Video
- Pratimo veoma pažljivo šta se dešava i očekujemo da se nešto mora riješiti narednih mjeseci. Ovo, opet, zavisi od političara u Crnoj Gori i oni znaju šta su im opcije. Jedna opcija je da još uvijek možete da pokušate da učinite da Vlada funkcioniše a za to biste morali da osigurate jasnu većinu u parlamentu, a to se u ovom trenutku čini veoma problematičnim, da budem iskren. Možete naravno da raspustite parlament i raspišete nove izbore, ali dosta političkih snaga u Vladi ne želi to da uradi ili možete da pokušate da vidite kako da rekonstruišete Vladu i uključite one političke snage koje trenutno nijesu u Vladi. Matematički, ovo su tri opcije, ali to je naravno u rukama političara. Suština je da status quo nije održiv – poručio je Bilčik.
POBJEDA: Koja od opcija koje ste pomenuli bi bila najbolja za Crnu Goru?
BILČIK: Bilo koja od opcija, koja garantuje dugoročno rješenje za stabilnost Vlade sa stabilnom podrškom u parlamentu za reforme koje zahtijevaju ustavnu većinu, jer su ovo takve odluke koje državu mogu da odlučno ubrzaju na evropskom putu. Crna Gora ima najbolje šanse u regionu za to, ali mora da počne sa isporučivanjem rezultata, jer u suprotnom neće doći do zatvaranja poglavlja i nećemo imati pomaka u tom smjeru. U prethodnih godinu se uopšte nijeste kretali u tom pravcu. Sva poglavlja su otvorena, bilo je mnogo govora, mnogo priče o posvećenosti poslu, ali isporučivanje rezultata zavisi od većine u parlamentu, što se odražava i na poteze Vlade.
POBJEDA: Vlada Crne Gore odlučila je da još godinu produži program ekonomskog državljanstva, uprkos sugestijama Brisela da to ne čini. Kako tumačite takvu odluku – kao otklon od politike EU?
BILČIK: Mislim da EU žali zbog ove odluke, jer smo u ranijim izvještajima hvalili Crnu Goru zbog najavljene odluke da će odustati od ovog principa i istakli da je važno da Crna Gora to učini. Činjenica da Crna Gora neće da napusti tu odluku, indikator je problema sa kojim se suočavamo – a to je da političari u Crnoj Gori pričaju jedno, a kada dođe vrijeme za isporučivanje, to je drugača priča. Ovo je klasičan primjer toga. To definitivno ne šalje dobar signal širom EU i ne šalje dobar signal od onih koji tvrde da su posvećeni crnogorskom putu ka EU.
Politika
Snimak kruži društvenim mrežama: Ovo je izjava Đukanovića o Haškom tribunalu
31.12.2021. 17:47
Politika
Uzdanica ruke pravde u društvu vođe Delija
28.12.2021. 18:54
POBJEDA: Tužilački savjet je konačno formiran. Jedan od članova Borivoje Đukanović nedavno je izjavio da je „Haški tribunal formiran sa zadatkom da Srbe istorijski degradira do tog nivoa da izgube svaki kredibilitet i integritet“. Takođe, tri člana su se našla na listi advokata koji su se protivili Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Možemo li govoriti o nezavisnom i profesionalnom TS ako imamo članove sa takvim stavovima?
BILČIK: Jedan od najvećih, ključnih principa institucija u pravosuđu na osnovu kojih ih procjenjujemo je kako one rade, kako funkcionišu i kako isporučuju rezultate. Opet, i to je u rukama političara i institucija u Crnoj Gori da odluče ko će sjedjeti u ovim institucijama, ali je apsolutno krucijalno da ove institucije djeluju na principima nezavisnosti, da vrijedno rade na zadacima koje kreiraju. I moraju da budu ne samo nezavisni, nego da imaju integritet.
