Bečić: Parlamentarni plenum predstavlja od izuzetne važnosti za zemlje članice Energetske zajednice

Obraćajući se učesnicima, predsjednik Bečić je istakao da današnji sastanak pokazuje našu “zajedničku spremnost da kao država članica uložimo napore i kapacitete kako bismo na adekvatan način odgovorili na sve one obaveze preuzete po osnovu članstva u međunarodnim organizacijama”.

On je podsjetio da Parlamentarni plenum predstavlja platformu od izuzetne važnosti za zemlje članice Energetske zajednice, posebno za zemlje Zapadnog Balkana koje su na putu evropskih integracija. “ Najprije iz razloga što daje mogućnost poslanicima iz nacionalnih parlamenata da vode dijalog o temama koje su vezane za određena pregovaračka poglavlja, kao što su energetika, životna sredina, konkurencija, regionalna politika i dr., vodeći računa, naravno, o specifičnostima svake države ponaosob”, naglasio je predsjednik Bečić.

Ovom prilikom, on je posebno istakao da će jedna od naših obaveza biti izrada i implementacija integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i izrazio uvjerenje da će naše zemlje posebnu pažnju posvetiti izradi novih projekata za koje će biti dostupni međunarodni izvori finansiranja, prvenstveno sredstva koja se opredjeljuju za Zapadni Balkan kroz Ekonomsko – investicioni plan Evropske komisije, kroz

Instrument za pretpristupnu podršku – IPA III, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i dr.

Parlamentarni plenum je tijelo Energetske zajednice u kojoj Crna Gora ima članstvo od 2006. godine, a koje okuplja predstavnike nacionalnih parlamenata zemalja ugovornih strana Energetske zajednice i predstavnike Evropskog parlamenta, a ima za cilj da članice Energetske zajednice učini bolje opremljenim za primjenu pravne tekovine.

Njegov govor prenosimo u cjelosti:

Dame i gospodo,

S obzirom da je Crnoj Gori pripalo predsjedavanje Energetskoj zajednici u 2020-oj godini, imam izuzetno zadovoljstvo da otvorim sastanak Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice. Najprije, dozvolite mi da izrazim žaljenje što zbog pandemije Koronavirusa, sa kojom se suočava cijeli svijet, nijesmo mogli da sastanak održimo u najvišem zakonodavnom i predstavničkom domu Crne Gore, kao što je to bio slučaj sa prethodnim sastancima Plenuma u drugim zemljama članicama Energetske zajednice. U tom smislu, ovo je prvi sastanak Plenuma koji se održava virtuelno, pa vjerujem da će tehnički uslovi omogućiti nesmetan i uspješan rad.

Uostalom, i ovaj sastanak pokazuje našu zajedničku spremnost, kao država članica, da uložimo napore i kapacitete kako bismo na adekvatan način odgovorili na sve one obaveze preuzete po osnovu članstva u međunarodnim organizacijama.

Dame i gospodo, podsjećam vas da su se u Crnoj Gori 30. avgusta održali redovni parlamentarni izbori, te da je novi saziv Skupštine konstituisan krajem septembra, ali da, nažalost, još uvijek nijesu formirana skupštinska radna tijela, pa time ni Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nadležan za oblast energetike. Upravo zato nijesmo bili u mogućnosti da u susret ovom sastanku odredimo predstavnike crnogorskog parlamenta za članove Parlamentarnog plenuma, a što ćemo realizovati u trenutku kada se budu stekli pomenuti uslovi.

Imam zadovoljstvo da istaknem da saradnja Skupštine Crne Gore sa Sekretarijatom Energetske zajednice datira još od 2013. godine, kada je Sekretarijat po prvi put održao sastanak sa poslanicima nekog nacionalnog parlamenta. Upravo je to tada bila delegacija crnogorskog parlamenta. I zaista – taj sastanak je bio pokretački mehanizam za uspostavljanje Parlamentarnog plenuma, zbog čega Plenum i ima poseban značaj za nas.

