POBJEDA: Dan nezavisnosti Ukrajine država obilježava u ratu, drugu godinu zaredom. Imate li ideju kada bi rat mogao da se završi i kako?

HERASIMENKO: Nacionalni praznik, kao što je Dan nezavisnosti, sad se osjeća među Ukrajincima posebno emotivno. Ukrajina sad prolazi kroz najteži period svoje najnovije istorije. Naš narod skupo plaća slobodu svoje domovine. Mi nemamo drugi izbor nego da se borimo svom svojom snagom za svoj opstanak kao nezavisna država i nacija. Evropska, slobodna nacija. Radi se o egzistencijalnoj borbi protiv neprijatelja koji ima prema Ukrajincima jasne genocidne namjere.

Naravno, prognoziranje u vrijeme rata je veoma nezahvalna djelatnost tako da ne bih davao nikakve termine u vezi završetka ovoga rata.

Jasno je da je Ukrajina, kao niko drugi, zainteresovana za što brži završetak ruske oružane agresije koja svaki dan nama donosi smrt, ruševine i patnje. Ali, mi smo spremni da se borimo onoliko koliko je potrebno za potpunu obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. To je principijelna stvar. I uvjeren sam da ćemo uskoro vidjeti konkretne rezultate na terenu. Naša kolektivna snaga neće biti poljuljana. Mi možemo – ne samo poraziti terorističku državu – nego i obezbijediti da pravda pobijedi.

Jako dobro znamo cijenu slobode i kako da nju branimo. Mi znamo kako da branimo život.

Svaki rat se završava prije ili kasnije, ali bilo kakvi pregovori sa Rusijom, kao državom agresorom, su nemogući dok ona ne povuče svoje okupacione trupe sa ukrajinske teritorije.

Ukrajinska vizija okončanja ovog rata jasno je izražena u Formuli mira predsjednika Volodimira Zelenskog. Već su mnoge zemlje svijeta podržale ukrajinsku Formulu mira, čiji su principi prilično univerzalni i utemeljeni na Povelji UN-a i međunarodnom pravu.

POBJEDA: Kakvu su poruku Ukrajinci poslali svijetu u posljednje dvije godine, a kakav odgovor su dobili od Evrope i SAD-a?

HERASIMENKO: Naša glavna poruka – sloboda ima visoku cijenu i mora da se brani kad dođe do nevolje. Ukrajinska borba protiv ruske oružane agresije je pokazala da demokratija, sloboda i evropske vrijednosti nijesu garantovane same po sebi. Da za slobodu vrijedi se boriti čak i kada si suočen sa mnogo jačim neprijateljem. Od odbrane Kijeva do odbrane čeličane „Azovstalj“; od Harkovske ofanzive do oslobađanja Hersona. Ako svijet ima šta da nauči od branilaca Ukrajine, to su čelična izdržljivost i nepokolebljiva vjera. Nije bitno šta kažu o tebi. Glavna stvar je metodično obavljati svoj posao i uništavati neprijatelja.

I posljednja kolonijalna imperija svijeta već je izgubila. Jer je „ruski svijet“ pokazao svoje pravo lice: ubistva, mučenja, porobljavanje, silovanja.

Ukrajina je duboko zahvalna svojim inostranim partnerima, svojim prijateljima i saveznicima, a posebno državama-članicama NATO-a i EU na svoj već pruženoj podršci, na svoj vojno-tehničkoj pomoći koja postepeno raste i pojačava se. Želimo dobiti mnoge vrste te pomoći – moderno naoružanje, što prije! Posebno kad su u pitanju sistemi PVO. Brža isporuka takvih sistema će sačuvati živote mnogih ukrajinskih civila.

Slobodan svijet je čvrsto uz Ukrajinu. Podrška Ukrajini sada je postala pitanje moralne dimenzije jer mi branimo – ne samo svoju nezavisnost i teritorijalni integritet – nego bezbjednost drugih zemalja, temeljne osnove međunarodnog prava. Tolerisanje ruskih osvajačkih pohoda na jednu njenu demokratsku, evropsku, susjednu zemlju ozbiljno bi poremetilo međunarodni poredak i stvorilo bi vrlo opasan i loš presedan, koji bi dao vjetar u leđa svim onim autokratskim režimima širom svijeta koji sanjaju i prekrajanje granica.