Dio tog integriteta takođe ima veze sa načinom na koji ove institucije mogu da sarađuju na međunarodnom planu, sa međunarodnim akterima, sa međunarodnim institucijama i kako ove institucije komuniciraju u javnosti. Bilo koji korak koji dovodi u pitanje međunarodnu saradnju, javnu komunikaciju, takođe dovodi u pitanje poštovanje integriteta te institucije. Ovo je nešto što se pomno prati, jer sve ovo su mlade institucije u Crnoj Gori, mlade institucije pravosuđa i moraju da imaju odlučujući početak. Komuniciranje sa javnošću je važan dio rada svake institucije, I to je nešto što će biti pomno praćeno kada EU bude ocjenjivala progres koji je Crna Gora postigla. Ali opet na kraju, učinak je ono što se računa. Tužilački savjet je zadužen da počne da isporučuje reforme na bolji način kada je u pitanju vladavina prava i pravosuđe u Crnoj Gori. Činjenica da je Savjet formiran je dobra vijest. Ali ono što je još uvijek otvoreno za procjenu je kako Savjet radi.
POBJEDA: U maju ste rekli da vladajuća većina dovodi u pitanje zapadni kurs Crne Gore. Kako vidite situaciju danas? Da li je prozapadni kurs nove vladajuće većine i dalje upitan?
BILČIK: Jasno je da su političari iz svih spektara u Crnoj Gori, sa malim brojem izuzetaka, veoma jasno rekli da žele Crnu Goru u EU, da su posvećeni crnogorskoj ulozi u NATO i u zapadnom geopolitičkom prostoru. Istovremeno, najveći problem Crne Gore je što ove riječi nijesu praćene djelima i mislim da je najveći problem sa kojim se Vlada suočava, a to smo vidjeli i u maju, to što ne postoji jasna, odlučujuća većina u parlamentu. Postoje djelovi Vlade i djelovi većine od kojih Vlada zavisi u parlamentu, što je problematično kada se radi o pitanjima koja su povezana sa crnogorskim prozapadnim kursom i to se reflektuje na činjenicu da, iako političari tvrde da su posvećeni, oni ne mogu da ispunjavaju obaveze jer nemaju većinu u parlamentu.
POBJEDA: Lideri nekoliko partija, uključujući i manjinske stranke u Crnoj Gori, nedavno su potpisali Memorandum o saradnji. Da li ovo vidite kao prvi korak ka formiranju manjinske Vlade i da li mislite da bi ovaj koncept bio dobar za Crnu Goru, s obzirom na trvenja i nesuglasice u vladajućoj većini?
BILČIK: Mislim da Crnoj Gori treba snažna Vlada sa snažnom, jasnom podrškom u parlamentu. Ovo je osnovna poruka koju šaljemo i političari u Crnoj Gori to razumiju, ali trenutno postoji problem jer trenutno nema većine koja bi ubjedljivo podržavala Vladu. Takođe, ono što Crnoj Gori treba je saradnja političkih snaga, koja je šira, koja je više strateška i fokusirana na cilj ulaska u EU. Vlade idu i dolaze, političke partije koje čine većinu se mijenjaju, ali ono što je važno je da su institucije dobro predstavljene i da se ponašaju u skladu sa velikim strateškim ciljem a to je članstvo u EU.
Pozdravljam to što su grupe političkih partija odlučile da sarađuju, jer saradnja je uvijek dobra posebno kada je u pitanju strategijski interes a to je stabilnost koja bi mogla da poboljša ubrzanje puta ka EU. Da budem iskren, ne znam kako bi ova saradnja mogla da utiče na povećanje podrške u parlamentu, to je opet nešto što političari mogu i moraju da odluče. Ponavljam, Crna Gore treba da ima Vladu sa jasnom i ustavnom većinom u parlamentu. Pozdravljam ideju o inkluzivnom pristupu prema partijama koje predstavljaju manjine – Crna Gora je multietnička zemlja. Postoji određeni broj manjina na političkoj sceni, a zaštita manjina je ono što je dio uspješnog puta ka EU i što se Crna Gora obavezala da će ispuniti. U tom smislu mislim da je ovo ohrabrujući korak, ali ovo je jedna od nekoliko puzli koja treba da bude složena kako bi se prevazišao trenutni zastoj koji postoji.
