Video
“Ne razumijem zašto se otvorila nova kriza vlasti, to nije pitanje za mene. Ovo što se sad dešava je isto što se dešavalo kad je bio DPS – crkva, srpski svet, crnogorski svet”, dodao je on.
„Nijesam došao da bih Crnu Goru slao u podjele, već da dam doprinos da se građani pomire. Rekao sam više puta premijeru i kolegama u Vladi i ponavljam da ako se pređe crvena linija, a posljednjim događajima, mislim da su oni to liniju nagazili. Još jedan korak unaprijed i nije nemoguće da nećemo imati novog ministra unutrašnjih poslova, ali nije ista tako mogućnost da ćemo imati novog premijera. Ja ću nakon toga oboriti Vladu, prestaću da dajem podršku Vladi ukoliko smatram da čine nešto što je nepravedno“, rekao je.
Abazović je dodao da se preko njegovih leđa policijom neće upravljati iz Beograda.
”Ja sam se borio da idemo drugačijim putem. Obećao sam da mafija neće vladati ovom državom. Sve grupacije mafije su napadnute u prethodnom periodu. Tražili su da se glasa o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ispoštovali smo, tražili su ekspertsku Vladu i to smo uradili. Za sve što smatram da je pravda ja ću stati iza toga, bez obzira na političku, ličnu ili bilo koju drugu cijenu. Može sve da ide do jedne mjere ali ovo je počelo da bude indikativno. Ako neko misli da policijom treba upravljati iz Beograda, to se neće desiti. Ako neko misli da policijom treba da se upravlja na način što ćemo da gledamo kako da ostvarimo svoj politički profit, ni to se neće desiti. Ne preko mojih leđa. Ako želimo da imamo novog ministra unutrašnjih poslova, možemo, ali ćemo imati novog premijera, novu Vladu i nove izbore”, kaže Abazović.
‘Mi ćemo odrediti pet osoba, one moraju da budu iz različitih institucija i profesionalci. Ne možemo staviti ljude koji nemaju veze sa bezbjednošću da procjenjuju da li je bilo propusta. To se neće desiti do ponedjeljka. Probaćemo to da završimo u 15 dana i da nakon toga izađemo sa analizom”, poručio je Abazović.
Demokratski front ima najmanje prava da priča o državnom udaru, Demokrate nose dio odgovornosti
Demokratski front zbog svojih zapaljivih saopštenja i stavova ima najmanje prava da priča o državnom udaru, a oni koji su sada najglasniji (između ostalih Demokratska Crna Gora) moraju nositi dio odgovornosti, kazao je Abazović.
Abazović je istakao da iako su političari iz Demokratskog fronta njegove kolege sa kojima ima dobru saradnju, njihove izjave govore u cilju ekstremizacije javnog prostora.
”Govorimo o ”srpskom svetu”, ugroženosti, o stvarima koje oni iznose a koje su jako zapaljive i doprinose ekstremizaciji javnog prostora. Oni zbog toga imaju mnogo manje pravo da pričaju o državnom udaru, nego neko ko nastupa sa pozicije građanske, umjerene opcije koja sama po sebi ne iritira u smislu izazivanja bilo kakvih nacionalnih ili vjerskih svađa. Ja ne mogu da konstatujem bilo kakvo približavanje u političkom smislu ali neki stavovi koji dolaze i sa jedne i sa druge strane i tu računam i Demokratsku Crnu goru, potpuno identični. Pogledajte saopštenja, javno iskazane stavove, zahtjeve pa sami prosudite”, kazao je Abazović.
Kako je dodao, oni koji su sada najglasniji moraju snositi dio odgovornosti, te da nije moguće, suprotno mišljenju nekih, da se preko fejsbuka ili kolumni ili saopštenja treba upravljati bezbjednosnim sektorom.
”Ovo nije pitanje da li je neko za i protiv ustoličenja nego pitanje ostvarivanja ustavnih prava građana. Mi smo imali zakazno ustoličenje 5. septembra. I mi smo morali da se pripremimo. Prvobitni zahtjev jeste da će da bude svenarodni sabor i da tamo treba da prisustvuje veliki broj vjrenika. Stvari su se komplikovale jer je 4. zabarikadirano Cetinje a i prije toga smo zbog usijale situacije postigli dogovor da se otkaže prvobitno zamišljena proslava na Cetinju. Ovi koji su najglasniji, koji su spriječili da se promijeni tužilaštvo nose dio odgovornosti. Znate li kolioko su aktivnosti imali ODT i VDT u vezi za barikade – nula. Krapovića i Đeljošaja su gonili za par sati, a ovdje nula”, kazao je Abazović.
Vicepremijer je istakao da nije URA bila ta koja je spriječila reformu tužilaštva.
”Kada smo mi iz URE i DF željeli da se krunska institucija u odbrani organizovanog kriminala konačno počne reformisati, neko je pritisnuo dugme i rekao da se to neće desiti već da će to raditi u septembru ili oktobru. A znali su da će ustoličenje biti u septembru. Da li je specijalni tužilac čuo pucnje, da li je vidio barikadu, da li je učinio nešto?”, kazao je Abazović.
