Video
Francusko-kiparski pijanista Katsaris, smatra da danas živimo u opasnom svijetu i da je zbog toga ljudima potrebno sve više umjetnosti, bilo da je riječ o slikarstvu, vajarstvu, muzici.
“Mislim da je muzika kao umjetnost najefikasnija i da je odgovornost izvođača da kada svira koncert iskreno osjeća muzičku emociju i da utone duboko u sebe, jer tada zvuk kao fizički fenomen šalje slušaocima. I ako uspijemo da ljudi zaborave na svoje dnevene nemire, brige i nezadovoljstva i da se svi zajedno uzdignemo na duhovnom nivou, onda smo u nečemu uspjeli, a to je da izbalansiramo sve ove nesreće, tuge, nemire, brige i strahove. Stoga je umjetnost neophodna. Muzika je od vitalnog značaja”, poruka je Katsarisa na pres konferenciji u PR Centru.
Primijetio je da se danas sve više mladih interesuje za ozbiljnu muziku zahvaljujući YouTube-u.
“Rečeno mi je u Kini, prije nekoliko godina, da 70 miliona ljudi uči da svira klavir, a da se 20 milona time bavi profesionalno u velikim konzervatorijumima. Bio sam u Kini oko 15 puta, u Japanu 38 puta i mnogo mladih talentovanih muzičara dolazi iz Azije koji veoma često osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Takođe postoji loša strana ovoga, a to je da muzičko tržište ne može da apsorbuje svakog. Ali u svakom slučaju, oni sviraju koncerte na raznim stranama i na taj način pomažu društvu da živi bolje. Želim da čestitam Vasilisi na onome što radi za Crnu Goru – što je muziku dovela do publike”, naglasio je Katsaris.
Kazao je da je veoma srećan što je u Crnoj Gori o čijoj je ljepoti mnogo slušao i istakao je da je Lopušina veoma talentovana pijanistkinja, koju je upoznao u Španiji.
Za Međunarodni pijanistički festival u Crnoj Gori, koji će sjutra otvoriti, Katsaris je izabrao djela koja su uglavnom poznata publici, a počeće sa Hajdnovom sonatom.
“Hajdn je napisao veliki broj sonata za klavir. On je bio otac simfonije, napisao ih je 107. Izabrao sam veoma slavnu, koju obožavam od kada sam bio tinejdžer, kada sam je proučavao na Pariškom konzervatorijumu. Sviraću Šubertovo djelo, koje je veoma emotivno i divno, a koje je komponovao neposredno prije smrti. Šubert je umro sa samo 31 godinu, a opus muzike koju je stvorio je nevjerovatan. Nakon toga ću svirati Betovenove varijacije Turskog marša iz Ruševine Atine. To je pozorišna muzika, koja opisuje boga Zevsa koji kažnjava svoju ćerku Atinu na san od dvije hiljade godina zbog neposlušnosti. Ona se budi u 19. vijeku i veoma je tužna jer vidi svoj grad u ruševinama zbog viševjekovne otomanske okupacije”, rekao je Katsaris.
Planirao je i da izvede djela Šopena, biće jedna mazurka, nokturno, valcer i Poloneza-Fantazija.
“Završiću sa jednim od najljepših djela Lista, koje je napisano za klavir i orkestar “Mađarska rapsodija”, koju sam aranžirao za “piano solo” a zasnovano je na orkestarskom aranžmanu za drugi klavir Hansa von Büloua. Ovo djelo mi je jako važno, jer sam u mladosti slušajući nevjerovatno izvođenje romskog mađarskog pijaniste György Cziffra doživio svoj prvi “kalavirski šok”. I jako sam uzbuđen da sve ovo izvedem napokon i u Crnoj Gori”, nadahnuto je ispričao Katsaris.
Izvršna direktorica Međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Gori, Vasilisa Lopušina, vjeruje da će taj Festival postati tradicionalni dio kulturne ponude naše zemlje.
“Festival, koji će se početi sjutra, a trajati do 28. agvusta u prelijepom ambijentu Starog grada Kotora, ugostiće neke od najeminentnijih pijanista iz svijeta. Naša želja je da ovim festivalom pružimo platformu za mlade talente, ali i da ljubiteljima klasične muzike omogućimo nezaboravne trenutke. Cyprien Katsaris, čuveni pijanista, koji će otvoriti festival, upravo je stigao u Crnu Goru, a sigurna sam da će njegov nastup biti pravi spektakl”, kazala je Lopušina.
Preporučeno
Nakon koncerta Katsarisa, kako je najavila, festival će ponuditi bogat program koji uključuje masterclass radionice, koje će pored Cyprien Katsarisa održati još i Pablo Galdo, i pijanističko takmičenje u čijem žiriju je crnogorski kompozitor Senad Gačević, kao i ekskluzivni koncert turske pijanistkinje Gülsin Onay 25. avgusta.
