Video
U predmetu okrivljenog Draga Spičanovića, Ustavni sud Crne Gore donio je odluku, kojom je, prema riječima Vukčevića, jasno ukazano na ozbiljne propuste redovnih sudova prilikom određivanja i produženja pritvora po osnovu opasnosti od ponavljanja djela iz člana 175 stav 3 ZKP-a, piše CdM.
„Ustavni sud je nedvosmisleno utvrdio da zaključak o postojanju opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ne može biti zasnovan na apstraktnim i hipotetičkim pretpostavkama, već isključivo na konkretnim, individualizovanim činjenicama koje ukazuju na stvarnu i neposrednu opasnost. U konkretnom slučaju, takve činjenice nijesu postojale“, kazao je Vukčević.
Posebno je, kako ističe, značajno što je sud ukazao da sama priroda krivičnog djela, njegova težina, kao ni ranija profesionalna biografija okrivljenog, ne mogu biti dovoljan osnov za zaključak o postojanju iteracijske opasnosti.
„Činjenica da je Drago Spičanović radio u bezbjednosnim strukturama, Upravi policije i ANB-u, ne može sama po sebi predstavljati osnov za procjenu da postoji opasnost od ponavljanja djela“, naveo je Vukčević.
Dodaje da redovni sudovi nijesu naveli nijednu konkretnu okolnost koja bi ukazivala na namjeru ili realnu mogućnost da okrivljeni ponovi krivično djelo, niti su ukazali na bilo kakav obrazac ranijeg ponašanja koji bi takav zaključak opravdao.
„Time je suštinski potvrđeno da je pritvor u ovom dijelu bio zasnovan na pretpostavkama, a ne na dokazima“, naglasio je on.
Vukčević podsjeća da Vrhovni sud nije utvrdio niti naveo da je Spičanović ranije osuđivan za ista ili slična krivična djela, niti je ukazao na okolnosti koje bi opravdale zaključak o realnoj opasnosti od ponavljanja djela.
„Upravo su takve okolnosti, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, ključne za ocjenu postojanja iteracijske opasnosti, što je jasno potvrđeno i u predmetu Clooth protiv Belgije“, rekao je advokat.
On posebno ukazuje i na činjenicu da je protiv okrivljenog već preduzeta mjera koja faktički eliminiše mogućnost ponavljanja djela.
„Vođenje krivičnog postupka i udaljenje sa radne dužnosti znači da on više nema pristup službenim podacima niti institucionalnim mehanizmima putem kojih bi eventualno mogao doći do novih povjerljivih informacija“, pojasnio je Vukčević.
Iako je žalba odbijena, Ustavni sud je, kako ističe, jasno utvrdio da ne stoji osnov za pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
„Ustavni sud je zaključio da obrazloženja redovnih sudova ne sadrže dovoljno konkretne i individualizovane razloge koji bi opravdali postojanje ovog pritvorskog osnova, te je naložio da se u daljem toku postupka ova okolnost cijeni sa posebnom pažnjom, u skladu sa ustavnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, ova odluka predstavlja važnu potvrdu principa pravne sigurnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava.
„Pritvor, kao najteža mjera ograničenja slobode, ne može se zasnivati na pretpostavkama, već isključivo na jasno utvrđenim činjenicama. U suprotnom dolazi do povrede osnovnih ljudskih prava i pravne sigurnosti“, naglasio je Vukčević.
On je poručio da u daljem toku postupka očekuje da nadležni redovni sudovi u potpunosti postupe po pravnim shvatanjima Ustavnog suda i obezbijede zakonitu i ustavno utemeljenu odluku.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, da su izvršili više krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i odavanje tajnih podataka
Preporučeno
Spičanović se tereti da je, kao službeno lice, zloupotrebljavao službeni položaj prikupljajući i neovlašćeno dostavljajući povjerljive i tajne podatke Mijajloviću. Riječ je, kako tvrdi SDT, o podacima iz policijskih i bezbjednosnih evidencija, kao i informacijama označenim stepenom tajnosti „Tajno“, čije bi odavanje moglo imati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore.