Abazović je podvukao i da na Cetinju nije bilo nikakvog državnog udara.
Odgovarajući na pitanje da li konstatuje približavanje DF i premijera, Abazović je kazao da su neki stavovi koji dolaze s obje strane, gdje računa i Demokrate.
“Pogledajte javno iskazane stavove, zahtjeve”, istakao je Abazović.
Demokrate spriječile da se formira Tužilački savjet
Objašnjavajući šta se dešavalo uoči dešavanja na Cetinju Abazović je saopštio da je prvobitni zahtjev crkve bio da će tokom ustoličenja na Cetinju biti svenarodni sabor, ali je nakon više razgovora i objašnjavanja ukupne klime, Mitropolija crnogorska primorska prihvatila korekciju.
“Došli smo u situaciju da 300, 400 ljudi u konvoju odvedemo na Cetinje i omogućimo da se bezbjedno vrate. Stvari su se zakomplikovale jer je Cetinje zabarakadirano 4. septembra“, rekao je Abazović.
Potpredsjednik Vlade je prozvao Demokrate da su spriječili da se formira Tužilački savjet i da snose dio odgovornosti, navodeći da su znali da će ustoličenje, potencijalno kritičan događaj, biti 5. septembra.
Odgovarajući na pitanje zašto je policija dozvolila podizanje barikada Abazović tvrdi da se policija odlučila da veće snage koncentriše oko Cetinjskog manastira.
“Taktički je zauzela posjed u petak u jutarnjim časovima. Već su se u subotu ujutru desili prvi incidenti. Sa ovg aspekta to je bila dobra procjena”, smatra on.
Abazović je saopštio da se protiv 68 osoba vode postupci zbog aktivnog pružanja otpora i dešavanja na barikadama na Cetinju.
On je kazao do su do ponoći dok mitropolit Joanije nije došao kod premijera, imali dva scenarija. Prvi je podrazumijevao da 300, 400 ljudi među kojima su i štićene ličnosti budu u Cetinjskom manastiru i scenario broj dva, da im policija kaže da nema uslova za to.
Prijećeno novim litijama
“Ja sam zastupao da se ustoličenje održi, ali ne po svaku cijenu”, istakao je on.
Abazović je naglasio da je bilo prijetnji da će crkva opet pokrenuti litije u znak protesta ukoliko im se ne omogući pravo na ustoličenje.
“Lako je preko Facebooka i iz karantina biti general nakon bitke. Pitao bih vas gdje bi bili da je na Cetinju bilo mrtvih i ranjenih.Da smo imali mrtvog patrijarha, da smo brojali ranjene, pitali bi me je li bila ispravna odluka ovakva ili onakva. Zato ja stajem iza odluke ministra MUP-a. Ministar unutrašnjih poslova na osnovu procjene ANB-a i Uprave policije nije želio ljude da dovodi u rizik i zbog toga ne treba da snosi odgovornost”, kazao je Abazović između ostalog.
Ustoličenje podrazumijevalo visok rizik
“Procjene ANB-a i Uprave policije govorile su da ustoličenje podrazumijeva visoki rizik, da postoje ljudi koji imaju vatreno oružje, kao i da se dešavanja sa Cetinja mogu preliti i na druge gradove”, naveo je on.
Abazović je naglasio da su on i direktor Uprave policje Zoran Brđanin pričali sa mitropolitom Joanikijem u subotu, i kako kaže, objasnili mu da postoji veliki stepen opasnosti i pitali ga da li se ustoličenje može uraditi na drugom mjestu, manji broj ljudi.
“Mitropolit je rekao da je učinio sve što je do njega, da su već korigovali skup, da ne razumije zašto ne idemo i kod druge strane i da želi da se ustoliči u svojoj crkvi. Stegnuo sam mu ruku i rekao da je u pravu…”, priča Abazović.
Prema njegovim riječima kad je mitroplit Joanikije u subotu veče razgovarao sa premijerom, on je istakao da ih je premijer pozvao i rekao da bi bilo u redu da nekoliko njih koji su potrebni za vršenje službe odu na Cetinje, ali nije rečeno na koji način.
“Tu je bio i pomoćnik Brađanina, Miloš Rakonjac. Ostali smo nas trojica u jednom trenutku. Cijelo vrijeme policijom rukovodi direktor. Potom su došli političari u Vladu, predstavnici DF-a i Momo Koprivicu iz Demokrata, a potom i ostali pomoćnici direktora policije”, rekao je Abazović.
Vcepremijer je naveo da su mu Brđanin i pomoćnici saopštili da ukoliko bi bila riječ o akciji spašavanja ljudskog života ne bi bio problem da se preuzme rizik, “ali da kad je u pitanju štićena ličnost, kao patrijarh, takva ličnost se mora držati što dalje od opasnosti a ne da se uvodi u opasnost”.
