Video
Građanski pokret URA ne spada u opozicione partije koje samo kritikuju, već je to partija koja daje konkretne predloge, a reforma ekonomskog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, kao i koncept održivog razvoja njeni su prioriteti.
Preporučeno
To je, u intervjuu za PR Centar, kazao predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović, navodeći da URA postaje jedini partner Zelenih u Crnoj Gori.
“Nakon što smo imali bilateralne susrete u Briselu, Beču, Bundestagu, očekujem da krajem mjeseca visoka delegacija Zelenih Evrope posjeti URU u prvoj zvaničnoj posjeti, koju će imati nekoj političkoj stranci. Naši kontakti sa njima do sada su urodili plodom i podsjetiću da je evropski poslanik Tomas Vajs apalovao u vezi sa rijekom Tarom“, rekao je Abazović.
On je kazao da politika zaštite životne sredine dobija sve veći značaj među građanima Crne Gore.
“To pokazuju brojni pimjeri, veliki angažman građana koji je bio za zaštitu rijeke Tare, veliki angažman i međunarodna podrška kad je u pitanju zaštita Ulcinjske solane, protesti koji su urodili plodom vezano za sječu čempresa u Baru i jedna sinhronizovana akcija u odbrani Sinjajevine prilikom pokušaja izgradnje vojnog poligona koji je planiran na tom prostoru“, kazao je Abazović.
URA, koja ima proevropski i zapadni karakter, u pet stvari se, kako je istakao, razlikuje od ostalih partija.
“Prva je možda zajednička sa još nekim partijama, a to je da se zalažemo za građanske, demokratske promjene. Zalažemo se za tri krucijalne reforme, a to su reforma ekonomskog, zdravstvenog i obrazovnog sistema. I još jedna stavka je koncept održivog razvoja“, naveo je Abazović.
Reformski put URA-e je, kako je kazao, ono što je odvaja od drugih i „mi nismo partija, koja samo kritikuje, mi smo partija koja predlaže“.
“Pomenuću samo Zakon o porijeklu imovine koji smo već predstavili, koji se najviše odnosi na javne funkcionere i nelegalno bogatstvo, koje se sticalo u prethodnih 30 godina i Zakon o lustraciji, koji će podrazumijevati otvaranje dosijea i konačno stavljanje tačke na ljude koji su se predstavljali na jedan način, a zapravo su radili ili za tuđe interese ili za interse koji nisu bili kompatibilni sa interesima Crne Gore“, kazao je Abazović.
URA, kako je rekao, ima konkretne predloge i ne spada u partije, koje su opozicione i koje cijelu politiku baziraju na populizmu ili kritici vladajuće koalicije, „koja je zaslužena, ali iz koje ne proizilazi nova ideja“.
“To URU razlikuje od drugih partija i to je nešto na čemu želimo da baziramo političku budućnost“, rekao je Abazović.
On je ocijenio da se samo u dijalogu, razmjeni mišljenja i konfliktu ideja mogu stvarati kvalitativne promjene u društvu.
“URA je sa partnerima iz civilnog sektora pokrenula seriju okruglih stolova oko raznih tema koje muče crnogorsko društvo i pokušavajući okupiti crnogorsku elitu, nastoji pokazati drugo lice našeg društva, u smislu da možemo na kulturan i pristojan način da vodimo dijalog“, istakao je Abazović.
On je rekao da su do sada organizovana dva okrugla stola, na kojima je bilo riječi o porijeklu imovine i društvenoj odgovornosti u javnom djelovanju.
“Mogu da najavim da će od septembra to dobiti novu dimenziju. Očekujemo međunarodni karakter okruglih stolova, kroz gostovanje ljudi koji nisu iz Crne Gore, a koji su eksperti ili visoki zvaničnici, koji bi mogli da uobliče ukupnu sliku društvenog dijaloga, koji nam je prijeko potreban“, rekao je Abazović.
URA, kako je pojasnio, želi da pokaže da u Crnoj Gori intelektualna elita može diskutovati oko svih problema u društvu.
Kad je riječ o ključnim pitanjima, u Crnoj Gori se, kako je kazao, za sada ne uspijeva postići dijalog.
“Mi i dalje ne znamo da vodimo dijalog, previše imamo predrasuda, čini mi se da imamo manjak znanja, a nismo spremni da priznamo greške. Ukoliko shvatimo da nismo superiorni, inteligentni koliko mislimo i da svaka osoba može da da neku vrijednost ukupnom boljitku, onda je to dobar osnov za otpočinjanje dijaloga i u vezi za škakljivim temama, oko kojih nemamo zajednički stav“, ocijenio je Abazović.
Abazović, koji je nedavno doktorirao, kazao je da dnevna politika mnogo iscpljuje stvarima koje nisu kreativne i da bi čovjek morao makar malo da bude posvećen nauci, kako bi zadržao dozu kreativnosti.
“Mislim da nije loše i nije nezanimljivo to sa čime sam se bavio, a bavio sam se globalnom etikom i očekujem da taj projekat zaživi na jedan drugačiji način tokom jeseni. Jaz između ideal politike i real politike je zaista veliki. Mislim da je ideal politika potpuno zanemarena u današnjem društvu, da skoro ne postoji i da se sve svelo na tu real politiku, u kojoj su sva sredstva dozvoljena“, ukazao je Abazović.
On smatra da se za početak na teoretskoj ravni, a kasnije u praktičnoj treba vraćati onome što su izvorne vrijednosti.
“Dnevna politika je jedan segment priče. Volio bih da imam više vremena da se posvetim nauci i pokušaću u narednom periodu da i tu komponentu afirmišem više nego što je to do sada bio slučaj“, zaključio je Abazović.
