Video
Rekao je da je to u Srbiji s pravom najveća tema u posljednjih nekoliko mjeseci.
“Onda zamislite kakav je uspjeh crnogorske policije koja se obračunala sa vođama Veljka Belivuka, odnosno ljudima koji su njemu izdavali naredbe”, rekao je Abazović u intervjuu za portal Nova.rs.
Abazović je opisao na koji način doživljava odnose sa vlastima u Srbiji, u kojoj mjeri sarađuju crnogorska i srpska policija u borbi protiv mafije, kao i o hapšenju pripadnika kriminalnih klanova iz Crne Gore, među kojima su i oni za koje se smatra da su Belivukovi šefovi.
„Najveći poraz crnogorske i srpske policije jeste to što su te grupe uspjele da se razviju i ojačaju do te mjere da mi danas na ovakav način tretiramo njihovo procesuiranje”, ističe on.
Jedan od navodnih vođa kavčana, Radoje Zvicer je u srpskoj javnosti poznat i kao neko ko je izuzetno blizak sa Veljkom Belivukom. Vjerujete li da je ta konekcija uticala na ukidanje zabrane ulaska Belivuku u Crnu Goru?
Sigurno da je ta mreža kriminalaca bila jako razrađena. O podvigu crnogorske policije možda najviše govori situacija oko Veljka Belivuka. To je kod vas u Srbiji s pravom najveća tema u posljednjih nekoliko mjeseci. Onda zamislite kakav je podvig crnogorske policije koja se obračunala sa vođama Veljka Belivuka, odnosno ljudima koji su njemu izdavali naredbe. Zbog toga, lično smatram da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova postigli veliki uspjeh, bez obzira šta će proces donijeti u budućnosti. Čak sjutra da se završi mandat potpredsjednika vlade, ja ću uviek biti ponosan na ovaj segment koji prevazilazi sve druge uspjehe koje je vlada ostvarila u prethodnom periodu i sve uspehe prethodnih vlada u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Da li tu postoje određene konekcije, ko je kome šef, ko je izdao naredbe, ne mogu precizno da kažem, niti me to pretjerano interesuje. Zahvalan sam državnim organima Srbije na pomoći i mislim da saradnja između naše i srpske policije postoji, da je ona na dobrom nivou, iako može da se popravi. Zahvalan sam i na čestitkama koje su stigle od svih evropskih policija zbog našeg uspjeha i mislim da bi u tom kontekstu trebalo da nastavimo našu zajedničku borbu protiv mafije. Organizovani kriminal je transnacionalni, stoga moramo biti svjesni da nešto što je problem u Crnoj Gori vrlo lako može postati problem i u Srbiji ili obrnuto. Samo zajedničkom saradnjom i iskrenim partnerskim odnosom možemo da napravimo veće iskorake i da konstatujemo dobre rezultate.
Crnogorska policija je u januaru osujetila pokušaj Belivukovog ubistva, baš dok je bio u posjeti Zviceru, da bi on nakon toga bio uhapšen po slijetanju u Beograd. Ubrzo se priča razvila do te mjere da smo i mi u Srbiji počeli da govorimo o vezama naše države i mafije. Jesu li i u kojoj mjeri saznanja crnogorske policije i službi doprinijela kasnijem hapšenju Belivuka?
Mislim da smo jedni drugima mnogo pomogli u ovoj konkretnoj situaciji. To međusobno povjerenje i saradnju bi trebalo jačati u budućnosti. Najveći poraz crnogorske i srpske policije jeste to što su te grupe uspjele da se razviju i ojačaju do te mjere da mi danas na ovakav način tretiramo njihovo procesuiranje. Nadamo se da će 2021. biti godina zaokreta kad je riječ o konkretnoj temi i da su sada te organizovane kriminalne grupe dobro razdrmane i da su njihovi “pipci” prilično prekinuti. Naravno, pred nama je još mnogo posla kako bi one, kao takve, bile u potpunosti eliminisane iz onoga što su njihove kriminalne aktivnosti.
Mnogi su vjerovali da će nakon pada DPS-a s vlasti odnosi sa Srbijom krenuti uzlaznom putanjom. Međutim, gotovo da se ništa nije promijenilo. Šta mislite, zbog čega je to tako?
