Izložba “Revolucionarno Cetinje” otvorena je sinoć na Cetinju povodom obilježavanja 100 godina od smrti Jovana Tomaševića, predvodnika revolucionarnog pokreta i osnivača KPJ u Crnoj Gori. Izložbu u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, organizovalo je nevladino udruženje “Antifašisti Cetinja”, u parnerstvu sa Narodnim muzejom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Prijestonice Cetinje.
Otvarajući izložbu, spisateljica i marksistkinja, doktorka filozofije Slađana Kavarić-Mandić, kazala je da stogodišnjica smrti Jovana Tomaševića, istaknute ličnosti crnogorske istorije, ali i začetnika socijalističke prakse u našoj zemlji, nije samo važan datum za razumijevanje naše narodno-osolobodilačke povijesti nego je dobar povod da razmislimo o tome đe se kao društvo, kao potomci ljudi koji su žrtvovali život za univerzalne vrijednosti slobode i pravde danas nalazimo.„S razlogom je ova izložba priređena baš ovđe, na Cetinju, slobodarskoj tački trinaestojulske Crne Gore, a to znači one Crne Gore koja se prepustila impulsu antifašizma i onom vidu patriotizma koji ne ulazi u frenetičku parolašku i nazadnu ispoljnost – kakvoj danas svjedočimo, već onom patriotizmu koji unapređuje, koji nas kao ljude obavezuje, ali ne na nacionalnu uravnilovku nego na nadnacionalne principe humanizma i solidarnosti. Jovan Tomašević, nije samo spomenik, nije samo ulica, nije samo simbol minulog vremena i jedne daleke problematike i borbe na koju se olako zaboravlja i permanentno udara“, poručila je Kavarić-Mandić.
Ona je naglasila da ova izložba ne znači samo prikazati jedno vrijeme, jedan pokušaj dostizanja socijalizma, nego zapitati se što od tog vremena treba primijeniti danas, kad se bezobzirno izjednačavaju fašizam i komunizam, kad se nasijeda na propagandu i trendovsko zauzimanje strana.
„Neka naša strana bude humanizam, jer je on fundamentalna socijalistička vrijednost, naravno za one koji čitaju socijalističku literaturu, a ne vikipedijske interpretacije i crkvene oce“, zaključila je Kavarić-Mandić.
Jedan od autora izložbe, novinar Ivan Mijanović, kazao je da postavka prikazuje i objašnjava razvoj radničkog pokreta na Cetinju, pa sami tim i u Crnoj Gori, od njegovih početaka sedamdesetih godina XIX vijeka, kao i razvoj socijalističke misli u našoj zemlji.
„Prvi dio obrađuje period od 1871. godine kada je list “Crnogorac” sa oduševljenjem pratio dešavanja u prvoj proleterskoj revoluciji u svijetu – Pariskoj komuni. Vremenskom linijom prati se razvoj i uticaj socijalističke misli krajem XIX vijeka, prvi radnički štrajkovi, ujedinjenje, stvaranje prvih partijskih organizacija, demonstracije, političko organizovanje žena, pokušaji odlaska u Španiju, uloga FK Lovćen i ličnosti Marka Mašanovića, Nikole Lekića i Kosta Ćufke. U posebnom segmentu izložbe predstavljen je život, rad i uloga Jovana Tomaševića“, kazao je Mijanović.
Dodao je da svaki dio izložbe prate duži tekstovi na zidu, jer se time željelo, ne samo prikazati, već iz raznih uglova objasniti razvoj komunističkog pokreta, kao i život, uloga i misao Jovana Tomaševića.
On je objasnio da drugi dio izložbe prikazuje događaje iz NOB-a i sprovođenje revolucije.
Mijanović je naglasio da je veći dio materijala koji je korišćen za izložbu – fotografije, proglasi, dokumenata i predmeti – iz fondova Narodnog muzeja Crne Gore.
Na izložbi je prikazan i dokumentarni film „Život jednog junaka – Jovan Tomašević“, koji je rađen u produkciji TV Titograd, sedamdesetih godina prošlog vijeka, a za ovu priliku digitalizovan i ustupljen od strane RTCG.
Autori izložbe su, pored Ivana Mijanovića, istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović.
Preporučeno
Predstavnici udruženja “Antifašisti Cetinja” i poštovaoci lika Jovana Tomaševića, jutros su obišli njegov grob na Cetinju i tom prilikom položili crvene karanfile, a nakon toga organizovano je stručno vođenje kroz izložbu „Revolucionarno Cetinje.“
Video