On je juče, gostujući u „Drugačijoj radio vezi“ podgoričke Antene M, kazao da je za postavljanje ploče u Morinju bila potrebna saglasnost samo vlasnika objekta na kojem je postavljena, što je u ovom slučaju Ministarstvo odbrane.

Spomen-ploču su, 10. oktobra, otkrili crnogorski ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu visokih hrvatskih zvaničnika.

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je dva dana nakon tog čina obavila inspekcijski nadzor, te 17. oktobra donijela rješenje kojim je propisano da se spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj ukloni zbog toga što za njeno postavljanje ne postoji saglasnost Vlade i Opštine Kotor, odnosno sva potrebna dokumentacija.

Ministarstvo odbrane je tek juče, nakon gostovanja Konjevića u programu Antene M u kojem je kazao da njegovo i Ministarstvo vanjskih poslova nijesu dobili akt bilo koje inspekcije o uklanjanju ploče u Morinju, dobilo zahtjev UIP-a za izjašnjenje.

PRAVNI OSNOV
Konjević je kazao da su imali pravno tumačenje da se ploča postavi na objektu koji je u vlasništvu ministarstva kojim rukovodi, te da postoje i drugi slučajevi koji su izvršeni kroz istu pravnu proceduru.

– Mi ćemo se u upravnom postupku jasno izjasniti. Ovdje se radi o primjeni člana 37 Zakona o vojsci i članu 19 Zakona o spomen-obilježjima – rekao je Konjević i precizirao da je u ovom slučaju bila potrebna saglasnost strane koja je vlasnik objekta, a što je u ovom slučaju, prema njegovoj tvrdnji, Ministarstvo odbrane.

U članu Zakona o spomen-obilježjima koji pominje Konjević propisano je da „ako se spomen-obilježje postavlja na objektu, ili ako se gradi na zemljištu koje pripada objektu, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta“, dok u članu 37 Zakona o Vojsci Crne Gore piše da Ministarstvo upravlja ljudskim i materijalnim resursima u Vojsci.

Međutim, i pored ovih tvrdnji, Abazović je juče novinarima kazao da podržava postavljanje ploče u Morinju, ali ne na nezakonit način. O tome je, kako je rekao, razgovarao i sa ambasadorom Hrvatske Veselkom Grubišićem.

– Postavljanjem table, Konjević i Krivokapić napravili su diplomatski skandal i krivično djelo. Ministarstvo nije obaviješteno, SO Kotor nije obaviještena – istakao je premijer u tehničkom mandatu, uz poruku da će dvojica ministara morati da objasne to nadležnim organima.

Bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić juče je za Pobjedu, međutim, ocijenila da nije u pitanju međunarodna blamaža države, već da je riječ o blamaži onih koji žele ukloniti ploču, a koji rade protiv interesa Crne Gore.

ABAZOVIĆ BRIŽNO ČUVAO KADROVE DF-a
Konjević je, komentarišući izjavu Dritana Abazovića, kazao da je premijer dao nalog Upravi za inspekcijske poslove, te da je u njoj sve vrijeme „brižno čuvao tamo direktoricu koja je iz Demokratskog fronta“.

– Tako da sam siguran da sa njom ima komunikaciju. Imam i ja informaciju da je tu bilo dosta interesovanja i pritiska na pojedine inspektore. Jasna je politička motivacija sa čelnih adresa Uprave za inspekcijske poslove, budući da je riječ o kadrovima Demokratskog fronta – kazao je Konjević.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović prokomentarisao je na Tviteru izjavu Abazovića koji je, govoreći o skidanju spomen-ploče u Morinju, kazao da su ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić „napravili ogroman diplomatski skandal i počinili krivično djelo“.

– Ploča u Morinju smeta Dritanovim drugarima iz DF-a jer treba amnestirati velikosrpski nacionalizam. Treba ga prećutati da bismo ga i danas što lakše gutali i varili – naveo je Vujović.

NEUVJERLJIV POKUŠAJ
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu je, komentarišući situaciju oko spomen-obilježja u Morinju, kazala da ju je kao građanku Crne Gore veoma sramota zbog svega što je isplivalo oko postavljanja ploče kojom je obilježeno mjesto ratnog zločina.

– Apsolutno je neuvjerljiv bilo koji pokušaj da se reakcija Uprave za inspekcijske poslove stavi u kontekst poštovanja administrativne procedure i pravnog čistunstva. Crne Gora nije država besprijekorne primjene prava, nije bila, niti je sada. Naprotiv, vladajuće strukture na dnevnoj osnovi krše Ustav i zakone. Da ne govorimo o potpuno očiglednoj zloupotrebi državnih sredstava za partijske svrhe u susret predstojećim izborima, pokušajima mijenjanja Ustava zakonom, neustavna razrješavanja ministara u već paloj vladi i još mnogo, mnogo više – kaže ona.

Prema njenim riječima, to što je vladavina prava počela upravo od, ni manje ni više, ploče za ratni zločin je lice i karakter ove vlasti.

