ANALIZA: Bez fer izbora građanska Crna Gora nema šansi

Ključni preduslovi o kojima bi trebalo da bude postignut dogovor prije vanrednih izbora su: formiranje vlade izbornog povjerenja po paritetnom principu, nalik onoj iz 2016. godine, čišćenje biračkog spiska od duplih birača, kontrola javnih finansija, zaustavljanje nezakonitih enormnih socijalnih davanja i sprečavanje dodatnog partijskog zapošljavanja u izbornoj godini, posebno u državnim energetskim kompanijama kroz najavljene sistematizacije.

Vanredni parlamentarni izbori su i nemogući bez funkcionalnog Ustavnog suda, jer bez te institucije – u slučaju vjerovatnih ustavnih žalbi – Državna izborna komisija ne bi mogla da proglasi konačne izborne rezultate.

To faktički znači da ne bi onda bilo moguće ući u proces, prvo, konstituisanja nove Skupštine, a potom i Vlade.

DUPLI BIRAČI KLJUČNI PROBLEM
Ključni problem po proevropske stranke, ali i za validnost izbornog procesa, je postojanje duplih birača, odnosno onih birača koji su, osim u birački spisak Crne Gore, upisani i u birački spisak neke države regiona.

Srbija i Bosna i Hercegovina su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbile da sarađuju sa Crnom Gorom kada je u pitanju taj problem, dok crnogorski MUP – koji je nadležan za kontrolu biračkog spiska – ne pokazuje namjeru da riješi taj gorući problem, pozivajući se na kontroverzno uputstvo Agencije za zaštitu ličnih podataka?!

Procjene CEMI-ja su da duplih birača, potencijalno, samo u Srbiji ima od 50 do čak 80 hiljada. Taj broj u BiH, entitetu Republika Srpska, je značajno manji, ali doseže i do nekoliko hiljada. Prema saznanjima Pobjede, MUP raspolaže sa konkretnim dokazima o postojanju najmanje 3.500 dvostruko upisanih birača, ali MUP Srbije nije pozitivno odgovorio na zahtjeve za provjeru tih lica. Očito vlast Aleksandra Vučića ne želi da ispusti iz ruku jedan od instrumenata uticaja na politička dešavanja u Crnoj Gori.

Da je situacija sa duplim biračima alarmantna, svjedoče i informacije sa terena sa posljednjih lokalnih izbora koji govore o ulascima velikog broja birača sa teritorije Srbije na Graničnom prelazu Dobrakovo na dan izbora. Njih su, prema podacima M portala, sa biračkim spiskovima dočekivali popovi Srpske pravoslavne crkve i slali na odgovarajuća odredišta.

Analize izbora u Podgorici pokazuju i nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 časova, što je, kako mnogi analitičari ocjenjuju, posljedica organizovanog dovođenja ,,duplih birača“ kojima su troškove putovanja platile stranke stare parlamentarne većine.

Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma. Posebno je sporno pitanje duplih birača.

– Nema sveobuhvatne revizije za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, na primjer kroz sprovođenje terenskih testova. Potrebno je da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona – navodi se u Izvještaju Evropske komisije za 2022. godinu.

Postojanjem desetina hiljada birača koji imaju dvojno prebivalište dovedena je u pitanje i regularnost prošlih lokalnih izbora kao i predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih.

FINANSIRANJE IZ INOSTRANSTVA
Podaci koje je nedavno plasirao Stejt department, da je u Putinova Moskva, preko raznih kanala od kojih je najvažniji Beograd, ,,upumpala“ oko 300 miliona eura tokom posljednje decenije radi ostvarivanje uticaja na politička dešavanja.

Nije poznato koliko je od tog novca plasirano u prosrpske i proruske partije, organizacije i razna udruženja ,,rusko-srpsko-crnogorskog prijateljstva“ koji djeluju u Crnoj Gori. Tokom suđenja za pokušaj terorizma 2016. godine, tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je, na osnovu obavještajnih podataka stranih službi i iz crnogorskog bezbjednosnog sektora, baratao iznosom od čak 15 miliona eura keša koji je ušao u Crnu Goru koji mjesec prije izbora oktobra 2016. godine.

Nakon promjene vlasti 2020. godine vrata za finansiranje sa strane bila su širom otvorena, što se najbolje moglo primijetiti tokom ,,Bitke za Nikšić“, odnosno lokalnih izbora 2021. godine, kada su povjerljivi ljudi Aleksandra Vučića, ne samo agitovali, već i logistički podržali koaliciju koju je predvodio Demokratski front.

Na nedavno završenim lokalnim izborima isti ljudi, poput Vlade Mandića ili Šijana žestoko su se potrudili da svoje političke saveznike u Crnoj Gori pomognu. Slučaj srpskog biznismena Dejana Slijepčevića koji je, na dan izbora doletio u Podgoricu, da bi mu policija našla ,,samo“ 20 hiljada eura u kešu – samo je jedan od pokazatelja da se teško prekidaju kanali doturanja novca iz inostranstva.

