Javna raspava o ovom aktu se okončava danas, a u EU info centru povodom toga održan je okrugli sto.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kritikovao je raniju praksu po ko kom su se privatizacije proglašavale tajnom, navodeći da se dešavalo i da sekretaar savjeta za privatizaciju, tehničko lice, stavlja na dokumenaticju oznaku tajnosti zbgo čega su podnosili prijave, ali da nikada nije bilo epiloga. Kazao je da ,,možda nova adminsitracija ne djeluje promptno prema zahtjevima NVO ili građanima“, navodeći da nekada samo zbog vremena, tehničkih nemogućnsoti nijesu u situaciji da da se odgovara na brži način.
“Treba da budemo otvoreni i nema razloga da bilo šta krijemo od građana. Živimo previše u teorijama zavjere, da se nešto radi mimo naših saznanja,” rekao je Abazović.
Komentarišući nacrt Zakona direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković je, međutim, kazala da je Crna Gora imala jedan od najboljih zakona u ovoj oblasti u Evropi do 2017. godine koji su poslanici izmijenili i unazadili, bez javne rasprave. Očekivala je, kako je rekla, kao minimum, da sve te odredbe iz tog perioda budu isključene, ali se to nije desilo, te je pozvala da ih izbrišu.
Ocijenila je da je član jedan u suprotnosti sa Ustavom i međunarodnim konvencijama, jer ,,druge države mogu da određuju šta je tajna u našoj državi“.
“To budi sumnju i zbog velikih projekata koji su u toku, poput auto-puta. Ustav nije rekao da izuzeci mogu biti interes neke druge države, nego samo naše”, rekla je ona.
Kritikovala je i definiciju pojma informacija, jer piše da su to oni podaci koji su nastali u vezi sa nadležnošću i djelovanjem ograna vlasti, a ne svi.
“Dobijamo prostor za velike zloupotrebe”, istakla je ona.
Prokomentarisala je da je proaktivno objavljivanej podataka unapređenje, ali joj nije jasno zašto ne prihvate da se objavljuju i podaci o potrošnji državnog budžeta. Kaže da šest mjeseci čeka od Ministratsva finansija podatak o prvom trošku kojim je formirana Vlada.
“Ima se kapaciteta da se to objavljuje, jer se objavljuju u izbornoj kampanji”, rekla je ona.
Istakla je da se, recimo, u Norveškoj i Švedskoj podaci o plaćaju poreza objavljuju, javni su. Rekla je da treba da se to nađe i kod nas – koliko je koja kompanija platila porez i koliko, navodeći da je možda previše da traže da se isto sada objavljuje i za fizička lica.
“Tako se borimo protiv sive ekonomije”, rekla je ona.
Negodovala je što je i propisano da su upravni i sudski postupci tajni, pitajući se kako to može biti, kada je tajno u ovom slučaju ono što sud ocjeni.
Rekla je i da treba da se uvede povjerenik, umjesto Agencije da obavlja posao, jer ličnost može da doprinese napretko.
Kazala je i da je na snazi uredba da je skuplje da vam neko skenera dokumentaciju nego da vam je odštampa i da to treba promijeniti.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Ivan Medojević kazao je da su toj ustanovi dodate nadležnosti, ali da nijesu izdvojena dodatna budžetska sredstva za njihov rad. Nije saglasan sa idejom Ćalović da se uvede povjerenik, te je istakao da je cilj da se smijeni postojeći sastav.
“To je cilj, a ne ono što je potreba društva”, rekao je Medojević, tražeći da se primjena zakona odgodi do 1. januara.
Danijela Nedeljković Vukčević iz Ministarstva javen uprave kazala je da su na okruglom stolu čuli konstruktivne prijedloge, ocjenjujući da se su usprotstavljeni oni koji dolaze iz NVO sektora i državnih organa, te je najavila da će održati sastanke sa svima njima.
“Sugestije Agencije su na mjestu, mora se voditi računa o kapacitetu Agencije. Vanja (Ćalović-Marković) je pošla, neka se rješenja nijesu razumjela”, rekla je ona.
Podsjetila je da tri godine pričaju o izmjenama i dopunama ovog akta, te da se ispostavilo kao problem praksa. Ovaj akt je ocijenila ,,malim ustavom“.
Cilj zakona je da građani pretragom mogu sami da dođu do informacija i da to bude osnovna alatka, te da formalni zahtijev slijedi ako ne mogu da pretragom dođu do nekih informacija.
“Da smanjimo enormni broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama što opterećuje administraciju, pa dolazi do tužbi i tu su ogromni troškovi za državu”, rekla je ona.
Ministarka Tamara Srzentić poručila je da će demokratija biti jača kada budu imali svi pristup informacijama. Pozvala je da se ukaže na probleme i ponude rješenja.
Preporučeno
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je pravo na slobodan pristup informacijama osnovno pravo, te da trenutni akt nije povećao transparentnost javne uprave.
Video