Video
Poslanik AF-a naglašava da u Crnoj Gori ni približno nije sprovedena decentralizacija, te da je neophodno što prije sprovesti je, posebno kad je riječ o lokalnim vlastima.
“Decentralizacija se mora sprovesti kako bi lokalne vlasti preuzele na sebe još neke usluge za građane, ali i dodatne prihode. Inače iz Vlade i resornog ministarstva najavljuju intenzivan rad u pripremi zakonskog okvira, a ubjeđen sam da podrška neće faliti ni od Skupštine”, istakao je Camaj.
Naglašava i da je više nego zadovoljan položajem Albanaca u Crnoj Gori, uprkos brojnim razlozima za nezadovoljstvo.
“U nastalim okolnostima Albanci po prvi put imaju osjećaj da su ravnopravni, jer sami učestvuju u donošenju odluka za sve što je bitno za njih, i ne samo za njih. To ne znači da ovim tvrdim kako gradjani Albanci nemaju razloge za nezadovoljstava, ali po prvi put zato ne moraju da krive druge, već samo svoje predstavnike, ukoliko oni ne rade savjesno svoj posao. Svakako, mišljenja sam da smo daleko od uživanja prava na nivou medjunarodnih standarda, na čemu ćemo sigurno poraditi”, kazao je on.
Camaj je najavio da će poslanici Albanskog foruma podnijeti Skupštini inicijativu o rezoluciji o stradanju albanskog naroda u Crnoj Gori.
U razgovoru za Portal Javnog servisa, poslanik AF-a ističe da je takva rezolucija potrebna, prvo da bi se njegovala kultura sjećanja, ali i da bi se Crnogorci i drugi narodi, upoznali sa “golgotom koju su Albanci, kao autohton narod i lojalni građani ove države prošli od raznih vlasti”, samo zato što su htjeli da sačuvaju svoj identitet.
“Napominjem ovdje Previjski masakar, gdje je 1912/13 ubijeno hiljade albanaca sa područja Plava i Gusinja u pokušaju nasilne promjene vjere. Zatim 1919 u Hotima ubijeno oko 80 mještana i još toliko uhapšeno, od kojih je pola umrlo od gladi u Jusovači. Zatim 1945, Barski masakar, gdje je pogubljeno skoro 3000 mladih regruta sa Kosova. Takodje, februara 1945. je strijeljano i desetine malisora, na čelo sa hotskim sveštenikom. Zatim 1999 je u okolina Rožaja ubijeno 21 albanac, medju njima dvije žene i dvoje djece. A i nova Crna Gora, u tom pogledu “nije nam ostala duzna”, pa je 2006 sprovela akciju Orlov let. Smatram da se sve mora sagledati u jednom drugom svijetlu, ne da bi se budili aveti prošlosti, već da bi se sa nje skinula rđa, radi zajedničke budućnosti, neopterećenu grijehovima predaka”, kazao je on.
Preporučeno
Zaključuje da je najavio jednu takvu rezoluciju gdje bi, kako je kazao, ujedinio sve te zločine u jedan akt, za šta je, kako tvrdi, od kolega dobio pozitivne signale.