Interesantno, ni crnogorski MUP, Specijalno državno tužilaštvo koje je nadležno za sankcionisanje nezakonitosti u izbornom procesu nijesu reagovali krivičnim prijavama, niti je zabilježeno da je vođena istraga u brojnim slučajevima.

Nijesu to jedine prepreke za organizaciju fer izbora u Crnoj Gori: posebna je priča upotreba novca iz državnog budžeta.

KONTROLA DRŽAVNOG NOVCA
Proevropske partije bi kroz vladu izbornog povjerenja na adekvatan način trebale i da obrate pažnju i na kontrolu javnih finansija u izbornoj godini. U pitanju je problem koji omogućava ogromnu institucionalnu prednost strankama stare parlamentarne većine.

Tako su u rebalansu budžeta, a prema podacima MANS-a, skrivena povećanja potrošnje od oko 16 miliona eura koja mogu biti od uticaja na birače u predizbornoj kampanji.

– Vlada predlaže rebalans budžeta sa obrazloženjem da se njime koriguju efekti programa „Evropa sad“. Međutim, njime se predviđaju dodatna zapošljavanja vrijedna preko 2,7 miliona eura, isplate fizičkim i pravnim licima od 4,5 miliona i povećanje budžetske rezerve za skoro devet miliona eura za koje nije dato nikakvo obrazloženje u opisu rebalansa – navodi se u analizi MANS-a.

U rebalansu nema obrazloženja za povećanje troškova kojima se u toku izborne kampanje povećava broj zaposlenih ili angažovanih lica u ukupnom iznosu od preko 2,7 miliona eura, i to neto zarada od skoro 900 hiljada eura, ugovora o djelu od preko 700 hiljada eura, ostalih naknada oko 600 hiljada eura, i konsultantskih usluga od preko 500.000 eura.

Da se priprema neravnopravna izborna utakmica svjedoči i podatak da je Vlada novim budžetom za 2023. godinu, dakle novcem svih građana, predvidjela za socijalu dodatnih 45 miliona eura, 35 miliona za veće penzije i 67 miliona za povećanje plata. I to u izbornoj godini.

PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE
Kroz mehanizme vlade izbornog povjerenja neophodno je i iskontrolisati masovna partijska zapošljavanja koja bitno utiču na izborni rezultat po već poznatom sistemu – jedan zaposleni četiri glasa.

Po podacima Ministarstva kapitalnih investicija, samo u energetskim kompanijama je za posljednje dvije godine zapošljeno 1.417 novih radnika mahom partijskih aktivista i simpatizera. Ti podaci izazivaju sumnju jer se vjeruje da su frizirani i znatno veći jer je samo u Rudniku uglja, prema podacima MANS-a, zapošljeno 490 novih radnika, dok nezvanična saznanja govore čak i do 1.000. U izvještaju Vladi taj broj je korigovan na 366 iako su se noćima uoči lokalnih izbora kucala rješenja za novozaposlene.

Nove sistematizacije se pripremaju i u EPCG kao i CEDIS-u gdje je predviđeno zapošljavanje još preko 1.000 novih radnih mjesta. Nova sistematizacija je predviđena i u MUP-u i Upravi policije gdje je predviđeno još najmanje 2.500 novih radnih mjesta.

To faktički znači da će stranke parlamentarne većine u novi ciklus izbora ući sa hiljadama novozaposlenih aktivista i simpatizera, pa će partije evropskog bloka bez kontrole tog procesa teško moći da pariraju, odnosno ulaze u unaprijed izgubljenu bitku.

Proevropski blok će biti hendikepiran i smjenama u ANB-u, koji su uspješnim akcijama prije lokalniih izbora i u izbornom danu onemogućili unošenje velike količine novca koji je, kako se sumnja, bio namijenjen za kupovinu glasova.

KAKO DO DOGOVORA
Zato je, osim institucionalnog i vaninstitucionalnog pritiska za održavanje vanrednih paralamentarnih izbora, neophodno da se građanska Crna Gora izbori – za fer izborne uslove.

No, pristajanje na izbornu trku u kojoj će se organizovano kršiti zakonske procedure, bez reakcije institucija i bez funkcionalnog Ustavnog suda, je prihvatanje da se politička i pravna anarhija nastavi.

Zato je, kada se postavljaju zahtjevi, kada je pravi politički pritisak važno razmišljati – ne samo o svrgavanju jedne vlasti koja ne radi u intersu Crne Gore – već o stvaranju uslova da izbori budu pravedan, istinski, izraz narodne volje.

U suprotnom, Crna Gora će ostati zarobljena država.