišu slično kao tradicionalne berze, ali se fokusiraju na trgovinu digitalnim valutama kao što su Bitcoin, Ether i mnoge druge. Pouzdane kripto berze su one koje imaju visok nivo sigurnosti, transparentnosti, regulatorne usklađenosti, i dobru reputaciju u kripto zajednici.
MLM (Multi-Level Marketing) se odnosi na poslovni model u kojem su učesnici nagrađivani za regrutovanje novih članova, koji potom takođe regrutuju druge, i tako dalje. Iako MLM, uglavnom kod distribucije određenih proizvoda, može biti legitiman model poslovanja, on najčešće prelazi u prevarantske strukture.
Ponzi šema je prevarantski investicioni plan u kojem organizatori obećavaju visoke prinose investitorima, ali te prinose ne ostvaruju kroz stvarno poslovanje ili investicije. Umjesto toga, isplate prinosa investitorima koji su se ranije priključili finansiraju se novcem koji uplaćuju novi investitori. Šema zavisi od stalnog priliva novih sredstava kako bi nastavila da isplaćuje obećane prinose, ali se na kraju se urušava kada priliv novih investitora uspori ili potpuno prestane.
Ranija hapšenja Zimijana i Morgenšterna
Zimijan i Morgenštern udružili su snage 2014. u finansijskoj prevari kompanije FutureNet koju su zajedno osnovali, koja je prvobitno funkcionisala kao platforma za društvene mreže i digitalno oglašavanje, a kojoj su 2017. dodali lažnu kriptovalutu FuturoCoin, čime su poslovanje transformisali u prevaru širih razmjera.
FuturoCoin je 2018. doživio krah, a neuspješni pokušaj oživljavanja uslijedio je naredne godine, nakon čega su južnokorejske vlasti započele istragu o ovom sistemu pošto su primile žalbe od 950 žrtava prevare koje su izgubile ukupno 16,66 miliona eura.
Ranije ove godine, i Zimijan i Morgenštern su pobjegli iz Poljske i preselili se u Dubai. Prije toga, budući da je Zimijan slijedio svoju strast prema automobilskim trkama, neposredno nakon što je pobijedio na italijanskom Ferrari Challenge događaju 30. oktobra 2022. godine Finansijska policija Italije ga je uhapsila na zahtjev južnokorejskih vlasti. Iako je bio zadržan, italijanske vlasti su ga oslobodile dok je čekao ekstradiciju, što mu je omogućilo da pobjegne.
Morgenštern se suočio sa sličnom sudbinom. Uhapšen je u Grčkoj u oktobru prošle godine, ali je takođe pušten dok je čekao ekstradiciju i uspio je da pobjegne u Albaniju. U avgustu 2023. godine, albanska policija ga je ponovo uhapsila na aerodromu u Tirani dok je čekao svoju suprugu. Za razliku od Zimijana koji je tek juče uhapšen, Morgenštern je sve vrijeme ostao u pritvoru gdje čeka ekstradiciju u Južnu Koreju.
Iako su mnoge žrtve FutureNeta bile iz Evrope, evropske vlasti još nijesu preduzele značajnije mjere protiv osnivača kompanije FutureNet. Međutim, poljske vlasti su izdale evropske naloge za hapšenje kao dio svoje istrage o ovoj finansijskoj prevari, koja je do sada dovela do povraćaja 4,5 miliona dolara od procijenjene štete od 20,6 miliona dolara.
FutureNet – tipična Ponzi šema
FutureNet šema je tipičan primjer Ponzi šeme maskirane u legitiman posao. Kompanija je predstavljana kao platforma za društvene mreže i digitalno oglašavanje, nudeći razne investicione mogućnosti, uključujući pakete za digitalno oglašavanje, a kasnije i sopstvenu kriptovalutu, FuturoCoin.
Investitorima je preporučivano da kupuju pakete za digitalno oglašavanje uz obećanje visokih prinosa, a navodno je trebalo da ovi paketi generišu prihod kroz oglašavanje, iako u stvarnosti nije bilo značajnih oglašivačkih aktivnosti. Zbog toga je 2018. FutureNet lansirao sopstvenu lažnu kriptovalutu, FuturoCoin, pa je investitorima preporučivano da trguju ovom valutom, koja je bila snažno promovisana kao unosna investicija.
FutureNet je funkcionisao po modelu multi-level marketinga (MLM), gdje su postojeći ulagači bili podstaknuti da regrutuju nove. Na ovaj način je stvorena je piramidalna struktura u kojoj su prinosi za investitore koji su se ranije priključili isplaćivani iz ulaganja novih investitora.