POBJEDA: Zvaničnik NATO-a rekao je nedavno „da bi rješenje za Ukrajinu moglo biti da se odrekne teritorije i u zamjenu dobije članstvo u NATO-u“. Kako gledate na tu mogućnost?

HERASIMENKO: Po tom pitanju vrijedilo bi spomenuti nedavnu izjavu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koji je apsolutno odbacio bilo kakvu mogućnost razmjene članstva naše zemlje u Alijansi na dio ukrajinske teritorije. Nijesmo spremni da razmijenimo svoju teritoriju i ljude koji tamo žive za sjeveroatlantski kišobran. To bi značilo svjestan poraz demokratije i ohrabrenje Rusije kao globalnog zločinca, konzervaciju ruskog autoritarnog režima i uništenje međunarodnog prava.

Značilo bi i prenos rata na sljedeća pokoljenja. Ako Rusija ne doživi vojni poraz, ako sadašnji režim u Kremlju ne bude kažnjen i ratni zločinci ne budu privedeni pravdi, rat će se proširiti na druge zemlje zbog sve većih teritorijalnih aspiracija Moskve.

„Loš mir“ kroz ustupke Putinu neće donijeti svijetu pravi mir, nego sramotu i novi rat. Ne treba da se ubice ohrabruju sa novim indulgencijama.

POBJEDA: Vaš predsjednik, gospodin Zelenski, tvrdi da je Ukrajina spremna da već ove godine počne pregovore o pristupanju EU. Očekujete li da bi pregovori sa EU mogli ići lakše nego oni sa NATO?

HERASIMENKO: Ne bih želio da na neki način poređujem ova dva smjera, ove dvije organizacije. I EU i NATO su strateški važni za Ukrajinu, njenu bezbjednu budućnost i napredak. Ovo je civilizacijski izbor Ukrajine. Osim toga, ne možemo da ne primijetimo kvalitetan napredak koji smo postigli u pregovorima o članstvu Ukrajine u NATO-u u zadnje vrijeme.

Bez obzira na sve izazove i poteškoće ratnog vremena, put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji jeste jedan od ključnih prioriteta ukrajinske vanjske politike. Čak i u vrijeme teške borbe protiv ruskog agresora Ukrajina ne obustavlja važne reforme koje su uslov za naš progresivan razvoj i našu integraciju u EU. Dakle, Ukrajina očekuje pozitivnu ocjenu svog napretka u sljedećem izvještaju EU.

Mi stvarno očekujemo da će pregovori o pristupanju Ukrajine EU ići relativno brzo i plodotvorno. Ukrajina jednostavno pripada evropskoj porodici naroda i to smo pokazali i dokazali više puta.

Drago mi je što Ukrajinu i Crnu Goru ujedinjuje zajednički evropski put. I mi se suočavamo sa sličnim izazovima i zadacima na ovom putu. Razmjena iskustava između ukrajinskih i crnogorskih institucija u ovom kontekstu je važna. Ukrajina treba pažljivo da prouči kako dostignuća Crne Gore, tako i poteškoće sa kojima se ova država suočava na putu ka punopravnom članstvu u EU. Naša uzajamna podrška na evropskom putu je za Ukrajinu veoma važna.

POBJEDA: SAD su već odlučile da isporuče borbene avione F-16 Ukrajini. Isto su najavile i Holandija i Danska. Kakva su Vaša buduća očekivanja od EU i NATO članica kada je u pitanju vojna oprema? Na čemu ćete dalje insistirati, kako bi imali prednost u vojnom naoružanju nad Rusijom?

HERASIMENKO: Isporuka Ukrajini borbenih aviona F-16 prije svega govori o potpunom razumijevanju od strane država-donatora opšte prirode rata i sadašnjeg perioda ovog rata. A takođe o tome da se Ukrajina odgovorno odnosi prema zahtjevima i uslovima koji prate isporuke novih vrsta naoružanja.

Modernizacija i pojačanje vojnog vazduhoplovstva je jedan od ključnih zadataka koji stoje trenutno ispred vojno-političkog rukovodstva Ukrajine. Mnogo smo zadovoljni što su Holandija i Danska konačno precizirale planove oko isporuke borbenih aviona F-16. Zemlje koje su odlučile isporučiti borbene avione Ukrajini otvoreno pokazuju da su one duboko zainteresovane za zaštitu međunarodnog prava, demokratije i pravde. To će mnogo doprinijeti našim vojnim operacijama i bolje će zaštititi ukrajinsko nebo.