– To joj ne služi na čast. Ratni zločin Morinj potvrđen je pravosnažnom presudom i oko mobilizacije, izbjeglištva, logora, mučenja i zlostavljanja, ne može biti spora, ali se otvoreno pokazalo koliko – 30 godina kasnije – osporavanja itekako ima. Pokazalo se, nažalost, da postoji nezanemarljiv dio stanovništva i predstavnika vlasti koji su i dalje na potpuno istim pozicijama kao i tada. Nije im bilo neprijatno ni da javno pravdaju i relativiziju sve što se desilo. Ovo nije jedino pitanje oko kojeg postoji pokušaj istorijskog revizionizma – ističe Bajramspahić.

CINIZAM I LICEMJERJE
Ona ocjenjuje da Uprava za inspekcijske poslove nastavlja da žmuri na dramatičnu devastaciju kulturne baštine Crne Gore, devastaciju životne sredine.

– Toliko posla oko zaštite državne imovine, tržišta, ekonomije, zdravlja ljudi, socijalne zaštite, a ima vremena da se bavi pločom čiji je cilj da se prizna patnja žrtava, prizna odgovornost i zapamti ono što se više nikada ne smije ponoviti. Zbog toga je svaki pokušaj da se uklanjanje ploče prikaže kao vladavina zakona neuvjerljiv, ciničan i licemjeran – naglašava Bajramspahić.

Prema njenim riječima, navodno prekršene procedure i osnovi za postupanje nijesu stvarni razlozi koji stoje iza namjere da se ukloni tabla.

– Današnja vlast u Crnoj Gori nije legalistička i pravi razlog je odbijanje suočavanja sa prošlošću i zaštitnički odnos prema počiniocima i današnjim podržavaocima tog i drugih ratnih zločina, počinjenih u Crnoj Gori i regionu – kazala je Bajramspahić.

Ona ukazuje na paradoksalnu situaciju da je zvanična država Hrvatska prihvatila izvinjenje Crne Gore i prihvatila čin, tekst i kontekst postavljenja ploče, da ga je uvažila kao važan korak u međusobnim odnosima, da su bili prisutni i zahvalili se na činu, a da neki u Crnoj Gori misle da bi oni „napravili bolju ploču“ samo da su imali priliku.

– Ali jesu imali priliku. Opština Kotor je imala najmanje tri godine da postupi po inicijativi Anime iz 2019. godine i postavi spomen-obilježje, da je imala svijest i savjest o važnosti ovog pitanja. Anima je svake godine podsjećala na tu inicijativu i zajedno sa CGO i HRA pamtila žrtve i patnje tog i svih ostalih ratnih zločina – kazala je ona.

Bajramspahić podsjeća da je Anima takođe 2019. uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Morinju, te napravila analizu sa zaključkom da je, „uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom“, iskazana potreba za obilježavanjem tog mjesta.

Ona ukazuje i da je izdata publikacija sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj“ i dokumentovani su prikupljeni podaci. Lokalne vlasti ne samo da nijesu uradile ništa u vezi sa obilježavanjem logora, već nijesu uradile ništa da se prihvate činjenice u vezi sa počinjenim ratnim zločinom.

– Na kraju, najviše mi je žao one ljude koji u ovome vide „Ranka i Raška“, a ne čin države Crne Gore na koji treba da budemo ponosni. Porazno je i malograđansko bavljenje državnim poslovima ako je bitnije nanijeti imaginarnu štetu SDP-u, nego čuvati i gajiti odnose sa susjednom Hrvatskom. Mada, nije tajna da je ovoj vladi samo jedan susjed bitan na Balkanu – ističe Bajramspahić.

Kao što je postavljanje/uklanjanje table čin države, tako je logor čin ove države, smatra ona.

– Logor Morinj je crnogorska sramota i pokušaj relativizovanja sa te strane je neprihvatljiv. Istina je da Crna Gora tada nije bila otporna na velikosrpsku hegemoniju, ali i to je crnogorska sramota. Morala je da bude. Manjina građana i građanki je i tada kristalno jasno znala šta je ispravno, a šta je pogrešno – kaže Bajramspahić.

Preporučeno

LAKOVIĆ: Ljubljene ruke sveštenom licu dok je osoba u uniformi može negativno uticati na povjerenje u službu

ZBOG SMRTI FUDBALERA NA ,,SAVINOM KUKU 2”: Od države traže odštetu od pet miliona eura?

VUKOVIĆ NAKON BRONZE: Vjerovala sam u sebe, osjećaj je fenomenalan

(VIDEO) TUČA NAKON KONCERTA U SPUŽU: Napadnut policajac, uhapšene dvije osobe

NUTRICIONISTA UPOZORAVA: Pijete kafu čim ustanete? Evo zašto bi trebalo da sačekate doručak

UHAPŠEN 67-godišnjak: Naoružan i bez odjeće naredio gošći iz Srbije da sjedne na krevet

Ona ocjenjuje da Crnoj Gori i dalje predstoji da se suoči sa svih pet ratnih zločina počinjenih na svojoj teritoriji, da postavi spomen-obilježje na svakom od njih, da gaji kulturu sjećanja i da institucionalno sprovodi politike mira, razumijevanja uzroka rata, priznavanja sopstvene odgovornosti i prevazilaženja netrpeljivosti prema drugima, koja je u određenim sredinama još uvijek prisutna kao i u trenutku zločina.