Video
“U interesu je države i građana da Crna Gora bude jaka i nezavisna, da brzo uđe u Evropsku uniju, da ojača domaću ekonomiju, i da vodi računa o svim onim građanima čiji je pristojan život ugrožen”, rekao je Balota.
On smatra da je samostalni izlazak na izbore SDP-a dovoljno govori o ubijeđenosti da mogu ojačati Crnu Goru i u ovom momentu samo razmišljaju kako da njihova poruka dođe do što većeg broja građana.
PRIORITET JE POVEĆANJE PLATA I PENZIJA
Balota vjeruje da će se nakon 30. avgusta uspostaviti odgovorna i građanima okrenuta vlast, koja će rješavati njihove suštinske probleme.
“Nova vlast nam je potrebna kako bi u sam vrh prioriteta ove države došle teme poput prosječne plate od 700 eura do kraja mandata Vlade, prosječne penzije od 350 eura ili minimalne plate od 300 eura. Odnos prema korupiranim ministrima ili tajkunima mora biti kao u svakoj drugoj normalnoj evropskoj državi – na osnovu zakona i Ustava ove zemlje. Ne može biti dobra vlast u kojoj ministar ćuti na pitanja o svojoj imovini”, precizira Balota.
On dodaje da se nakon uspostavljanja novih odnosa neće moći desiti da privilegovani direktori državnih gubitaških kompanija primaju po 12.000 eura, dok je minimalna plata 222 eura.
“Da se građanima umjesto dobro plaćenih poslova nudi alternativa kroz branje voća za smiješne dnevnice. Crnoj Gori su potrebne promjene i to kvalitetne koje će dovesti do značajnog napretka u svim oblastima života”, kaže Balota.
NIJESMO DAVALI LAŽNA OBEĆANJA
Prema njegovom mišljenju SDP do sada nije davala prazna i neostvariva obećanja što je rezultiralo sve većom podrškom i povjerenjem
“A naša obećanja su vezana za poboljšanje standarda svih građana, borbu za veća primanja, kao i oštar obračun sa svim anomalijama u našem društvu. Očekujemo da će SDP, jer jedina u ovom momentu to realno može, ubrzati naš evropski put tako što ćemo zatvoriti poglavlja o pregovorima i da bi već 2024. godine mogli postati naredna članica EU”, smatra Balota.
Koliko je to bitno, kaže on, vidimo po primjeru susjedne Hrvatske, koja će dobiti preko 22 milijarde bespovratne pomoći ili kredita zbog krize izazvane korona virusom.
“Da smo se odlučno izborili sa kriminalom i korupcijom dobili bi između 3 i 4 milijarde eura, ili dvogodišnji budžet. Ovako će pomoć biti 60 miliona eura. Zbog toga sam uvjeren da će SDP, kao partija okrenuta evopskim vrijednostima dobiti podršku one tihe većine građana naše zemlje koji žele pristojan život, stabilne prihode, koji se ne mrze zbog vjere i nacije i koji misle da je našoj Crnoj Gori mjesto među najbogatijima i najrazvijenim državama svijeta. Takvi građani su ogromna većina u Crnoj Gori i prepoznaju sve ono dobro što je SDP radila u proteklom periodu”, jasan je Balota.
ZDRAVSTVO UPAMĆENO PO AFERAMA, A NE PO RAZVOJU
Balota je, između ostalog, ranije pokrivao i funkciju direktora Fonda zdravstva i smatra da Crna Gora zaslužuje moderni evropski sistem zdravstva, koji je zasnovan na finansijskoj održivosti i u kojem će biti zadovoljni kako zdravstveni radnici, tako i pacijenti.
Glavno pitanje, prema njegovom mišljenju je koliki je tzv. učinak zdravstevnog sistema: kvalitet, troškovi, dostupnost, jednakost i stepen ostvarene reforme? Zaključuje da iz zvaničnih ali šturih podataka koje objavljuje Ministartvo zdravlja, nedvosmisleno se pokazuje da značajno kasnimo za državama EU.
