Video
Podršku su mu davale, što i sada čine, kolege, koje najavljuju da neće prisustvovati zakazanoj sjednici na Cetinju 28.aprila. Umjesto da stanu pred građane koji ih finansira, oni najavljuju bojkot. Pritom najavljuju pokretanje krivične odgovornosti. Ni sami ne znaju protiv koga, kako i zašto.
Za Đorđija Blažića, dekana Fakulteta za državne i evropske studije, bojkot parlamenta nema utemeljenja u pravu.
”Klasična zloupotreba funkcije. Da neko kaže da neće, za zdrav razum je neprihvatljivo .To je pitanje moralnih vrijednosti, odnosno nemoralnih vrijednosti. Poslanici su izabrani kako su izabrani sa zadatkom da ostvaruju svoje funkcije u parlamentu. Zato niko, apsolutno niko, ne može da zloupotrebljava bilo koju funkciju, a naročito ne funkciju predsjednika Skupštine ili potpredsjednika ili predsjedavajućeg”, ističe Blažić.
Mišljenja je da trenutno među poslanicima sjede samo čitači zakona i Ustava, ili što bi stari rekli: „Naučilo dijete da čita, pa misli da je pravnik“.
“Građani plaćaju poslanike debelo. I oni nemaju pravo da određuju hoće li biti u Skupštini li neće. Naročito ne oni koji primaju novac od poreskih obveznika. Oni mogu da bojkotuju, njima je bojkot alibi, ali oni bojkotuju Skupštinu, a neće da bojkotuju blagajnu”, ocjenjuje Blažić.
Suština je, kaže, u ciljanom tumačenju prava tj što je zakonodavac ili ustavotvorac htio da postigne sa određenom pravnom normom, odnosno koji društveni cilj ili društvenu vrijednost da ostvari, a ne da uništi. Prema tome, pojašnjava, kada se čitaju odredbe Ustava i Poslovnika, cilj zakonopisca i ustavotvorca i pisca Poslovnika je da se funkcije ostvaruju, a ne da se Skupština blokira.
Blažić je poručio poslanicima da imaju dva časna puta: da prisusutvuju sjednici parlamenta ili da podnesu ostavke.
”Je li ko njih tjerao da budu poslanici? Oni su se sami opredijelili za to. Pa gospodo, ako ste se opredijelili , ako primate novac od poreskih obveznika, onda izvolite, radite vaš posao. Ako neće da radite, podnesite ostavku i napustite parlament”, poručuje Blažić.
Dodaje , da će sve odluke donesene na sjednici Skupštine 28.aprila biti pravno valjane, te da ih niko ne može osporiti.
”Volio bih da vidim taj sud koji će da ocjenjuje ustavnost ili zakonitost sazivanja sjednice Skupštine kad je sazove 41 poslanik. A baš bih volio da vidim koje taj ko može da ospori legalitet”, tvrdi dekan Fakulteta za državne i evropske studije.
Preporučeno
Da ubuduće ne bi bilo nagađanja što poslanik može, mora ili neće, Crnoj Gori je, mišljenja je Blažić, potreban ustavni izborni sistem, koji će omogućiti neposredan izbor poslanika i odbornika kao za predsjednika države, jer dok svako bude čitao i tumačio Ustav, zakone i poslovnike kako mu je milo, Crna Gora ne moze napraviti ni jedan korak naprijed. Naročito ne u političkom sistemu.
