Video
U intervjuu za portal Standard, Bošković upozorava da, ukoliko se usvoji Zakon o budžetu za 2022. godinu, već u martu se može očekivati bankrot države i takozvani grčki scenario. Takođe, poslanik DPS-a i bivši ministar odbrane objasnio je koja su tri jasna rješenja izlaska iz institucionalne krize, te i iznio svoj stav o tome.
STANDARD: Da li će poslanički klub DPS poslije novogodišnjih praznika, sa kolegama iz opozicije, obnoviti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi?
BOŠKOVIĆ: Mislim da ovo nije ključno pitanje kada je u pitanju razrješenje aktuelne političke situacije. Ključno pitanje je da li ova Vlada ima podršku u Skupštini od 41 poslanika, kako bi imala legitimitet da nastavi sa obavljanjem svojih ustavnih nadležnosti. Mislim da su prethodni mjeseci, a pogotovo sedmice nakon podnošenja prve inicijative jasno pokazali da nema. Dakle, nije sporno da je 40 poslanika potpisalo inicijativu za smjenu Vlade, već podsjećam da su Demokratski front i Socijalistička narodna partija jasno tada saopštili da ova Vlada nema njihovu podršku i nema njihovo povjerenje. Dakle, nije teško izračunati da je protiv ove Vlade najmanje 67 poslanika, a da i ostalih 14 imaju ozbiljno nepovjerenje u nju. Prisjetite se inicijative za rekonstrukciju Vlade i okolnost da potpredsjednik Dritan Abazović od 5. septembra gotovo da nema nikakvu komunikaciju sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem. Iz svega navedenog jasno je da će ova Vlada pasti i da ona ne može da opstane. Kako i kada će se to desiti pitanje je političkog nijansiranja i kalkulisanja svih političkih subjekata. Ipak, optimista sam da već u januaru ova Vlada može biti ružna prošlost, koje ćemo se sjećati uz rečenicu – NE PONOVILO SE.
STANDARD: Kako ocjenjujete Memorandum o saradnji, koji su nedavno potpisale pojedine opozicione partije i dio vladajuće većine (URA i SNP)? Spekulacije vode do formiranja manjinske Vlade, koliko je prema vašem mišljenju to izvjestan model? Šta to tačno znači?
BOŠKOVIĆ: Memorandum o saradnji koji su potpisale tzv. manjinske partije sa SNP i URA smatram pozitivnim korakom ka prevazilaženju krize. Dakle, nesporno moramo konstatovati da je Crna Gora duboko podijeljeno društvo, a da je za obaveze koje našu državu čekaju, a koje se tiču prije svega članstva Crne Gore u Evropsku Uniju, potrebno formiranje stabilne proevropske većine. Bez obzira na brojne zamjerke, koje možemo iznijeti i na račun SNP-e i pogotovo na račun URA-e, u formalnom smislu, ove partije zalažu se za vrijednost evropske i građanske Crne Gore. Zbog toga, njihovu saradnju sa partijama opozicije, odnosno sa manjinskim strankama, ocjenjujem pozitivnim korakom u pravcu dolaska do onog što je Crnoj Gori prijeko potrebno. Ipak, imam zamjerke jer smatram da su se kao potpisnici ovog memorandum morale naći i neke vanparlamentarne stranke manjinskih naroda.
Što se tiče dijela vašeg pitanja oko manjinske Vlade, riječ je o temi koja je već neko vrijeme prisutna u crnogorskoj javnosti. Demokratska partija socijalista smatra da je postojeće stanje katastrofalno i da aktuelna Vlada mora biti smijenjena po svaku cijenu. U tom kontekstu naziru se tri moguća rješenja. Prvo i najočiglednije su svakako izbori. Takođe i jedno od rešenja je formiranje stabilne, jake, reformske Vlade, koja bi se izborila sa nagomilanim problemima, koje joj ostavlja Vlada u odlasku. I treće, kao najmanje efikasno rješenje se nameće mogućnost formiraja manjinske Vlade. Ipak, iako moguće nedovoljno efikasna, manjinska Vlada bi bila značajno bolje rešenje od aktuelne Vlade.
STANDARD: Demokratski front tvrdi da aktuelna ekspertska Vlada nema njihovu podršku, iako se stiče utisak da im nedostaje hrabrosti da je obore. U najavi je bio i predlog za podnošenje inicijative za raspuštanje Parlamenta. Šta mislite o tome i gdje je DPS u svim tim kombinatorikama? Koje rješenje izlaska iz krize je za Vas najprihvatljivije?
BOŠKOVIĆ: Već sam dijelom u prehodnom pitanju odgovorio i na ovo. Zbog toga ću se više fokusirati na dio pitanja, koji se tiče Demokratskog fronta. Riječ je o političkoj strukturi koja je, uz sve zamjerke na račun njene politike i vrijednosti koje baštine, nekada imala petlju da se bori za vrijednosti u koje vjeruje. Danas je to struktura pred raspadom u kojoj je PZP na pragu napuštanja saveza, a u samom PZP-u se ubrzo može očekivati rascjep.
Ostatke DF-a aktuelna nejaka Vlada ponižava svakodnevno svodeći njihove poslanike na najobičnije tastere, koji moraju glasati za sve ono što im stigne iz Vlade. Dakle, riječ je o potrošenoj, ruiniranoj strukturi koja je ponižena i koja će u kratkom roku biti marginalizovana na političkoj sceni Crne Gore, prije svega zahvaljujući tome što pristaje na ulogu tastera u sadašnjoj parlamentarnoj većini.
