Bogatstvo različitih civilizacijskih slojeva od antičkih vremena do naše savremenosti je ostavilo dubok trag u bjelopoljskom kraju. Kontinuitet crnogorskog duhovnog, kulturnoistorijskog i državnog identiteta pratimo takođe i u njegovoj okolini, kroz bogato spomeničko nasljeđe, narodno stvaralaštvo i osobenu kulturu življenja od srednjeg vijeka naovamo, rekao je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović u Bijelom Polju na sinoć održanoj promociji knjige „Antički i hrišćanski nadgrobni spomenici Bijelog Polja i okoline“ publiciste Radomira Ilića.
Prema njegovim riječima, Ilićeva knjiga donosi, čuva i spašava od zaborava materijalne ostatke nadgrobnih spomenika bjelopoljskog kraja od antike do XIX vijeka, uhvaćene kamerom u zatečenom stanju na početku treće decenije XXI vijeka.“Ona preko fenomena grobnih obilježja, nekropola i grobalja svjedoči o istorijskim i civilizacijskim epohama i njihovim lokalnim specifičnostima, ostajući kao dragocjen izvor sadašnjim i budućim istraživačima. Terenskim radom i posvećenošću Radomir Ilić je sačuvao dragocjen materijal za dalja etnografska, kulturološka, antropološka, onomastička, lingvistička, sociološka i druga istraživanja bjelopoljskog kraja”, rekao je Ivanović i dodao da ostaje žaljenje što ovakav ili sličan istraživački poduhvat nije realizovan mnogo ranije, u periodu kada se na terenu zasigurno nalazilo mnogo više nadgrobnih spomenika.
Nadgrobni spomenici, kao predmet Ilićevog naučnog interesovanja, predstavljaju trajno obilježje o životu, najčešće, pojedinca, istakao je prof. dr Draško Došljak.
“Oni su simboli vremena u kojem su nastajali i izraz su ljubavi i poštovanja onih koji ih podižu prema onima kojima su posvećeni. Nadgrobni spomenici su spomenari uspomena. Oni su zastupljeni u svim kulturama. Bez njih se, u hrišćanstvu, kroz vjekove ne mogu zamisliti običaji nakon pogreba. Poznato je da je i u tradiciji muslimanskih običaja postavljenje nadgrobnih spomenika, ali u jednostavnijoj formi. Nadgrobni spomenici su zastupljeni i u tradiciji Jevreja. U zavisnosti od vremena nastajanja, na njima su upisani ime pokojnika, podaci o rođenju i smrti, neka poruku ili molitva, urezan umjetnički detalj, fotografija, i sl. Ilićeva studija datim fotografijama pokazuje sve karakteristike nadgrobnih spomenika u vremenu koje obrađuje. One potvrđuju kako su se nadgrobni spomenici mijenjali tokom vjekova. Takođe, i potvrđuju da nadgrobni spomenici imaju dugu istoriju”, objasnio je Došljak.
Publicista Slobodan Čukić je istakao da je Ilićevu knjigu potrebno iščitavati više puta radi boljeg razumijevanja, kompariranja i analiziranja. Budući da Čukića s autorom vezuju ista interesovanja, na knjigu „Antički i hrišćanski nadgrobni spomenici Bijelog Polja i okoline“ se osvrnuo s posebnom zahvalnošću što je otvorila neke nove teme za dalja istraživanja, posebno kad su u pitanju klesarski pečati.
“Po Crnoj Gori možete naići na sve manje starih spomenika i veoma su rijetke situacije u kojima neko sačuva stari spomenik ili ga ukorporira u novi spomenik tako što staru grobnu ploču postavi u sredini ili između dvije nove nadgrobne ploče ili uzglavnika postavi stari krst ili tako dalje, ali to treba čuvati”, rekao je Čukić.
Prema riječima direktora Muzeja Bijelo Polje Željka Raičevića, Ilićeva knjiga je prvi sveobuhvatan prikaz i sinteza spomenika i spomeničke kulture u Bijelom Polju.
“Naravno da se tu radilo kroz arheološka istraživanja i da smo imali dosta spomenika, ali na ovaj način da je to neko sintetizovao i da je to neko obradio kao što je Rade Ilić do sad nije bilo u Bijelom Polju. Znamo da ti spomenici nose kratke ali vrijedne poruke, da na tim spomenicima možemo štošta saznati, o etnogenezi stanovništva, o istorijatu grada i o kulturnoj prošlosti”, rekao je Raičević u ime suizdavača ovog Matičinog izdanja.
Mi smo po mnogo čemu uslovljeni tradicijom zavičajnog prostora, istakao je autor knjige „Antički i hrišćanski nadgrobni spomenici Bijelog Polja i okoline“, Radomir Ilić, predsjednik bjelopoljskog Ogranka Matice crnogorske.
“Oni koji su tu bili prije nas bili su i te kako umni u svome vremenu i ostavili su nam dragocjene poruke i pouke za život i djelanje. Nigdje ljudska misao nije toliko duboka kao pri suočavanju sa smrću. Dubina te misli na nadgrobnim spomenicima Bijelog Polja i okoline neprestano me fascinirala pri dugotrajnim istraživanjima. Sa kamenih nadgrobnika i pisane i simboličke likovne poruke zrače genijalnom sublimativnom ekspresijom”, rekao je Ilić.
Matica crnogorska u svojem djelovanju, i u domenu svojih mogućnosti, nastoji i da kroz saradnju s lokalnim samoupravama i njihovim institucijama kulture podstakne istraživanja u cilju evidentiranja, predstavljanja i valorizovanja kulturne baštine, istakao je generalni sekretar Matice crnogorske.
Preporučeno
“Na tragu ovih nastojanja do sada smo realizovali veći broj projekata, knjiga i publikacija. Izdanje koje večeras predstavljamo je upravo rezultat podudaranja navedenog usmjerenja Matice crnogorske sa jednom od institucija kulture u vašem gradu”, zaključio je Ivanović.
Video