Video
Izložba radova čuvenog slikara Salvadora Dalija otvorena je u bečkoj galeriji Belvedere. Postavka se bavi uticajima Frojdove teorije snova na Dalijevu umjetnost surealnih pejzaža u kojima vlada atmosfera straha, žudnje i opsesije.
Postavka prati tridesete godine prošlog vijeka, kada je tada mladi španski slikar Salvador Dali otkrio Frojdova djela i doneo odluku da ih pretvori u osnovicu svoje umjetnosti. Platna iz tog nadrealističkog perioda pokazuju kako je Dali pod uticajem Frojdove teorije snova otvorio vrata svojim unutrašnjim demonima i pustio ih u medij slikarstva – gdje i danas prebivaju.
“Organizacija je bila veliki izazov – s jedne strane umjetnik svjetskog ranga čije slike se teško pozajmljuju, s druge uska tema. Na rezultat smo ponosni, jer cilj nije bio da vidimo šta sve možemo da dobijemo, već šta se uklapa u koncept. Dalijeva frojdijanska faza je sigurno ključ za razumijevanje njegove kasnije popularne faze”, rekla je Stela Roling, direktorka Galerije Belvedere.
Nekoliko puta je Dali prolazio kroz Beč pokušavajući da dođe do svog idola, ali je neurofiziolog i psiholog Frojd konsekventno odbijao da ga primi, kao gosta u svakom slučaju. Tek je u julu 1938, u Frojdovom londonskom egzilu, došlo do susreta. Slikaru je bilo važno da ocu psihoanalize lično objasni kako je pod njegovim uticajem došao do takozvane paranoično-kritične metode u slikarstvu, koja je postala znak prepoznavanja Dalijevog surealizma.
“Paranoično-kritična metoda prepoznaje se u tehnici duplih slika, igrama s perspektivom i paralelnim realnostima, što stvara osjećaj paranoidnog. Kad se preselio u Ameriku, Dali je primijetio da postoje teme koje mu donose više publiciteta i postao je šoumen. U nastavku, frojdijanske teorije je koristio samo anegdotalno. Ali djela koja je stvorio do 1939. godine su apsolutni vrhunac. I posle je slikao izvrsno, ali iz vizure istorije umjetnosti nikad nije ponovio ranije domete”, rekao je Haime Brihuega, kustos izložbe.
Preporučeno