FutureNet je nudio više vrsta paketa za digitalno oglašavanje, koji su predstavljani kao način da ulagači ostvare značajne prinose. Ulagači su kupovali pakete za oglašavanje u rasponu od nekoliko dolara do nekoliko hiljada dolara. Ovi paketi su obećavali visoke prinose, često više od 120% godišnje. Prinosi su navodno generisani iz prihoda ostvarenih putem digitalnog oglašavanja na FutureNet platformi.
U stvarnosti, bilo je minimalnih ili nikakvih stvarnih oglašivačkih aktivnosti. Platforma nije generisala dovoljan prihod od oglašavanja, što je onemogućavalo isplatu obećanih prinosa. Prinosi isplaćivani ranijim investitorima uglavnom su bili finansirani novcem novih investitora, što je osnovna karakteristika Ponzi šeme.
Lažna kriptovaluta FuturoCoin
FutureNet je 2018. uveo digitalno sredstvo najavljeno kao kriptovalutu, FuturoCoin, koji je bio snažno promovisan kao unosna investiciona prilika. FuturoCoin je lansiran uz spektakularne najave, a ulagačima je preporučivano da ne propuste priliku da ga kupe, uz naglasak na navodno veliki potencijal za rast vrijednosti.
Ulagači su vjerovali da će im trgovina FuturoCoinom donijeti značajnu zaradu, a pojavio se na kripto berzama kao što su SouthXchange, YoBit i CoinDeal. SouthXchange je kripto berza koja je često imala tehničke problem zbog kojih su korisnici s poteškoćama i velikim kašnjenjem povlačili sredstva, YoBit je korisnicima donio više negativnih iskustava, uključujući probleme sa nalozima, a CoinDeal je bio uključen u prevare širih razmjera zbog kojeg je njegove tvorce američka Komisija za hartije od vrijednosti – SEC optužila za prevarantski investicioni plan vrijedan 45 miliona dolara.
Drugim riječima, FuturoCoin se nije našao ni na jednoj od pouzdanih kripto berzi kao što su Binance, Coinbase, Crypto.com, Kraken i druge nad kojima se sprovode redovne bezbjednosne provjere i revizije, a koje poštuju regulatorne standarde u ovoj oblasti. Ipak, korisnicima željnim brze zarade promoteri ovog projekta uspjeli su da plasiraju informacije da je prisustvo na SouthXchangeu, YoBitu i CoinDealu dovoljna potvrda legitimnosti njihovog poslovanja.
Uprkos početnim prinosima, FuturoCoin je ubrzo izgubio na vrijednosti. Nedostatak stvarnog poslovnog modela i prevelika oslonjenost na entuzijazam naivnih ulagača, kao i zavisnost od kontinuiranog dolaska novih ulagača doveli su do ošztrog pada cijene FuturoCoina, što je prouzrokovalo značajne gubitke za ulagače.
Istrage u više zemalja
Poslovni model FutureNeta je u osnovi bio zasnovan na MLM strukturi. Postojeći ulagači su bili podstaknuti da dovode nove, a zarađivali su provizije i bonuse na osnovu ulaganja sredstava novih članova koje su regrutovali, što je stvorilo slojevitu strukturu u kojoj je svaki nivo investitora zarađivao od ulaganja nivoa ispod sebe, a što je više novih ulagača neko regrutovao, to mu je zarada bila veća.
Međutim, ovakva struktura je inherentno neodrživa, jer se oslanja na kontinuirani priliv novih ulagača kako bi se isplaćivali prinosi onima koji su ulaganje počeli u ranijoj fazi. Kada priliv novih ulaganja uspori, šema se urušava, jer ne postoji prava poslovna aktivnost koja generiše prihod.
Uprkos tvrdnjama o generisanju prihoda kroz digitalno oglašavanje, nije bilo značajnih poslovnih aktivnosti koje bi podržale obećane prinose. FuturoCoin je ubrzo izgubio vrednost nakon lansiranja, što je dovelo do značajnih finansijskih gubitaka za ulagače.
Vlasti u više zemalja, uključujući Poljsku, Njemačku i Južnu Koreju, počele su istrage protiv FutureNeta. Ove istrage su otkrile prevarnu prirodu šeme i njenu zavisnost od novih ulaganja za isplatu prinosa. Poljske vlasti su proglasile šemu piramidalnom, a Interpol je izdao crvene potjernice za osnivačima.
Preporučeno
Značajna sredstva osnivača FutureNeta su zamrznuta kao dio pravnih akcija protiv njih, odnosno mjera koje su imale za cilj sprečavanje daljih gubitaka i povrat sredstava za žrtve prevare, što obuhvata složene pravne procese, uključujući oporavak imovine i distribuciju.