Cijenim da Parlamentarni plenum predstavlja platformu od izuzetne važnosti za zemlje članice Energetske zajednice, posebno za zemlje Zapadnog Balkana, sa posebnim akcentom na zemlje koje su na putu evropskih integracija. Ovo iz razloga što daje mogućnost poslanicima iz nacionalnih parlamenata da vode dijalog o temama koje su vezane za određena pregovaračka poglavlja, kao što su energetika, životna sredina, konkurencija, regionalna politika i dr., vodeći računa, naravno, o specifičnostima svake države ponaosob.

Kao što vam je, vjerujem, poznato, u nadležnosti Skupštine Crne Gore je da prati i ocjenjuje usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i, na taj način, da vrši nadzor nad procesom pristupanja Crne Gore razvijenoj porodici evropskih naroda. Zato, preporuke koje su rezultat diskusija članova Plenuma shvatamo kao dodatni input nacionalnim parlamentima zemalja regiona, ali i svih članica Energetske zajednice, u procesu donošenja odluka koje direktno kreiraju zakonodavni okvir energetskog sektora.

Sa posebnim naglaskom ističemo da je objavljivanjem Zelenog sporazuma krajem 2019. godine, Evropska unija visoko podigla ciljnu tačku energetske tranzicije, nastojeći da bude klimatski neutralna do 2050. godine. Zeleni sporazum nije pojedinačni projekat ili dio zakonske regulative, već strategija koja uključuje mjere: za unapređenje djelotvornog iskorišćavanja resursa prelaskom na čistu cirkularnu ekonomiju, za zaustavljanje klimatskih promjena, za obnovu biološke raznovrsnosti i za smanjenje zagađenja.

S druge strane, a u korak sa Evropskim zelenim planom, zemlje Zapadnog Balkana su na Samitu organizovanom u okviru Berlinskog procesa, održanom u Sofiji 10. novembra 2020. godine, potpisale Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi. Na taj način su zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Crna Gora, prihvatile Zelenu agendu i time se obavezale na tranziciju ka privredi bez emisije ugljen-dioksida.

Nema nikakve sumnje da potpisivanjem Sofijske deklaracije, zemlje našeg regiona pokazuju spremnost da se suoče sa potencijalnim preprekama, prvenstveno na putu dekarbonizacije, koja zahtijeva definisanje ambicioznih ciljeva do 2030-te godine u oblasti klime i energetike: tranziciju prema čistoj energiji, kao i pametnu i održivu mobilnost.

Shodno tome, a po uzoru na mehanizam upravljanja Evropskom unijom, jedna od naših obaveza biće izrada i implementacija integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Crna Gora je izmjenama Zakona o energetici, usvojenim u julu 2020. godine, već definisala obavezu izrade ovog plana. Međutim, izrada takvog plana, koji treba da predstavlja koheziju ciljeva iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i emisije gasova sa efektom staklene bašte, zahtijeva saradnju relevantnih institucija na svim nivoima: lokalnom, nacionalnom i međunarodnom.

Izražavam uvjerenje da će naše zemlje posebnu pažnju posvetiti izradi novih projekata za koje će biti dostupni međunarodni izvori finansiranja, prvenstveno sredstva koja se opredjeljuju za Zapadni Balkan kroz Ekonomsko – investicioni plan Evropske komisije, kroz Instrument za pretpristupnu podršku – IPA III, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i dr.

Čini mi se da je ovo pravi trenutak da zastanemo i zapitamo se da li su zemlje Energetske zajednice, sa svojim specifičnim socijalno-ekonomskim izazovima i energetskim reformama u kojim se već nalaze, zaista dovoljno opremljene da mogu da slijede dinamičniji put Evropske unije, koji karakteriše brža transformacija energetskog sektora. Upravo zato mi je posebno drago što vidim da su ova pitanja na dnevnom redu današnjeg sastanka Plenuma.

Preporučeno