STANDARD: Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tvrdi da neće sarađivati sa DPS-om u ovoj postavci. Kako komentarišete taj ultimativni stav?
BOŠKOVIĆ: Dritan Abazović pripada novoj generaciji političara, koju karakerišu značajan višak populizma, šaroliki javni nastupi i pretjerana galama, tako da ne treba previše duboko i ozbiljno tumačiti njegove javne nastupe, jer su svi oni posljedica želja za većom paznjom i kojim pregledom više na društvenim mrežama. Nadam se da će gospodin Abazović i zbog njegove stranke i zbog Crne Gore konačno početi da se adaptira na ozbiljnu politiku. Svidjalo se njemu i slicnima ili ne DPS je ubjedljivo najjači politički subjekt na našoj političkoj sceni, koji baštini ozbiljnu proevropsku politiku i koji je zaslužan za sve ono što je Crna Gora bila do 30.08. prosle godine.
I ako ćemo da budemo iskreni da nije bilo DPS ni on danas ne bi bio potpredsjednik Vlade Crne Gore, tako da se nadam da nakon što se preleze dječje bolesti funkcija koje su preuzeli shvatiće da jedino u DPS mogu imati partnera, koji ce dugoročno trasirati proevropski put i stabilnost naše zemlje. Što prije to shvate i prihvate biće bolje i za njega i za Crnu Goru.
STANDARD: Kako kroz rad u Odboru za bezbjednost i odbranu, kontakte u obavještajnom sektoru i saradnju sa inostranim partnerima, možete ocijeniti stepen povjerenja u crnogorski sistem bezbjednosti? Da li možete apostrofirati neke konkretne slučajeve?
BOŠKOVIĆ: Stepen povjerenja u crnogorski bezbjednosni sistem na značajno je nižem nivou nego prije promjene vlasti u Crnoj Gori. Na to su uticale brojne okolnosti poput velikih propusta u radu Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva odbrane u cjelini. Ne treba zaboraviti ni okolnost da je 5. septembra sektor bezbjednosti doživio fijasko. Tada smo imali dva komandna štaba za vođenje operacije, a u jednom, koji je bio smješten kod predsjednika Vlade, boravila su neovlaštena lica, koja se ni na koji način nijesu smjela naći tu i imati dodira sa tajnim podacima.
Takođe desetine agenata strane službe, u konkretnom slučaju BIA-e, kao i brojni pripadnici specijalnih jedinica Srbije vršljali su po Crnoj Gori, dok je Cetinjski manastir bio pun naoružanih lica koji su u Bijeloj knjizi organizovanog kriminala vode kao bezbjednosno-interesantna lica. Sve ovo, i mnogo više od ovoga, poznato je našim zapadnim partnerima, te je stoga ugled sektora bezbjednosti značajno poljuljan. Nakon skore promjene vlasti biće potrebno značajno vrijeme da se ovaj ugled povrati na stari nivo i vrlo posvećeno ćemo raditi na tome.
STANDARD: Mnogi ocjenjuju da je Predlog Zakona o budžetu i projekat “Evropa sad” populistički i neodrživ. Kako vi kao profesor i ekspert ekonomske struke, gledate na moguće finansijske efekte ovog budžeta, ukoliko bude usvojen?
BOŠKOVIĆ: Saglasan sam sa tim ocjenama. Dakle, Budžet je iz više razloga projekat, koji treba Crnu Goru da obali na koljena, kako bi inače mala i ekonomski siromašna postala lak plijen u budućoj novoj raspodjeli na prostoru Balkana koju priželjkuju različiti velikodržavni projekti. Ovaj program je finansijski veoma izazovan, podrazumijeva dodatna zaduženja za tekuće potrošnju, zaustavlja se ekonomski razvoj Crne Gore i dovešće do neminovnog društvenog raslojavanja i porasti siromaštva. Svakako da smo svi za povećanje zarada, ali ovako predviđen rast plata dovešće do otpuštanja radnika, gašenja mikro i malih preduzeća i do porasta cijena.
Sa druge strane program ne predviđa ništa za nezaposlene, penzionere, socijalne slučajeve koji će porastom cijena biti drastično pogođeni. Ako tome dodamo da su poslanici DF-a ucijenili ministra Spajića da iz predloga briše mogućnost zaduženja te da neće glasati za Zakon o akcizama čime će mu značajno smanjiti planirane prihode, kao i činjenicu da se planiraju zakonska rješenja i amandmani na budžet, koji će iznositi dodatnih oko 200 miliona rashoda jasno je da se Crnoj Gori smiješi grčki scenario te da će se zemlja već u martu naći pred bankrotom.
Preporučeno
A na kraju to će sve dovesti do toga da se kao u slučaju Nikšića, Srbija pojavi kao spasilac i kroz sumnjive aranžmane direktno stavi šapu na sve ekonomske resurse u Crnoj Gori, kako bi naša zemlja ponovo ekonomski bila zavisna jedino i isključivo od Srbije. Time bi i politička zavisnost bila ostvarena. Sve u svemu ovako koncipiran Budžet krije opasnu namjeru ekonomskog urušavanja Crne Gore i zato je najopasniji akt, koji je došao u naš Parlament.
