Nakon što je Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje na usklađenost poslovanja JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore sa propisima, u nalazima revizora ostao je niz konkretnih primjera koji pokazuju kako je ova nacionalna ustanova kulture upravljala javnim novcem tokom 2024. godine.

U prvom dijelu Standard je objavio da je DRI dala uslovno mišljenje na finansijski izvještaj i negativno mišljenje na zakonitost poslovanja Muzeja, da je pogrešno prikazano 44.502 eura, kao i da Savjet Muzeja nije usvojio finansijski izvještaj za 2024. godinu, iako ga je direktor ranije dostavio Ministarstvu kulture i medija.

U nastavku donosimo najvažnije konkretne nalaze DRI.

Umjetnine kupljene neposrednom pogodbom za 100.500 eura

DRI je utvrdila da je Muzej tokom 2024. godine otkupio svih deset umjetničkih djela putem neposredne pogodbe, u ukupnom iznosu od 100.500 eura.

Prema internom Pravilniku o otkupu muzejskog materijala, neposredna pogodba predviđena je kao izuzetak, a ne kao pravilo. Pravilnik propisuje da se otkup vrši na osnovu javnog konkursa i prijedloga stručnih odjeljenja, a samo izuzetno neposrednom pogodbom.

DRI je, međutim, utvrdila da Muzej nije obezbijedio dokumentaciju na osnovu koje bi se moglo utvrditi da se radi o unikatnim muzejskim predmetima ili predmetima koji imaju status kulturnog dobra.

To otvara pitanje ko je odlučivao o otkupima, po kojim kriterijumima i zašto javnost nema jasnu dokumentaciju o tome kako je potrošeno više od 100 hiljada eura.

Stan za direktora bez jasnog pravnog osnova

Jedan od najupadljivijih nalaza odnosi se na odluku Savjeta kojom se Muzej obavezao da, putem zakupa, riješi stambeno pitanje direktora Vladislava Šćepanovića i obezbijedi mu stan u Podgorici do isteka mandata.

DRI je utvrdila da takva odluka nije u skladu sa Statutom Muzeja kojim su propisane nadležnosti Savjeta. Revizori su naveli da pregledom relevantnih propisa nije bilo moguće utvrditi zakon ili akt koji bi jasno propisivao ovakav način rješavanja stambene potrebe direktora Muzeja.

DRI je ocijenila da donošenje odluke koja ne proizilazi iz statutarnih ovlašćenja predstavlja diskreciono odlučivanje izvan propisanog okvira.

Drugim riječima, javna ustanova je preuzela finansijsku obavezu za stan direktora, a DRI nije našla jasan pravni osnov za takvu odluku.

Privatna vozila, dnevnice, dopunski rad i putovanja

DRI je utvrdila nepravilnosti u vezi sa korišćenjem privatnih vozila u službene svrhe. Muzej, prema nalazu revizora, nije vodio adekvatnu evidenciju o svrsi korišćenja vozila, datumu, pređenoj kilometraži i prethodnom odobrenju direktora. Zbog toga se ne može utvrditi za koje poslove su privatna vozila korišćena.

Posebno se izdvaja nalaz o ugovorima o dopunskom radu. DRI je utvrdila da se većina aktivnosti za koje su zaposleni angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu odnosila na obavljanje poslova tokom službenog puta u Italiji, iako interno pravilo propisuje da se dopunski rad obavlja u sjedištu poslodavca.

Po osnovu tih ugovora, zaključenih sa šestoro zaposlenih, među kojima su direktor, pomoćnica direktora i četiri muzejska tehničara, za aktivnosti povezane sa učešćem Crne Gore na Venecijanskom bijenalu, isplaćeno je ukupno 9.787,25 eura bruto.

DRI je konstatovala i da za zaposlene angažovane po osnovu dopunskog rada nije obezbijeđena evidencija prisustva na radu van radnog vremena.

Kod službenih putovanja utvrđeno je da su zaposlenima koji su upućivani na stručno usavršavanje u inostranstvo isplaćivane dnevnice i naknade troškova za smještaj i prevoz na osnovu rješenja o odobravanju novčanih sredstava, bez putnih naloga i bez priloženih računa za smještaj, prevoz i druge stvarne troškove.

To, prema DRI, znači da nije bila osigurana kontrola stvarno nastalih rashoda, niti provjera njihove opravdanosti i visine.

Sponzorstva, autorski ugovori i reprezentacija

DRI je utvrdila da je Muzej ostvario prihode po osnovu sponzorstava u ukupnom iznosu od 6.610,06 eura, ali da Agenciji za sprečavanje korupcije nije dostavio pisani izvještaj o primljenim sponzorstvima sa kopijom dokumentacije.

Revizori su utvrdili i da je Muzej zaključivao ugovore o autorskom djelu za konsultantske usluge, prevođenje, predavanja i radionice, što nije bilo u skladu sa internim Pravilnikom o autorskim pravima kojim je propisano šta se smatra autorskim djelom.

Kod reprezentacije je utvrđeno da u dokumentaciji nema potpisa lica koje je koristilo sredstva, niti opisa u koje svrhe su troškovi nastali. Zbog toga se ne može utvrditi da li su sredstva reprezentacije korišćena u skladu sa pravilima.

Muzej je, takođe, evidentirao izdatke za nabavku pića za potrebe izložbi, radionica, manifestacija i programa u iznosu od 7.217,90 eura na računu “materijal za posebne namjene”, iako je DRI ocijenila da je te izdatke trebalo evidentirati kao reprezentaciju.

Pokloni zaposlenima bez plaćenog poreza

DRI je utvrdila da su zaposlenima isplaćivani novčani pokloni povodom Međunarodnog dana žena i povodom završetka poslovne godine i novogodišnjih praznika, a da Muzej nije donio interno pravilo kojim su definisani kriterijumi i način dodjele takvih davanja.

Za isplatu zaposlenima povodom završetka poslovne godine i novogodišnjih praznika, u ukupnom iznosu od 5.500 eura, nije obračunat i isplaćen porez na dohodak, što nije u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.

Rokovi DRI i ćutanje nadležnih

DRI je naložila Muzeju da do 23. januara 2026. godine izradi i dostavi plan aktivnosti za realizaciju preporuka, sa mjerama, nosiocima aktivnosti i rokovima. Takođe, Muzej je obavezan da do 22. juna 2026. godine DRI dostavi izvještaj o preduzetim radnjama po preporukama.

Međutim, javnost i dalje nema odgovor da li su preporuke sprovedene, da li je Ministarstvo kulture tražilo odgovornost, da li je Vlada upoznata sa nalazom i da li direktor ustanove koja je dobila negativno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima i dalje uživa puno povjerenje resora kulture.

Standard je pitanja uputio Ministarstvu kulture i medija, Muzeju savremene umjetnosti i drugim nadležnim institucijama. Odgovori nijesu dostavljeni do zaključenja teksta.

Zbog toga se slučaj Muzeja savremene umjetnosti više ne može svesti samo na nalaz DRI. Ovo je sada i pitanje odnosa Ministarstva kulture prema javnom novcu, prema institucijama kulture i prema odgovornosti ljudi koji tim institucijama upravljaju.

Jer ako negativno mišljenje DRI ne proizvodi nikakvu institucionalnu posljedicu, ako nalaz o diskrecionom odlučivanju, pogrešnom evidentiranju novca, neposrednim pogodbama, stanu za direktora, putovanjima bez dokumentacije, neprijavljenim sponzorstvima i neplaćenom porezu ostane bez odgovora, pitanje je ko uopšte kontroliše sistem.