Video
Abazović je kazao da je praksa u EU i regionu različita, da neka rješenja nijesu imala realnu upotrebnu vrijednu i da je to razlog zbog čega su oni išli na opciju izmjena i dopuna postojećeg zakona, kako bi obezbijedili retroaktivnost.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović ocijenio je da je riječ o zakonskom tekstu koji je najvažniji za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. On je priznao da se radi o neuobičajenom ješenju za crnogorski pravni sistem jer se razdvajaju krivični postupak i oduzimanje imovine.
“Osnovna ideja je da se otvara finansijska istraga onda kada se osnovano posumnja da postoji imovina koja nema realno pokriće u prihodima i da bude tretirana tako što će se kroz građanski postupak oduzeti, bez obzira na krivični postupak. To je za naše uslove gotovo revolucionarni poduhvat”, kazao je Sekulović.
Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć rekao da se moralo voditi da se osigura poštovanje međunarodnih standarda kako država ne bi gubila postupke pred međunarodnim sudovima.
“Tužilaštvo ima iskustvo u finansijskim istragama. Imamo izuzetno obučen organ za te istrage, i u dobroj smo poziciji. Novina je prelazak u građanski postupak, gdje će ulogu imati Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, tako da će u tom dijelu biti neophodna dodatna obuka”, rekao je Šoć.
On je naglasio da su se do sada finansijske istrage vodila isključivo za teritoriju Crne Gore, te da je namjera da se izađe sa njima i van granica države.
“Poznate su destinacije gdje se imovina krije. Biće potrebno u tom smislu ojačati rad Tužilaštva i policijd, da bi se pronalazila ta imovina van Crne Gore”, kazao je Šoć.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić kazao je da su uz pomoć međunarodnih eksperata iz Britanije i Njemačke, ali i Slovenije, došli do predloženih rješenja.
Advokat Veselin Radulović istakao je da zakonsko rješenje treba fokusirati isključivo na organizovani kriminal i korupciju jer, kako kaže, vidi problem u tome što će ovaj zakon tretirati mnogo toga što nisu kriminal i korupcija na visokom nivou.
Takođe, kako je kazao, prebacivanje tereta dokazivanja na osumnjičenog je opravdano, ali isključivo kada je riječ o kriminalu i korupciji. On je istakao i da treba povesti računa o kapacitetima institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa jer se ona nikada nije pojavljivala u ulozi tužioca.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković izrazila je zabrinutost zato što se, prema njenom mišljenju, ovaj zakon dominantno odnosi na prošlost i istakla da je neophodno kriminalizovati nezakonito bogaćenje funkcionera u Krivičnom zakoniku.
“Postoje dobra i loša iskustva iz drugih država. Važno je oduzeti imovinu, pogotovo onu koja može koristiti za dalje vršenje krivičnih djela. Važno je da se kriminalizuje nezakonito bogaćenje funkcionera, da bi oni odgovarali”, kazala je ona i istakla da bi kriminalizacija bila znak da je vlast spremna i da sankcioniše sebe.
Preporučeno
Ona je istakla i da je problematična granica od 50.000 eura za pokretanje finansijske istrage jer, kako je rekla, „svaka kasirka i njen muž magacioner mogu biti predmet ispitivanja ovog zakona“.
