Video
Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa mjere afirmativne akcije za bolju zastupljenost manjinskih naroda, tako što za izborne liste koje predstavljaju manjinske narode ili nacionalne zajednice omogućava učešće u raspodjeli mandata i ako osvoje manje od tri odsto važećih glasova. Cenzus za manjinske liste je 0,7 odsto, a za predstavnike hrvatskog naroda, podsjećaju u CDT-u, omogućeno je da najuspješnija lista koja osvoji najmanje 0,35% važećih glasova osvoji jedan mandat.
“Na ovaj način je omogućeno da predstavnici/e hrvatskog naroda budu izabrani u parlament pod povlašćenim uslovima, i sa posebnim izbornim pragom za koji je procijenjeno da je dostižan u odnosu na veličinu populacije. Problem sa ovom odredbom je što u Crnoj Gori, prema rezultatima posljednjeg popisa, živi još jedan narod sa približno istim udjelom u ukupnoj populaciji, a koji ne uživa istu privilegiju. Radi se, naravno, o Romima, koji prema posljednjem popisu čine 1,01 odsto stanovništva, dok Hrvati čine 0,97 odsto. CDT već više od decenije zagovara da se ova odredba proširi i na izborne liste za izbor pripadnika/ca romskog naroda”, saopšteno je iz CDT-a.
NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca je krajem 2021. godine podnijela Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika/ca romske manjinske nacionalne zajednice. Oni su tražili od Skupštine da se zakonska pravila koja važe za Hrvate primijene i na romsku nacionalnu manjinu.
“U posljednjem parlamentarnom izbornom ciklusu pojavile su se kontroverze oko tumačenja pravnih normi za afirmativnu akciju za liste koje predstavljaju Hrvate. Naime, jezičkim tumačenjem norme i provjerom njene logičke ispravnosti ne može se zaključiti ništa drugo nego da izborna lista koja predstavlja hrvatski narod dobija jedan “zagarantovani” mandat samo ukoliko osvoji između 0,35 odsto i 0,7 odsto važećih glasova. Ukoliko bi lista osvojila preko 0,7 odsto glasova, stekla bi pravo na učešće u raspodjeli mandata sa brojem osvojenih glasova, ali to nije i garancija za dobijanje mandata”, kažu u CDT-u.
Nasuprot ovome, kako navode, DIK je prilično liberalnom interpretacijom, uz zaobilaženje onoga što izričito piše, zauzela stav, koji je po njihovom mišljenju u duhu ZIOP, da najuspješnija lista pripadnika hrvatskog naroda ukoliko usvoji najmanje 0,35 važećih glasova u svakom slučaju stiče pravo na jedan poslanički mandat. Ovakav pristup DIK je objasnila kao navodno ciljno tumačenje norme.
“IK je pravilno zaključila da princip afirmativne akcije služi da obezbijedi predstavljenost manjinskih grupa, ali je upitno da li je to dovoljno da se zaključi šta je stvarni smisao i cilj norme, naročito ako se ima u vidu da nijesu imali odgovarajuće izvore za istorijsko tumačenje norme, odnosno za analizu uticaja različitih okolnosti u vrijeme donošenja pravne norme i razloga zbog kojih je zakonodavac baš na ovaj način zapisao. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da se od usvajanja zakona od strane stručne ali i zainteresovane javnosti ova norma problematizovala, i u neformalnim komunikacijama se ukazivalo na potencijalne probleme koje njena primjena može izazvati u praksi”, naglašavaju u CDT-u.
U javnom diskursu su se mogli čuti i komentari da je norma “pogrešna” i “nesretna”, no to nikako ne može biti dovoljan razlog za njeno rastegljivo čitanje.
Preporučeno
“CDT se zalaže za primjenu afirmativne akcije za manjinske grupe, no smatramo da se očuvanje tog principa ne garantuje prikrivanjem problema. U predstojećoj izbornoj reformi neophodno je precizirati ovaj član zakona, kako neka druga DIK ne bi jednom zauzela dijametralan stav. Prava manjinskih naroda se, naime, ne štite “darivanjem” mandata, već solidnom i jasnom zakonskom zaštitom njihovih prava”, poručuju u toj organizaciji.