Napomenuo je da su pomoćnici direktora Uprave poliicije rekli da to policija može izvesti.
Abazović tvrdi da ne zna zašto je Vlada saopštila da je policija na Cetinju intervenisla nakon što je bačen Molotovljev koktel.
Inicijalna kapisla bio napad Veljovića na policiju
“Snimak molotovljevog koktela koji je završio u medijima nije se desio rano ujutru. Inicijalna kapisla da policija odgovori, a bila je suzdržana 30 sati, je bio trenutak kada ih je napao Veselin Veljović“, tvrdi on.
Abazović je odgovarajući na pitanje zar Miloš Rakonjac i ljudi koji su bili “Milovi batinaši” kad je prebijan Mijo Martinović, a sada ih brane rekao da su to ljudi koji rade po komandi.
“Policija je slična kao vojna formacija. Što očekujete? Promijenila se vlast i treba 5.000 policiajaca da zamijenimo novima”, upitao je Abazović.
Na pitanje da li Veselina Veljovića niko nije htio da hapsi dok Krivokapić nije to zatražio, Abazović je odgovorio da premijer ima pravo da sugeriše. On je naveo da se Veljović poslužio “emotivnom korupcijom”.
“Kada je Veljović udario policajca, pitali smo da li postoji video zapis. Kada smo potvrdili njegov identitet, Brđanin je izdao nalog da se hapsi”, saopšto je Abazović i dodao da je bilo demonstranata koji su davali informacije od značaja policiji.
Prema njegovim riječima dobro što je predsjednik države Milo Đukanović otišao na Cetinje da ljudi i međunarodna zajednica konačno vide ko je on.
On je kazao da se trideset godinaĐukanović trudio da u međunarodnim okvirima bude prepoznat kao simbol mira i stabilnosti.
“Danas je, poslije dešavanja na Cetinju, on simbol ekstremizma, primitivizma i napada na službena lica”, rekao je Abazović.
Što prije uspostavit Tužilački savjet
“Mislim da što prije uspostavit Tužilački savjet. Isto mislim i za sudstvo”, rekao je on.
Odgovarajući na pitanje kakva je uloga SDT-a Milovoja Katnića koji je rekao da je službeno bio na Cetinju, Abazović je ponovio da navija da se Tužilački savjet što prije uspostavi.
“Svako bi da lovi u mutnom”
“Svako da lovi u mutnom”, rekao je on odgovarajući na pitanje da li je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao interesovanja za dešavanja na Cetinju.
Abazović smatra da svi moramo da uradimo više za Crnu Goru.
“To se odnosi i na one što po svaku cijenu žele da se vrate na vlast, a nisu zaslužili, a sada traže izdajnike zbog stvari koje sami nisu završili za 30 godina”ocijenio je on.
Vicepremjer je naglasio da Vladu održava DF i da je njima popis presudan, a da je njemu prioritet Zakon o porijeklu imovine.
“Molim sve kolege da se manemo aktuelnih tema. Kakav popis? Dajte da donesemo Zakon o porijeklu imovine, da nam to bude prioritet. Dajte da se borimo protiv kriminala. Prestanite više, ne možemo više da živimo vrijeme referenduma”, poručio je on.
Abazović tvrdi da ne zna detalje oko uređaja za prisluškivanje koje je premijer pominjao na konferenciji za medije.
Saopštio je da će biti pokrenut disciplinski postupak protiv pilota koji su odbili da voze helikopter i da su već suspendovani.
“Ministarka odbrane Olivera Injac bila za izmještanje ustoličenja, a direktor ANB Dejan Vukšić je bio za akciju”, kazao je Abazović.
Abazović je rekao da patrijarha Porfirija, kao i predsjednika Srbije, štite “kobre” te da je logično da dolaze sa njima.
Naći zajednički jezik
Na pitanje šta je ostalo iza akcije na Cetinju i kako će funkcionisati sveštenici i građani u toj opštini, Abazović je rekao da bi volio da i građani Cetinja i Mitropolija crnogorsko-primorska koja je tamo vjekovima, pronađu zajednički jezik.
“Nakon 5. septembra ostao je gorak ukus, povrijeđena su osjećanja Cetinjana. Žao mi je i izvinjavam se u svoje ime. Crna Gora nije samo crkva, niti samo komite, niti samo Crnogorci, niti samo Srbi. Crna Gora smo svi zajedno. Moramo iznalaziti rješenja i sačuvati Crnu Goru”, poruka je Abazovića.
Abazović je rekao da patrijarha Porfirija, kao i predsjednika Srbije, štite “kobre” te da je logično da dolaze sa njima.
Preporučeno
Na pitanje šta je ostalo iza akcije na Cetinju i kako će funkcionisati sveštenici i građani u toj opštini, vicepremijer je rekao da bi volio da i građani Cetinja i Mitropolija crnogorsko-primorska koja je tamo vjekovima, pronađu zajednički jezik.
