Video
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
– U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih – rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
AMBICIOZAN PLAN
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
– Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada – smatra sagovornik Pobjede.
Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
– Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata – kazao je Lopatka.
Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
– To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi – kaže Lopatka.
Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
– Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima – ocijenio je Lopatka.
OPRAVDANA ZABRINUTOST
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
– Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesa – kazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
– U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta – naveo je Lopatka.
Sjednica Ustavnog odbora na kom je odlučeno da se sutkinja Đuranović penzioniše, FOTO: Printskrin
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
– Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa – zaključio je sagovornik Pobjede.
Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije.
To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije.
– Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju – kazao je Lopatka.
Ipak, upozorava da u praksi često nije tako.
– Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU – navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
Pohvalne inicijative poput „Barometra 26“
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera.
– Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime – kaže Lopatka.
On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.
Preporučeno