Računamo na brzu obuku naših vojnih pilota i brzu isporuku spomenutih aviona. Za Ukrajinu je takođe veoma važna isporuka modernih zapadnih raketa dalekog dometa. Na taj način Ukrajina će ozbiljno spriječiti nadmoć Rusije u vazduhu i rušenje naših civilnih objekata ruskim raketnim napadima.

Ovo je bez sumnje jedan od ključeva uspjeha ukrajinskih kontraofanzivnih operacija. Formula je sasvim očigledna: više vojne pomoći Ukrajini znači više sačuvanih ukrajinskih života.

POBJEDA: Plaše li Vas ruske prijetnje nuklearnim oružjem; mislite li da bi u jednom momentu zaista moglo doći do njegove upotrebe i šta bi to značilo za Evropu i svijet?

HERASIMENKO: Neodgovorne odluke Kremlja o suspenziji učešća u Ugovoru sa SAD o mjerama za dalje smanjenje i ograničenje strateškog ofanzivnog naoružanja, a takođe o razmještanju taktičkog nuklearnog oružja na teritoriji Bjelorusije dokazuju da Rusija ne može biti dio globalnog sistema nuklearnog odvraćanja. Rusija je već na taj način prekršila sve moguće obaveze i međunarodne ugovore.

Istovremeno, šansa da Rusija upotrijebi nuklearno oružje uvijek hipotetički postoji, ali je vrlo niska. Ruski režim svjestan je katastrofalnih posljedica za sebe i svoj fizički opstanak bilo kakvih nuklearnih avantura. Više od toga, takve ruske avanture ne mogu da promijene situaciju na bojnom polju.

Zamislite samo kakva bi poruka za sve države svijeta bilo korišćenje od strane Rusije nuklearnog naoružanja protiv jedne zemlje, koja je nekad dobrovoljno predala svoj sopstveni nuklearni arsenal.

Moramo biti svjesni da Rusija koristi nuklearnu temu kao alat za ucjenu kompletne međunarodne zajednice. Kao alat za plašenje zemalja koje sada podržavaju Ukrajinu. Osim samog nuklearnog naoružanja, koje je naslijeđeno od bivšeg Sovjetskog Saveza, Rusija za takvu ucjenu koristi i najveću u Evropi Zaporošku nuklearnu elektranu, koja je okupirana od proljeća prošle godine.

I dalje postoji opasnost od terorističkih akata i tehnoloških katastrofa od strane okupatorskih ruskih snaga. Istorija Kahovske hidroelektrane je to jasno pokazala.

POBJEDA: U Crnoj Gori utočište je, prema posljednjim informacijama, pronašlo 30.000 Ukrajinaca. Da li je to rezultat otvorene politike Crne Gore prema dešavanjima u Ukrajini, odnosno osude ruske agresije i praćenja EU sankcija?

HERASIMENKO: Za razliku od niza susjednih zemalja jugoistočne Evrope, Crna Gora nema istorijski formiranu ukrajinsku dijasporu. Do 24. februara 2022. ovdje je živjelo nešto više od 2.000 Ukrajinaca, koji imaju ovdje rodbinske ili poslovne veze. Međutim, poslije početka ruske sveobuhvatne oružane invazije na Ukrajinu, naša zajednica je značajno uvećana prisilno raseljenim licima koja su u Crnoj Gori našla sigurno utočište od agresora.

U određenoj fazi 2022. godine, Crna Gora je, procentualno gledano, u odnosu na brojnost stanovništva prihvatila najveći broj ukrajinskih državljana od svih evropskih zemalja -otprilike 5% od ukupnog broja stanovništva Crne Gore. Trenutno u Crnoj Gori, prema našim podacima, broj Ukrajinaca značajno se smanjio. Ovog ljeta mnogi građani

Ukrajine su se vratili kući pa njihov ukupan broj u Crnoj Gori je sada manji od 10 hiljada. Proces povratka ovih ljudi kući se nastavlja. Ponosni smo što je naša zajednica u Crnoj Gori u proteklih godinu i po dana dostigla kvalitativno novi nivo samoorganizovanja i svojom aktivnošću može biti primjer drugim državama u regionu.