“Da bi zdravstveni sistem bio funkcionalan i finansijski održiv neophodno je da ima sposobnu i stručnu uprvaljačku strukturu u okviru resornog ministratva koji vodi zdravstvenu politiku. Kako je Ministratvo zdravlja vodilo zdravstvenu politiku, najbolje govori podatak, da će ostati upamćeno po brojnim aferama, a ne po unapeređenju zdravstvenog sistema. Kako se upravljalo, samo se treba podsjetiti koliko je puta bilo potrebno izvršiti rebalans budžeta od starne Vlade a za potrebe zdravstvenog sistema u zadnjih četiri godine, a koji se ogledao u više desetina miliona eura neizmirenih obaveza (nagomilanih dugova). I kada je država preuzimala dodatna plaćanja za nagomilane dugove, postavlja se pitanje da li su osiguranici Fonda osjetili neki dodatni boljitak ili, da li su zdravstveni radnici osjetili povećanje plata ili bolje uslove za rad”, kaže Balota.
DRŽAVA JAVNOM SEKTORU PLAĆA KAPACITETE, A PRIVATNOM USLUGE
Kao neko ko je vodio Fond zdravstva, Balota uočava probleme i kaže da je uključenje privatnog sektora u javni sistem zdravstva, tj. plaćanja pruženih usluga osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje u privatnom sektoru (apoteke, ordinacije, bolnice..), bez jasnih analiza i kvalitetnih kontrola, predstavlja udar na održivost finansija zdravstvenog sistema.
“Troškovi za pružene usluge prema privatnim ustanovama se iz godine u godinu drastično povećavaju. Bez sagledavanja realnih potreba, ovaj način plaćanja usluga, sa jedne strane predstavlja prelivanje sredstava poreskih obveznika u privatne džepove, a sa druge strane utiče na urušavanje javnog sistema zdravstva, jer sve to treba isfinansirati, a budžet zdravstva je ograničen”, analizira Balota.
Ilustrovao je svoja zapažanja činjenicom da onoliko novca koliko ide privatnom sektoru za pružene usluge toliko ostaje uskraćen javni sistem zdravstva.
“Ovo znači, da država plaća javnom sistemu kapacitete, a privatnom sektoru pružene usluge, koje u većini slučajeva može da pruži i javni sisetm zdravstva. Normalno, za sve usluge koje ne može da pruži javni sektor, država je dužna da obezbijedi adekvatnu zaštitu, bilo da se ona ugovora sa ustanovama u Crnoj Gori ili u inostranastvu. Postavlja se pitanje, koje trenutno usluge ne može da pruži javni sistem zdravstva a može privatni sektor u Crnoj Gori? Da li je u pitanju stvarna potreba ili slaba kontrola, možemo samo zaključiti”, kaže Balota.
ZDRAVSTVENI RADNICI MORAJU BITI ZADOVOLJNI USLOVIMA I PLATOM
Prema njegovom mišljenju, uslov stabilnosti zdravstvenog sistema je da budu zadovoljni zdrvstveni radnici, jer sa trenutnim iznosom osnovnih plata u zdravstvu (bez dežurstava i prekovremenog rada), svima je jasno da nećemo moći zadržati kvalitetan kadar i imati motivisane zdarvstvene radnike.
“Mora se iznaći mogućnost da zdarvstveni radnici imaju plate dostojne svoje profesiju, da odgovaraju složenosti njihovog rada, jer izdvajanje u zdravstveni sistem predstavlja investiciju za budućnost”, kaže Balota.
On dodaje da je takođe potrebno ograničiti rast potrošnje ljekova i medicinskog materijla.
“Razbijanje sistema centralizovanih javnih nabavki u zdravstvu, značajno je doprinijelo povećanju cijena ljekova. Crna Gora plaća ljekove znatno skuplje nego države u okruženju”, tvrdi Balota.
Kako kaže budžet za zdravstveni sistem mora biti znatno veći, jer je sadašnje izdvajanje nedovoljno i ne garantuje dalji razvoj. Balota tvrdi da novca ima, ali je potrebna bolja raspodjela, bolji menadžment u Ministrastvu zdravlja, kao i drugačiji način planiranja zasnovan na realnim potrebama i mogućnostima.