POBJEDA: Uvaženi profesor Florijan Biber nedavno je u tekstu za Foreign Polici primijetio da „nacionalistički i autoritarni karakter srpske Vlade predstavlja prijetnju po Srbiju i region“. Nije Biber jedini koji ovo tvrdi, već je sve više onih koji imaju sličan stav.
Kako vidite politiku Aleksandra Vučića prema regionu? U tom kontekstu, vrijedi pomenuti da je predsjednik Srbije donirao Nikšiću (opštini u Crnoj Gori) dva miliona eura. Na čelu opštine je prosrpski orijentisan gradonačelnik iz Demokratskog fronta.
BILČIK: Nijedna država ne postoji u geopolitičkom vakuumu pa ni Crna Gora. Istovremeno, Crna Gora je unutrašnji dio prozapadne zajednice. Članica ste NATO-a, koji je najsnažnija vojno politička Alijansa. I predvodnik ste kada su u pitanju evropske integracije. Nema države koja je bliža dostizanju članstva u EU od Crne Gore. Otvorili ste sva poglavlja, sada treba da se zatvori većina njih. Članstvo u EU je težak, ali i trajan zadatak.
Volio bih da se Crna Gora primarno fokusira na pitanja i zadatke koje ima kod kuće. Vjerujem da ima dosta zadataka sa kojima Crna Gora treba da se uhvati u koštac. Imate podršku saveznika u NATO, imate podršku institucija EU i članica EU za progres. Bilo je puno frustracije u prošloj godini i nijesmo vidjeli taj progres. Mislim da bi bilo više od pomoći ako bi se javnost, političari i institucije u Crnoj Gori fokusirali na to šta mogu da urade u svojoj zemlji, prije nego na to šta se dešava u susjedstvu. Svi odgovori na crnogorske probleme, sve suštinske promjene koje treba da se dogode su u rukama i kapacitetima Crne Gore. Treba da imate dovoljno samopouzdanja da uradite ove zadatke, dovoljno ste odrasli za to. Gledanje puno izvan vaših granica uvijek je znak manjka samopouzdanja, koje je tako neophodno za postizanje važnih reformi.
Želim svima u Crnoj Gori da iskažu to samopouzdanje jer vjerujem da ga imate i treba da ga iskoristite najbolje što možete. To bi takođe bio najbolji odgovor za sve one koji dovode u pitanje budućnost Crne Gore ali i najbolji odgovor na vaše odnose sa susjedima, uključujući naravno i odnose sa Srbijom.
Mislim da fokus javne debate treba da bude na ovom. Govoreći ovo, želim da kažem da Crna Gora sama treba da odlučuje o svojoj budućnosti sa odgovornim političarima i institucijama i to je ono što ćemo štititi i pozdravljati. U ovom trenutku, Crna Gora je u tom položaju – imate Vladu, imate parlament, imate izborne procese i vjerujem da možete i da stignete i do Evropske unije. Mislim da treba da prevaziđete najveću slabost a to je porast fragmentacije među političkim snagama koje tvrde da su proevropske. Ako mogu zajedno da nađu kreativan način da podrže ustavnu većinu u važnim reformama, onda možete da budete gejmčejndžeri. Vjerujte mi, kada budete u EU, vaša pozicija prema susjedima biće značajno drugačija. Unutar kluba ste mnogo jači. Fokusirajte se na evropsku budućnost i perspektivu i to je najbolji odgovor na slabosti koje dolaze izvan vaših granica.
Obratite pažnju više na to šta se dešava u Crnoj Gori, nego šta se dešava u komšiluku. Mnogo je problema, mnogo je otvorenih pitanja i jedini odgovor na sve njih je u Crnoj Gori. Niko iz vani ih neće riješiti. Koncentrišite se na to, jer nekad izgleda kao da ste opsjednuti time šta se dešava na vašim granicama a to ne pomaže, jer pažnju treba usmjeriti na zadatke koje imate u zemlji.
