Video
Šušanj, koja je bila i moderatorka, ukazala je na to da se danas pod jezikom uglavnom pogrešno podrazumijeva samo standardni jezik, koji je u izvjesnom smislu vještačka tvorevina. Kritički se osvrnula na komentare da mladi danas ne znaju jezik i da tehnologija ugrožava pismenost, iznijevši stav da mladima treba dopuštati da se igraju jezikom i u usmenome i pisanome diskursu. Govoreći o multikulturalnosti i jezičkoj raznolikosti na teritoriji Crne Gore, istakla je da i danas mnogim stanovnicima Crne Gore nije dostupno obrazovanje na maternjem jeziku, apostrofirajući Rome, čiji jezik nije prepoznat ni u Ustavu ni u Opštem zakonu o obrazovanju.
Profesor Kapović, govorio je o odnosu standardnoga jezika i dijalekata, a posebnu pažnju posvetio je tendencijama da se standardni jezik zloupotrebljava kako bi se obični građanin ponizio, pa se povremeno zanemaruje i suština onoga što je rečeno nauštrb činjenice da je pritom neka riječ pogrešno izgovorena ili napisana.
Poručio je da niko ne treba da se stidi svojega jezika i da se plaši da ne govori ispravno jer, u skladu s gledištima savremene lingvistike, ako nešto postoji u govoru – to ne može biti nepravilno, samo nije u datome vremenu obuhvaćeno standardom. Osvrnuo se i na jezičku politiku u Crnoj Gori, uz konstataciju da su se u crnogorskome standardu našle upravo one jezičke odlike po kojima se Crna Gora prepoznaje, da u njemu ništa nije izmišljeno i novo, naročito ne s ciljem udaljavanja od drugih, već je samo standardizovano ono što postoji na cijeloj crnogorskoj teritoriji.
U svom izlaganju Orlandić je ukazala na načine i uzroke osporavanja crnogorskoga jezika, od samoga njegova imena do procesa standardizacije, napominju domaćini tribine.
“Fokus izlaganja stavila je na podmetanje teze o tzv. novim slovima u crnogorskome jeziku. U pitanju su slova koja postoje i kod Vuka Karadžića i u cjelokupnoj literaturi o crnogorskim govorima. Govoreći o stavu građana Crne Gore prema tim slovima, navela je: ‘Niko neće negirati činjenicu da se izgovara riječ śekira upravo tako, ali će reći da tu riječ tako ne piše. Ako postoji u govoru, koji je razlog da ne postoji u pismu?”, navodi se u saopštenju.
“Dijalektologija crnogorskog jezika” na engleskom jeziku
Povodom Međunarodnoga dana maternjeg jezika FCJK je u suorganizaciji s Narodnom bibliotekom “Radosav Ljumović” u Podgorici (sala Marko Miljanov) organizovao i promociju knjige Adnana Čirgića “Dialectology of the Montenegrin Language” (Lexington books, 2020).
Na promociji su govorili akademik Mark L. Grinberg (Univerzitet u Kanzasu – online), prof. dr Andrij Danilenko (Odsjek za savremeni jezik i kulture, Pejs univerzitet u Njujorku – online), prof. dr Kapović (Odsjek za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), doktorand Goran Drinčić, prevodilac knjige, i autor knjige prof. dr Adnan Čirgić.
Moderatorka je bila doktorandica Orlandić, koja je u uvodu istakla da je naučna javnost u ovoj knjizi dobila prvu sintezu izučavanja crnogorskih govora i to najavila kao korak bliže izradi Dijalektološkog atlasa Crne Gore, zaključivši da se vrijednost knjige ogleda u tome što je udžbeničkoga karaktera te će služiti mladim filolozima da bez zabluda tradicionalističke dijalektologije uče o crnogorskim govorima.
Prema riječima akademika Marka L. Grinberga ova edicija predstavlja nova i značajna istraživanja u oblasti slovenske i istočnoevropske lingvistike i filologije. Istakao je da prijevod ove knjige omogućava istraživačima koji nijesu specijalisti za slovenske jezike da se upoznaju s izuzetnom jezičkom varijacijom na kompaktnom području Crne Gore, napomenuvši da je ona već dostupna u više od 20 svjetskih biblioteka.
Autor Čirgić je kazao da u svojoj knjizi nije donio nove informacije, već drugačiju sistematizaciju tih osobina koje su nam bile poznate i koje su predstavljane u jednom potpuno drugačijem kontekstu, te smatra da bi najbolje bilo uraditi štokavsku dijalektologiju, ali navodi da bi u ovim uslovima nemoguće bilo naći četiri dijalektologa koji bi se mogli dogovoriti što je čije.
“Akcentuacija imenskih o-osnova u Podgorici”
Mate Kapović održao je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju prije dva dana i predavanje na temu “Akcentuacija imenskih o-osnova u Podgorici”.
“Kapović je istakao da je predavanje dio jednoga šireg projekta, koji izvodi u saradnji s dekanom FCJK Adnanom Čirgićem i čiji je cilj da se savremenim metodama opiše akcenat Podgorice. To znači da će u interpretaciji akcenta podgoričkoga govora biti primijenjen morfološki pristup, tj. prikazaće se kako se akcenat ponaša u različitim gramatičkim kategorijama date riječi”, ističe se u saopštenju FCJK.
Kapović je ukazao na određene dijalektološke i sociolingvističke činjenice.
Preporučeno
“Podgorica je moderan grad, ali ima arhaičan staroštokavski govor, a po toj staroštokavštini se crnogorski jezik i prepoznaje van Crne Gore. Stoga se može reći da govor Podgorice ima tzv. prikriveni prestiž: službeno je standardizovan novoštokavski, kojemu staroštokavci uglavnom prilagođavaju govor u javnim nastupima. Ipak budući da je Podgorica glavni grad, sama ta činjenica podgoričkome govoru daje određeni prestiž, pa se on može čuti u javnosti, u medijima…”, dio je Kapovićevog izlaganja.