Nažalost, postoje određeni problemi od kojih su neki i naslijeđeni. U posljednje vrijeme postoji značajno otopljavanje tih odnosa. Nekoliko ministara je boravilo u Beogradu i mi očekujemo uskoro da se realizuju neke značajnije posjete. Srbija je pomogla Crnu Goru u jednom veoma složenom trenutku kad nismo imali vakcine protiv koronavirusa. Mi smo veoma zahvalni i na svim drugim aktivnostima koje su uslijedile nakon toga. Smatram da postoji veliki prostor za saradnju i da bi trebalo da okrenemo novi list kad su pitanju naši odnosi. Ne možemo da promijenimo prošlost, ali možemo da mijenjamo budućnost. To bi trebalo da bude glavna poruka – sve ono što se desilo neka ide na čast jednoj ili drugoj strani, bilo pozitivno ili negativno. Međutim, mi moramo da iskoračimo dalje i da skrenemo fokus s nacionalizama na teme koje opterećuju građane, na životni standard, infrastrukturnu povezanost, na bolju saradnju, ekonomiji i turizam. Ja i ovu priliku želim da iskoristim da građane Srbije pozovem da dođu na ljetovanje sa svojim porodicama u Crnu Goru.
Da li je odbijanje Srbije da izruči Crnoj Gori bivšeg predsjednika SCG, Svetozara Marovića, taj kamen spoticanja u odnosima dvaju zemalja?
To je jedan kamen spoticanja, možda ih ima više, ali to je jedan prilično vidljiv problem. Ja nemam razumijevanja za objašnjenje zbog čega se taj čovjek ne privodi pravdi.
A šta je vama rečeno, zbog čega se to ne čini?
Nikad nismo dobili konkretan odgovor na to pitanje. Znate da su u nekoliko navrata ljudi iz vrha srpske vlasti upitani za proces oko Marovića, ali nikad nisam od njih čuo, makar javno, neko objašnjenje koje bi imalo neki veći smisao. Tog čovjeka je lako privesti pravdi, nama znači mnogo, a nisam siguran da vama bilo šta znači. Zbog toga postoji određena nelogičnost koja se vrti oko tog čovjeka. On slobodno patrolira ulicama Beograda i redovno ga viđaju Crnogorci koji tamo borave. Nema razloga da ga državni organi Srbije ne isporuče za nešto što predstavlja ogromnu materijalnu štetu pričinjenu našoj zemlji. Ja očekujem da se u jednom trenutku situacija promijeni i vjerujem da će kolege iz Srbije u jednom trenutku odlučiti da to i urade, zato što ne vidim nikakvu logičnu ravan da to ne učine. Do sad nisam čuo nijedan argument koji bi objasnio zašto se to ne radi. Nije to nikakav megalomanski poduhvat koji značajno promijenio naše odnose, ali simbolički to je zaista velika stvar. On je bio predsjednik Srbije i Crne Gore, priznao je da je bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja je napravila štetu Crnoj Gori koja se meri stotinama miliona eura. Simbolički, njegovo izručenje našim državnim organima bi predstavljao jedan veliki korak unaprijed ka tome da se pravda ostvaruje u Crnoj Gori uz pomoć Srbije.
S vremena na vrijeme imamo priliku da čujemo od političara u Crnoj Gori kako optužuju da zvanični Beograd i predsjednika Vučića da se miješaju u unutrašnja pitanja Crne Gore. Šta vi mislite o tome?
Mislim da smo svi previše opterećeni prošlošću gdje su ti uticaji bili veoma vidljivi i značajni. Mislim da bi trebalo sve manje da budemo balkanski političari, a sve više evropski, naročito ukoliko želimo da radimo nešto dobro za svoje zemlje. U tom kontekstu, vjerujem da će predsjednik Vučić i naša strana razumjeti da bi u narednom periodu trebalo modifikovati pristup kako ne bi bilo tih šumova u komunikaciji. Nisam vidio neka pretjerana miješanja, jesam vidio neke neprimjerene izjave, ne od predsjednika Vučića, već od drugih predstavnika srpske vlasti. Mi ne želimo da dolivamo ulje na vatru, želimo najbolje moguće odnose sa Srbijom, jer nam niko nije bliži od nje. Mi smo najmanja zemlja u regionu, želimo da vodimo jednu pacifističku politiku i naša ruka je apsolutno pružena. To ne znači da mi nemamo sopstveno dostojanstvo i da oko svih pitanja nećemo imati jasan državni stav. Bez obzira na našu veličinu, mi svoj integritet ne možemo dovoditi u pitanje.
U javnim nastupima redovno ističete značaj vladavine prava, demokratije i borbu protiv korupcije i kriminala. S druge strane, nama u Srbiji često stižu zamjerke iz uglednih međunarodnih organizacija baš po tim pitanjima. Kako vama u tom smislu djeluje Srbija?
