Video
Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU, ocijenio je da je članstvo do 2028. godine realan cilj, ističući da najnoviji izvještaj Evropske komisije daje osnov za optimizam. Naveo je da je Crna Gora ispunila tehničke uslove za svih 98 završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima, uz ukupnu ocjenu 3,98.
„Sve što možemo logički da koncipiramo do te godine jeste realno, posebno kada imamo izvještaj koji potvrđuje naš napredak. Imamo pravo na optimizam, koji mora biti sastavni dio procesa determinisanog voljom svih država članica“, kazao je Zenović. Naglasio je da su spremnost Crne Gore i politika proširenja važni kako za transformaciju države, tako i za globalnu poziciju EU. „Uvjeren sam da će Crna Gora biti sljedeća članica Evropske unije 2028. godine“, poručio je.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Hrvatske, Zenović je ukazao na složenost dva paralelna, asimetrična pregovaračka procesa, budući da je Hrvatska članica EU, a Crna Gora kandidatkinja. „Ne smatram da Hrvatska blokira put Crne Gore, ne zbog pregovaračke taktike, već zbog načina na koji sagledavam dinamiku pregovora. Volio bih da tako i ostane. Iako je riječ o asimetričnom odnosu, on se mora voditi načelom dobre vjere, ali i uz uvažavanje suštinskih nacionalnih interesa“, kazao je Zenović.
Podsjetio je da politika proširenja uključuje sve članice EU, a da evropske integracije ne podrazumijevaju nestanak društvenih razlika i političkog pluralizma. „Zato je važno uvažavati i predstavnike građana u Skupštini Crne Gore, uz prepoznavanje političkih razlika u odnosu prema zajedničkom evropskom cilju. Evropske integracije i transformacija koju taj proces nosi ne garantuju same po sebi promjenu vrijednosti. Zato sve ono što predstavljaju tekovine antifašizma moramo postaviti u temelje našeg sistema vrijednosti“, poručio je Zenović.
Ivan Vuković, poslanik u Skupštini Crne Gore, ocijenio je da su evropske integracije istorijsko opredjeljenje Crne Gore, uporedivo sa obnovom nezavisnosti i članstvom u NATO-u, te pitanje od egzistencijalnog značaja za njenu političku budućnost. „Kada razmišljam o Evropskoj uniji, vidim je na način na koji sam 2006. godine doživljavao potrebu da Crna Gora obnovi nezavisnost, ili kasnije članstvo u NATO-u. Zamislite kako bi izgledao društveno-politički život da prije 20 godina nijesmo donijeli takve odluke. U odnosu na značaj tih promjena, sve drugo mi se čini manje važnim i zato podržavam što raniji ulazak Crne Gore u EU“, kazao je Vuković. Naglasio je da svaki napredak na EU ima njegovu podršku, uz upozorenje na raskorak između deklarativnih vrijednosti i političke prakse.
Vuković je apostrofirao odgovornost Vlade i parlamentarne većine za pogoršanje odnosa sa Hrvatskom. „Pošteno je reći da Vlada nije jedina odgovorna, već dio odgovornosti snosi i parlamentarna većina. Odnosi Crne Gore i Hrvatske bili su znatno bolji, a njihovo pogoršanje direktna je posljedica postupaka crnogorskih zvaničnika. Počev od rezolucije o Jasenovcu, koja je dolila ulje na vatru, pa do izražavanja saučešća porodici Ratka Mladića od strane Andrije Mandića. Ti ljudi snose odgovornost za eskalaciju odnosa, zbog koje smo posljednja dva mjeseca pregovarali o najosjetljivijim pitanjima“, kazao je.