RASTE PLAĆANJE PRIVATNIM USTANOVAMA
U prilogu ovoj konstataciji Balota saopštava i podatak WHO o udjelu javno zdravstvene potrošnje u ukupnoj javnoj potrošnji (dakle u budžetu), a to znači, kolika je količina novca koju dodatno odvaja svaki građanin Crne Gore na godišnjem nivou za zdarvstvene usluge. Ovdje se misli na novac koji se izdavja mimo zvaničnog budžeta za zdravstvo na godišnjem novou. Obično, kada opada udio izdvajanja iz nacionalnog budžeta za zdravstvo, ukoliko je isto ili nije bilo neplaniranog opterećenja u broju oboljenih u društvu (nije bilo epidemija, pandemija ili drugih vanrednih okolnosti), obično raste udio privatnih plaćanja iz džepa građana. Ova privatna plaćanja za svaku zemlju znače:
- indikator funkcionalnosti zdravstvenog sistema, dostupnosti uslugama i koliko je građanin zaštićen od rizika osiromašenja ako posegne za zdravstvenom uslugom (ova finansijska zaštita korisnika zdravstvenih usluga je ključna komponenta univerzalne zdravstvene zaštite);
- kada su viskoka plaćanja iz džepa onda se dešava da građani koji imaju potrebu za zdravstvenom uslugom ili ne koriste zdravstvenu zaštitu uopšte ili odlažu odlazak kod ljekara, a u tom slučaju (odlaganju) naknadni troškovi liječenja znatno rastu.
“Da bi se izračunao navedeni indeks, potrebno je da država ima kvalitetne evidencije i izvještaje. Po zvaničnim podacima ovaj indeks za Crnu Goru govori da je procenat učešća građanja u ”plaćanju na ruke” iznad 43%. Što znači, da je realan budžet zdravstvenog sistema Crne Gore i preko 300 mil. eura”, analizira Balota.
VRATITI PACIJENTA U CENTAR ZDRAVSTVENOG SISTEMA
U daljoj opservaciji zdravstvenog sistema Balota kaže da je potrebno izvršiti detaljnu pripremu za nastavak neodložnih reformi, kako bi se racionalizovali troškovi, povećao kvalitet pruženih usluga, povećale plate zdravstvenim radnicima, a to znači da se u takvim uslovima može govoriti da se pacijent ”vratio” u centar pažnje zdravstevnog sistema.
Nadalje, Balota smatra da je potrebno napraviti detalnju analizu trenutne funkcionisanja primarne zdravstvene zaštite (PZZ).
“Treba se vratiti na ovaj segment, koji je predviđen da zadovolji oko 80 % potreba građana za zdravstvenom zaštitom. Primarna zdravstvena zaštita je postavljena na pravim osnovama, ali bez monitoringa i stalnih kontrola neće moći dati očekivane rezultate. Potrebno je provjeriti trenutnu funkcionalnost modela plaćanja kao i modela opterećenja ljekara. Pitanje jeste, koliko se trenutno poštuje zvanična metodologija plaćanja i metodologija opterećenja kadra u PZZ”, kaže Balota.
Na sekundarnom nivou, prema njegovom mišljenju, potrebno je izvršiti informatizaciju preostalog dijela bolnica, i pripremiti sve preduslove za plaćanje po novom modelu finansiranja (DRG).
“Potrebno je napraviti detaljnu analizu i uvesti period testiranja fakturisanih usluga tj. praćenja broja ostvarenih usluga, kako nebi došlo do daljeg finansijskog opterećenja Bolnica. Krajni rezultat treba da bude optimizacija troškova i plaćanje po uslugama a ne po kapacitetima”, kaže Balota.
INFORMATIZACIJA KBC-a
On je naveo još nekoliko osnovnih promjena koje bi trebalo uraditi u CG zdravstvu
- Potrebno je završiti informatizaciju KBC-a, kao najznačajnije zdravstvene institucije u Crnoj Gori. Informatizacijom KBC, i uključenjem u integralni informacioni sistem zdravstva, stvaraju se preduslovi za dobijanje pouzdanih i pravovremenih informacija, kako bi menadžment mogao da blagovremeno donosi odluke.