POBJEDA: Šta je sa politikom Milorada Dodika? Vidite li njegovo djelovanje kao prijetnju jedinstvu Bosne i Hercegovine? U više gradova su prethodnih dana održani protesti protiv Milorada Dodika, a okupljeni su poručili da on mora biti zaustavljen…
BILČIK: Budućnost BiH vidim kao budućnost jedinstvene zemlje koja je razriješila unutrašnje probleme. Mislim da svako ko želi da razjedini zemlju nije od pomoći i važno je da sve snage u BiH pronađu način da rade ka zajedničkoj budućnosti.
To je i jedini način na koji BiH može računati na evropsku budućnost. Možda postoje načini da reformisane institucije pomognu u tome, ali iskreno, vidjeli smo previše puta, najskorije tokom devedesetih, pokušaj da se promijene granice, razmijene teritorije, stvore nove države. Sve ovo je, nažalost, imalo samo tragične posljedice za region i mislim da moramo da gledamo ne samo u prošlost, već i u ono što 21. vijek može donijeti. Već su neke od država u EU, Crna Gora je, po mom mišljenju, sljedeća na redu, ako se stvari stave na mjesto i pronađete podršku za evropski put u parlamentu. Mislim da najbolja inspiracija za evropski put BiH mogu biti pravi i fokusirani napori Crne Gore na njenom evropskom putu. Crna Gora je multietnička država, Bošnjaci žive u njoj, ima ih u Skupštini, u prošlosti i u Vladi, i oni bi mogli sa drugim etničkim grupama postaviti primjer. Ako pokažete da je evropska budućnost moguća, mnogi u regionu će početi da vjeruju da istinski jeste moguća i tražiće političke predstavnike koji će predano raditi na takvoj budućnosti. U tom smislu, Crna Gora nema odgovornost samo prema svojim građanima, već ima i regionalnu ulogu, kao lider, i to bi bilo najbolje što bi mogla uraditi za širu regionalnu stabilnost, uključujući i budućnost Bosne i Hercegovine.
Potrebni čvrsti, jaki, nezavisni i slobodni javni mediji
POBJEDA: Od smjene vlasti ubrzano se dešavaju promjene vlasničke strukture medijskih kuća u Crnoj Gori. Koliko je opasno da strukture iz regiona kontrolišu medije, posebno kada se sa više adresa čuju optužbe da se vladajuća većina zalaže za interese Srbije?
BILČIK: Postoji jedna fundamentalnija stvar ovdje – a to je, čvrsta baza, snažnih, nezavisnih, slobodnih medija, koji rade u javnom interesu. To bi trebalo biti osnova medijske scene u Crnoj Gori. Ovo je zapravo izazov sa kojim se suočavaju zemlje kandidati širom Zapadnog Balkana. Znamo kakva je prethodnih godina bila ocjena stanja medija u Crnoj Gori, to nije ništa novo.
Crnoj Gori su potrebni čvrsti, jaki, nezavisni i slobodni javni mediji u kojima rade profesionalni i kvalitetni novinari. Upoznao sam neke od veoma dobrih novinara u Crnoj Gori i mislim da Crna Gora mora da bude više posvećena kreiranju boljeg javnog prostora za medije. I da, postoji određeni broj privatnih medija. Mislim da u njihovom slučaju mora postojati transparentnost o vlasničkim strukturama, ali i transparentnost u pogledu medijskog tržišta i kupovine medija. U mojoj zemlji, Slovačkoj, imamo vlasnike medija iz drugih država, mislim da je važno da razumijem pod kojim uslovima se to dešava i ko je iza tih medijskih kuća.
Preporučeno
Ali fundamentalna stvar je da, kada imate pouzdana, slobodna, nezavisna i snažna javna glasila, ne treba da vas brine šta se dešava u privatnim medijima. Ako ovo prvo nije slučaj, medijski prostor u cjelini može biti problematičan. Crna Gora ne bi trebalo da gleda izvan svojih granica, već prije svega da gleda svoje strukturne slabosti koje iznova ponavljamo u izvještajima i ukazujemo na to šta treba da bude unaprijeđeno.