Govoreći o ulozi opozicije, istakao je da je Demokratska partija socijalista (DPS) podržala sve korake koji povećavaju šanse Crne Gore da iskoristi istorijsku priliku za članstvo u EU. „Ako je splet okolnosti učinio da Spajić i njegova stranka upravljaju ovim procesom, to treba da bude šansa za sve nas. Ipak, na takav pristup često nam je uzvraćano ogovaranjem opozicije pred međunarodnim partnerima“, naveo je Vuković.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, naglasila je značaj kontinuiranog dijaloga Crne Gore i Hrvatske, ističući da intenzivni susreti potvrđuju spremnost hrvatske strane da doprinese rješavanju otvorenih pitanja. Podsjetila je da je hrvatski premijer Andrej Plenković tokom nedavnih posjeta Tivtu i Budvi jasno predstavio očekivanja Hrvatske, koja nijesu nova, već datiraju još od 2012. godine, a dodatno su precizirana u nezvaničnom dokumentu iz 2023. godine.
„Ovdje nije riječ samo o otvorenim bilateralnim pitanjima. To su prvenstveno vrijednosna pitanja čijim rješavanjem Crna Gora dobija na sopstvenom demokratskom razvoju“, kazala je Babić Galić. Povukla je paralelu sa obrazovanjem, naglašavajući da se diploma stiče znanjem i radom, a ne preskakanjem obaveza, te da Crna Gora ima istorijsku priliku da ispunjavanjem potrebnih uslova potvrdi spremnost za članstvo u EU. Takođe je naglasila da su od osam uslova do sada dva ispunjena – pitanje spoemn ploče u Morinju i imena bazena u Kotoru, ali samo na papiru i da se čeka konačna operacionalizacija.
„Žalosti me kada čujem ocjene da Hrvatska ucjenjuje ili blokira Crnu Goru. Hrvatska ne ucjenjuje niti blokira, već je blagovremeno i jasno saopštila šta očekuje i koje uslove Crna Gora treba da ispuni“, poručila je Babić Galić, podsjećajući na prijateljsku ruku i trajuću hrvatsku podršku Crnoj Gori, od pristupanja NATO-u do evropskih integracija i pregovaračkog procesa. „Dobro susjedstvo, vladavina prava i Crna Gora zatvara poglavlja“, zaključila je ona.
Jovana Marović, članica Savjetodavne grupe za javnu politiku „Balkan u Evropi“ (BiEPAG) i nekadašnja potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova, ocijenila je da je potpisivanje pristupnog ugovora sa EU u junu 2027. godine realno, čak i ukoliko Crna Gora ne uspije da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja ove godine. Ipak, upozorila je da postoje prepreke, posebno u odnosima sa Hrvatskom, uprkos ocjeni Evropske komisije da su potrebni uslovi ispunjeni. „Važno je da crnogorska strana pokaže konstruktivnost, ali i da pristup Hrvatske ne bude ucjenjivački. Otvorena bilateralna pitanja treba rješavati uz jasno definisane rokove, potencijalno i kroz pristupni ugovor, ali ne na štetu pregovaračkog procesa “, naglasila je Marović.
Posebno je ukazala na vrijednosnu dimenziju evropskih integracija, ocjenjujući da bi Hrvatska i ostale članice EU trebalo da insistiraju na tome da Crna Gora ne može postati članica EU dok je Andrija Mandić na čelu Skupštine, jer njegovo djelovanje nije u skladu sa evropskim vrijednostima. „Često čujemo da političare ne treba pitati šta su govorili juče, već šta govore danas. Ne možemo zatvoriti oči pred onim što su Andrija Mandić i njegova partija govorili i radili, niti pred njihovom odgovornošću za dešavanja tokom devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije“, poručila je Marović. Ona je bila decidna i da upravo odnos prema nasljeđu devedesetih mora predstavljati jasnu vrijednosnu crvenu liniju, umjesto da se ta pitanja potiskuju u drugi plan.
Osvrćući se na dokument Evropske komisije, koji tek treba da razmotre države članice, Marović je upozorila na složenost predloženih zaštitnih mehanizama, posebno mogućnosti oduzimanja prava glasa u Savjetu EU po lakšoj proceduri za nove u odnosu na stare članice, što smatra znatno ozbiljnijim pitanjem od samog korišćenja prava veta jer stvara pravnu nesigurnost.
Panel na kojem je prisustvovalo preko 70 učesnika/ca je moderirala Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Preporučeno
Regionalnu konferenciju PLENUM 2026 zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Evropski fond za Balkan (EFB).
