Video
Ona je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja – Evropska noć muzeja, koju je organizovala Javna ustanova Muzej i galerija Tivat, istakla da Dan muzeja predstavlja poseban datum kojim se obilježavaju fenomeni i događaji vezani za kulturu.
“Muzejski prostor predstavlja mjesto u kojem se publici, kroz neposredni susret s artefaktima, omogućava razumijevanje složenih i raznolikih koncepata kulture i prirode”, navela je Vlaović.
Prema njenim riječima, inovacijama kojima su današnja nauka i tehnologija unaprijedile muzejsku djelatnost, umnogome je proširena njena edukativna uloga, s posebnim naglaskom na promovisanju kulturne različitosti i interkulturalnog dijaloga. Zato, kako je kazala, ne čudi što se pored Međunarodnog dana muzeja, koji se pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta ICOM-a obilježava od 1997. godine, od 2005. godine obilježava i Evropska noć muzeja, čiji je pokrovitelj, pored pomenute orgnizacije, i Savjet Evrope.
“Današnje stanje u muzejskoj djelatnosti Crne Gore trebalo bi unaprijeđivati, jer ta oblast zahtjeva posebnu pažnju u novim strategijama Ministarstva kulture i medija, ali i nekih lokalnih samouprava u kojima se takođe obavlja muzejska djelatnost na nivou opštine”, ocijenila je Vlaović.
Smatra da je Tivat jedan od crnogorskih gradova čija muzejska ustanova dobru prostornu pozicioniranost, u kojoj se, kako je navela, odvija svojevrsni dijalog između tradicije i savremenosti, zahvaljujući čemu je amblematični kompleks srednjovjekovnog ljetnjikovca Buća postao jedan osobeni topos kulture Crne Gore i regiona.
“Svi sadržaji ovog prostora, u kojem su epohe ostavljale svoje profane i sakralne tragove, svjedoče o dugoj i bogatoj istoriji ovog dijela Bokokotorskog zaliva, čime je stvorena jedna posebna cjelina, koliko bremenita različitim istorijskim značenjima toliko podatna za stvaranje novih“, rekla je Vlaović.
Ta ambijentalna blagodet zasigurno je, kako je dodala, uticala da Tivat tokom posljednjih decenija ostvari kulturološki balans između svog mediteranskog nasljeđa – koje se, kako Brodel naglašava, odvijalo u dugim trajanjima – i novoepohalnih nameta čija se dinamika i okrenutost tržištu nerjetko kosi sa ustaljenim tokovima razvoja kulture.
“Zahvaljujući tome, kulturni život ovog grada odvijao se nenametljivo, bez pompe i bez povlađivanja pučkim i komercijalnim zahtjevima, što je, između ostalog, uticalo na stvaranje stabilne i vjerne publike. Ta činjenica je posebno bitna, jer institucionalna kulturna središta mnogih naših gradova danas egzistiraju kao statični i nefunkcionalni prostori, lišeni onog erosa koji se stvara interakcijom između kulturnog sadržaja i onih kojima su ti sadržaji namijenjeni”, kazala je Vlaović.
Smatra da dobre prakse Javne ustanove muzeji i galerije Tivat potvrđuju i sadržaji kojima se obilježava ovogodišnji Dan muzeja.
“Spoj savremenog stvaralaštva i tradicije, kontekstualizovan osobenošću ljetnjikovca Buća, koncept je koji korespondira kako sa ambijentalnim tako i sa kulturno-istorijskim posebnostima Tivta i Boke Kotorske. Pored vedrih mediteranskih ozračja, ali i angažovane zapitanosti pred izazovima novog vremena, u izloženim djelima savremenih tivatskih likovnih umjetnika, večeras smo u prilici da steknemo uvid i u značajan segment ovdašnjeg kulturnog nasljeđa”, rekla je Vlaović.
Ukazala je da će dobro osmišljena izložba Ljetnjikovci na području opštine Tivat – Tragovi vremena, ukazati kroz nostalgičnu vizuru na problem zapostavljenog graditeljskog nasljeđa, koje je bilo bitno obilježje ovog prostora.
Preporučeno
“Još jednu njegovu specifičnost, ovog puta iz pisanog nasljeđa, donosi izližba Iluminacija najstarijih liturgijskih knjiga katoličke crkve u Crnoj Gori. Ovaj razuđen, ali sturčno sistematizovan uvid u nasljeđe i stvaralaštvo Tivta i Boke, dobar je povod da podrobnije razmislimo o značaju čuvanja i prezentovanja kulturnih sadržaja, tim prije što živimo u vremenu čije nam ubrzanje često nameće površan pristup onome što traži posvećenost, a muzeji, umjetnost i kultura generalno upravo to traže”, kazala je Vlaović.