- Obezbijediti sistem centralizovanih javnih nabavki za zdravstveni sistem, jer se na takav nači obezbjeđuju bolje finansijske ponude, kao i bolji način kontrole kvaliteta nabavke.
- Usvojiti jasan plan nabavke i održavanja medicinske opreme, koji će obezbijediti bolje uslove plaćanja, isporuke, zamjene rezervnih djelova i održavanja.
- Revidireati strateška dokumneta, a posebno ona koja se odnose na ljudske resurse. Definisati politiku edukacija, specijalizacija i zapošljavanja. Crna Gora treba da teži se značajnije posveti rješavanju problema odlaska ljekara iz države, tj. njihovom odlasku poslije završenog fakulteta ili specijalizacije.
ODBRANILI SMO ENERGETIKU OD DPS
O razvoju energetike Balota kaže da je SDP imala ključnu ulogu u očuvanju energetske nezavisnost Crne Gore.
“Uspjeli smo da sačuvamo najvrijedniji ekonomski resurs – EPCG u većinskom državnom vlasništvu i poslije većeg broja ”nasrtaja” od strane DPS-a. Zaustavili smo prodaju Termoelektrane Pljevlja za desetostruku nižu cijenu od realne partneru koji je uništio Kombinat aluminijuma i Rudnike boksita. Nasrtaji pogubne neoliberalne ekonomske doktrine, i dalje ne želi stati u pokušaju da najvrijedniji ekonomski resurs iz državnih prebaci u ruke njima bliskih tajkuna. Od početka smo ukazivali na pogubnost politike posticajnih cijena za obnovljive izvore energije. Navedni sistem koji i danas funkcioniše, predstavlja klasični način prelivanja sredstava od poreskih obveznika u privatne džepove povlašćenih pojedinaca. Plaćanje naknada za posticanje na računima za utrošenu električnu energiju (OE1 i OE2), predstavlja klasičnu otimačinu novca od građana Crne Gore”, smatra Balota.
On podsjeća da je još 2013 godine EUROPOL izdao zvanično saopštenje da su farme vetrenjača i uopšte obnovljivi izvori energije najpopularniji izvor za pranje novca.
“Prema Odluci Savjeta ministara Evropske energetske zajednice od 18.10.2012. godine, Nacionalni cilj za Crnu Goru je definisan na 33% učešća obnovljivih izvora. Navedeni procenat znači, da Crna Gora nije imala potrebe za podsticajne naknade, jer je već u startu energetski sistem zadovoljavao. Da Crna Gora nije imala potrebe za naknadama za posticajne cijene za obnovljive izvore, jasno je potvrdio i g-din Janez Kopač iz energetske zajednice, koji je dana 26.01.2017. u intervju za novine Pobjeda, objavio da je postignut nacionalni cilj i da Crna Gora prednjači sa 43% učešća proizvodnje iz obnovljivih u ukupnoj potrošnji”, kaže Balota.
IZGRADNJA HIDROCENTRALA NAJVAŽNIJI SEGMENT EKONOMSKOG RAZVOJA
On dodaje da u dijelu energetske infrastrukture Crna Gora mora ići u korak sa globalnim tendencijama proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i to hidro izvorima. Zato će, kaže Balota, SDP pokrenuti široku javnu raspravu o najboljem modelu valorizacije velikih hidropotencijala na kojima treba da se temelji energetski razvoj Crne Gore.
Preporučeno
“Izgradnja novih hidroelektrana će biti jedan od najvažnijih segmenata Strategije ekonomskog razvoja na koji način ćemo kroz inpute domaće i inostrane ekspertske pameti definisati najbolja rješenja. SDP nikako neće dozvoliti da bilo koji instrument ekonomske politike uključujući i energetsku ugrozi visoke standarde u oblasti životne sredine jer bi takav razvoj dugoročno bio poguban za život budućih generacija. Zato smo, pored izuzetno loših ekonomskih parametara, sačuvali kanjon Tare od potapanja, na što smo posebno ponosni”, zaključio je Adis Balota.