Šta se tiče politike Crne Gore prema Ukrajini, mi stvarno imamo na čemu da zahvalimo vašoj državi i vašim građanima. Crna Gora je mala zemlja velikog srca. Veoma cijenimo političku podršku, vojno-tehničku, materijalnu i humanitarnu pomoć, pruženu od strane crnogorske vlasti. Resursi Crne Gore nijesu neiscrpni tako da smo zaista ponosni što je vaša država 2022. godine Ukrajini izdvojila čak 11 odsto svog vojnog budžeta i nastavlja da traži mogućnosti da pomaže i dalje.

Nedavni pregovori između lidera naših država su potvrdili jasan stav Crne Gore oko podrške Ukrajini i zajednički vanjskopolitički kurs sa NATO i EU, kurs prema osudi i prevazilaženju ruske oružane agresije.

Posebno smo zahvalni na velikom gostoprimstvu prema Ukrajincima koji su bili primorani da napuste svoja rodna ognjišta zbog ruske invazije.

POBJEDA: Politički i vojni znalci prognozirali su da Ukrajina neće izdržati ni mjesec dana ruske agresije. Ipak, čini se da nije tako… Vaš komentar?

HERASIMENKO: Kako bi rekao veliki Njegoš – vladika, pjesnik, vladar i genij: ,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al’ zube polomi“. To se odnosi sada baš na Ukrajinu. Potpuno smo svjesni da su Rusija, ali i mnogi drugi širom svijeta, vrlo skeptički gledali na mogućnost odbrane Ukrajine od Rusije prije 24. februara 2022. i tokom prvih nedjelja ruske oružane invazije. Mnogi su potcijenili Ukrajince i patriotizam, odlučnost našeg naroda.

Osim toga, Rusija je dosta potcijenila odlučnost zapadnih demokratskih zemalja u pružanje podrške Ukrajini i njenoj pravednoj borbi protiv agresora. Ukrajina je junački izdržala najteže momente iz početka ruske sveobuhvatne vojne invazije i već je povratila oko 50 odsto svojih teritorija, koje je Rusija bila okupirala poslije 24. februara 2022.

Naša vojska polako prelazi na najmodernije vrste zapadnog naoružanja, u nekim vojnim sferama Ukrajina stoji sada još bolje nego prošle godine. Sve je to bilo moguće prije svega zato što mi branimo svoje, a ne osvajamo tuđe, kao što radi ruski agresor. Iza Ukrajine, ukrajinskog naroda i vojske stoje principi i vrijednosti. Dakle, opstaćemo i pobijedićemo.

Ponekad čujem pokušaje pojedinih komentatora kako rusku agresiju u Ukrajini smatraju kao lokalni teritorijalni sukob ili način prilagođavanja odnosa velikih sila kroz novu podjelu Evrope, što faktički je banalno ponavljanje ruskih propagandnih klišea. Ruska invazija na Ukrajinu je bukvalno pokušaj obnavljanja Ruske imperije i treba je posmatrati kao globalni napad na univerzalne principe i temeljne osnove svjetskog bezbjednosnog poretka. Kao napad na međunarodno pravo kao takvo. Rusija mora da doživi potpuni vojni fijasko i da napusti sve nelegalno okupirane teritorije. Treba shvatiti da je svaki kompromis, svaki dogovor sa Rusijom direktna investicija u naredne faze rata. Svaki pokušaj diplomatskog smirivanja agresora nije samo ohrabrivanje, već i sufinansiranje

masovnih ubistava Ukrajinaca i zakonske nekažnjivosti klasičnog okupatora i zločinaca. 

Cetinje ima posebno mjesto u srcima Ukrajinaca

POBJEDA: Cetinje je jedini evropski grad koji istrajava u protestima protiv ruskog agresora. Kako gledate na takav gest?

HERASIMENKO: Naravno, Cetinje ima posebno mjesto u srcima Ukrajinaca. Ponosna crnogorska istorijska prijestonica pokazala je izuzetno iskrenu i aktivnu podršku Ukrajini i Ukrajincima poslije 24. februara 2022. Uvijek sa velikim zadovoljstvom dolazim na Cetinje. Na taj način Cetinjani vrlo pažljivo i odgovorno čuvaju svoje sjajne slobodarske tradicije.

Valja istaći da se nigdje u Evropi i svijetu – osim malog ali časnog Cetinja – nijesu održavale svakodnevne šetnje solidarnosti sa Ukrajinom. Takve akcije se održavaju sada na mjesečnom nivou i u njima takođe učestvuju pripadnici ukrajinske zajednice u Crnoj Gori.