Mi smo 30 godina čekali na demokratski iskorak, a vi ste ga imali 2000. godine. Tada smo mi drugim očima posmatrali Srbiju i zavidjeli smo vam na onome što ste, uz brojne probleme koji su tada postojali, ipak uspjeli da postignete. Okreće se kolo sreće, građani Srbije, kao ni građani Crne Gore, nikad ne smiju da gube nadu. Svaki čovjek mora da zna da njegov glas ipak vrijedi i da bi trebalo da ga iskoristi. Razumijem sve restrikcije, sve probleme, medijske kontaminacije, pokušaje, pritiske, lobiranja – sve razumijem. Ipak, ne bi trebalo nastupati sa sa stavom s kojim su nastupali brojni građani Crne Gore pre 30. avgusta – da je sve uzaludno i da niko ništa ne bi trebalo da pokušava zato što je jedan čovjek potpuno nedodirljiv i da se ovdje nikada neće dogoditi nikakva promjena. Mi smo vam sad dobar primjer da nije tako. Ne kažem to zato što mislim da bi sad trebalo navijati za neke promjene u Republici Srbiji ili slično. Da bi jačala građanska svijest u Crnoj Gori, Bosni, Albaniji, Srbiji, ljudi moraju da budu svjesni značaja sopstvenog suvereniteta koji u jednom trenutku žele da daju za neku vlast. Ako njihovo povjerenje u ovom trenutku zaslužuje vlast koja je sada aktuelna u Srbiji, mi sa tim nemamo zaista ništa, već pozdravljamo i čestitamo. Isto tako smo i mi dobili čestitke kad smo dobili povjerenje u Crnoj Gori. Ipak, uvijek bi trebalo imati na umu da je svaka stvar prolazna i da je dobro za demokratiju da tokovi promjena periodično dešavaju, a da njih ne doživljavamo kao velike revolucije i opterećanja.
S obzirom na to da ste dugo vremena proveli u opoziciji i gotovo identične stvari prolazili kao stranke koje su nasuprot vlastima u Srbiji, da li možete da nam kažete šta je po vama ključna stvar za uspjeh opozicije? Je l’ nužno potrebno to jedinstvo?
Moj jedini savjet građanima bi bio – držite se principa, univerzalnih vrijednosti i pravde i onda nemate razloga da se bojite. Ničega se nemojte plašiti ako ste sigurni u ono što radite, samo koračajte hrabro ka tom putu i ne činite zlo drugima i to će se u jednom trenutku kapitalizovati. Svi bismo mi voljeli da se naše promejne, kako lične, tako i životne, dešavaju brže, ali za sve je potrebno vrijeme. Ja mislim da je važno voditi principijelnu politiku i biti od riječi, jer će to, pre ili kasnije, dobiti podršku naroda.
S obzirom na to da još nema naznaka kad ćete doći u zvaničnu posjetu Srbiji, da li Vas možemo očekivati u privatnoj posjeti Beogradu, imajući u vidu da Vam dio familije živi u našoj prijestonici?
Moja agenda je u prethodnih 150 dana bila prilično zbijena i to nema veze sa mojom željom za dolazak u Srbiju. Ja bih volio da se ta posjeta desi što prije, jer vjerujem da bi to mogao biti način da damo jedan skromni doprinos povezivanju dvaju država. Ako ta posjeta treba da se desi, onda bi dobro bilo da se ona realizuje uoči turističke sezone. Bilo dobro da se obiđu zemlje regiona, što već neki ministri rade, a ako u mojoj agendi bude Srbija, onda ću s velikim zadovoljstvom doći. Takođe, moram da naglasim da su vašim zvaničnicima ovdje uvijek otvorena vrata.
Vaš brat je izuzetno cijenjen ljekar u Beogradu. Kako on komentariše Vaše političko djelovanje?
Preporučeno
Ja se uvijek šalim sa svojim bratom kako on konkretno pomaže ljudima. U tome je prilično uspješan. S druge strane, mi kad pomažemo to niko ne prepoznaje i postoji percepcija da ti napori u „prazno“. Oni liječe pojedince, a mi liječimo društvo, s tim što su oni prilično uspješni, a mi imamo mnoge nedostatke. O politici ne razgovaramo, jer njega to ne zanima. U svakom slučaju, pruža mi podršku kao svom bratu, jer, što bi mi u Crnoj Gori rekli: “Nema me đe.” Mislim da ono što on radi u Beogradu, po svijetu i što radi za Crnu Goru je jako korisno i vjerujem da će jedan dio tog rezultata biti značajan i u regionalnom smislu, posebno ako uzmemo u obzir da se koncept matičnih ćelija dodatno razvija u ovom periodu. U svakom slučaju, žao mi je kad ga tretiraju kao dio nekog političkog obračuna, jer on sa tim nema aspolutno nikakve veze, niti ga je politika ikada zanimala. Ja ga podržavam u onome što on radi, a on često zna da meni kaže kako bi bilo dobro da promijenim posao.
