Polarizacija na crnogorskoj političkoj sceni, koja se dogodila nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti u prvi plan je izbacila dva subjekta – DPS i DF, koji će, kako sada stvari stoje, najviše profitirati na predstojećim parlamentarnim izborima.
Stoga se kao logično pitanje postavlja kakva će biti strategija građanskih partija i koje sve korake treba da preduzmu kako bi se izborili za mjesto između ova dva suprostavljena pola.
Odgovor na ovo pitanje juče je dao predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović koji je pozvao na stvaranje “građanskog centra koji treba da napravi most između dvije polarizovane strane”.
“Ne treba nam Vučić umjesto Đukanovića, niti SNS umjesto DPS. Crnoj Gori ne trebaju jaki lideri već građanski koncept društvenog razvoja koji će proizvesti jake i nezavisne institucije. Potrebno je okupiti sve ono što je građansko i svako bi trebao dati svoj doprinos promjenama koje su nam neophodne. Moramo napraviti most između dvije polarizovane strane, kao građanski centar. Građanin je neko ko se bori za svoja prava, protiv svakog vida diskriminacije. Crnoj Gori treba savez protiv korupcije i organizovanog kriminala, za građanski koncept na osnovama svake negacije bilo kakvog vida diskriminacije”, rekao je lider URA-e.
Liderski animozitet jedna od prepreka ka ujedinjenju
Međutim, ni izvršni direktor Građanske Alijanse Boris Raonić ni politički analitičar Boris Marić nisu uvjereni da će doći do objedinjavanja građanskih snaga na dolazećim parlamentarnim izborima i pored toga što bi, kako obojica smatraju, takva koalicija mogla računati na dobar izborni rezultat.
Kako je u izjavi za Standard ocijenio Raonić na tom putu stoje najmanje tri prepreke.
“Teško je očekivati da će doći do jedne građanske liste na ovim izborima, iako sva istraživanja pokazuju veliki potencijal za takvu listu. Prepreka tome je različit odnos prema poželjnim partnerima, liderski animoziteti i strukture koje u pozadini pružaju podršku pojedinim subjektima”, poručio je direktor GA, dok je Marić dodao da bi građanske partije u narednom periodu trebale da ukažu na tri rizika ukoliko žele da postignu neki rezultat.
“Građanske partije i ne samo one u nekoj pretpostavljenoj koaliciji, pokretu mogle bi računati na dobar rezultat, ali mislim da se šire objedinjavanje neće desiti. Građanske opozicione partije bi morale ukazati na tri ključna rizika, a to su visoka korupcija i kriminal, ekonomska kriza koja prijeti da izazove bankrot države i jačanje desnih politika čija manifestacija rađa opasne podjele, a u osnovi se dobrim dijelom radi o političkoj manipulaciji”, poručio je Marić.
Građansko uređenje države, antifašizam i očuvanje ekonomske supstance države moraju biti temeljne politike
Sa druge strane, Raonić je uvjeren da eventualna građanska koalicija može zauzeti prostor koji je, kako je rekao, oivičen klijentelizmom i etnocentričnim vođenjem politike.
“Prostor koji takav subjekt može da zauzme je oivičen etnocentričnim vođenjem politike i ehom referendumskih frustracija i sa druge strane klijentelizma i podgrijavanja etničkih podjela. Taj subjekt bi sa tom platformom mogao dobiti do 15 odsto glasova, a sve na programu građanskog uređenja države, antifašističkim vrijednostima, borbe za vladavinu prava, očuvanja ekonomske supstance države i vraćanja pristojnosti u politički život”, rekao je on.
Osim toga, jedno od glavnih pitanja koje će se naći pred eventualnim “građanskim centrom” biće kojem se političkom polu prikloniti nakon izbora – DPS ili DF, u slučaju da, kao na prethodnim izborima niko od ova dva subjekta ne osvoji većinu mandata.
Raonić smatra da ova dilema nema smisla s obzirom na to da neće doći do ujedinjavanja građanske opcije.
Marić: Po svaku cijenu poslati DPS u opoziciju
“Odluka o tome u kom pravcu nakon izbora najviše zavisi od samih konstituenata, ali kako je slaba vjerovatnoća da do toga dođe, onda je i ova tema deplasirana”, rekao je direktor GA, dok je Marić uvjeren da bi građanisti trebali da traže podršku i teže dogovoru sa Frontom kako bi se po svaku cijenu DPS poslao u opoziciju.
Preporučeno
“Smjenjivost vlasti na izborima je rebus koji se u Crnoj Gori godinama ne rješava, ali i bez koga nema prave demokratizacije. Držim da bi jaka objedinjena građansko demokratska struktura sa jasnom politikom mogla tražiti podršku i dogovor sa DF-om za slanje DPS-a u opoziciju. To bi bila politička revolucija i konačno potvrđivanje da je crnogorsko društvo, politički sistem i država sazreo i da će se ubuduće politika voditi mnogo više u domenu javnih politika, a manje entitetsko interesnih partitokratskih politika”, zaključio je Marić.
Video