Video
Potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Jovan Drašković kazao je da traže pravdu i da se poštuje ono što je potpisano i što se nalazi u važećem dokumentu.
“Ne tražimo uvećanje, tražimo koeficijent koji već imamo, koji smo dobili i koji smo našim kompromisom prihvatili da bude ove godine. Potrudićemo se da protest uspije, što se tiče daljih koraka ne bih sad o njima. Optimista sam da se možda ni ovaj protest neće desiti. Želim da se nadam da se može desiti razgovor da se izađe iz ovoga, nama ne trebaju nikakvi poeni, da budemo na ulici i da blokiramo saobraćaj, to je posljednje što želimo”, kazao je Drašković poručujući da su na ovaj korak prisiljeni.
Kazao je da su vodili duge i iscrpljujuće pregovore, te da su kao i mnogo puta prije osjetili da su zanemareni.
“Ako sada uzmete granski kolektivni ugovor vidjećete jasno da imaju kolone za 2023, kolone za 2024. i 2025. godinu sa izračunatim koeficijentima i mi smo prihvatili to, iako nam nije bio lako, imali smo veliki pritisak i mnogo nezadovoljnih radnika. Ovo što se sada dešava je urušavanje granskog kolektivnog ugovora. Nije na pravno valjani način da jedna strana odluči šta je to što treba da se poštuje iz tog granskog kolektivnog ugovora ili ne”, dodao je Drašković.
Govoreći o odnosu sa državnim organima kazao je da se razgovori nijesu desili. “Niti nas je pozvala prethodna vlada, niti nas je pozvala nova vlada kada je radila predlog rebalansa budžeta”, pojasnio je on.
“Povećanje nije toliko bitno niti može toliko nečiji lični život da promijeni, ali osjećaj nepravde može mnogo i onaj nastavnik koji ide u učionicu sa osjećajem nepravde prema društvu, prema državi… Moramo da razmislimo o tome”, kazao je Drašković
Poslanica i članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Radinka Ćinćur je kazala da je svima jasno da status prosvjetnih radnika u Crnoj Gori nije dobar.
“Prosvjetni radnici zalužuju da se skrene pažnja na njih, svjedok sam da dosta mojih kolega radi dva posla da bi obezbijedili egzistenciju, neki od njih vikendom rade najteže fizičke poslove da bi preživjeli. Ovaj put želim da podržim svoje kolege, zato što znam da ste u pravu i zato što znam da bi bilo bolje svima moramo da ulažemo u prosvjetu”, kazala je Ćinćur.
Istakla je da osjeća da je iznevjerila svoje glasače, jer je kako je kazala, i sama obećavala uvećanje zarada, ali da smo na kraju ipak vidjeli da nema para za prosvjetu.
Dodala je da smatra da je ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović spremna da pokrene neke stvari u obrazovnom sistemu, ali da u njenim rukama nije novac, te da oštrice treba da budu usmjerene prema ministru finansija i premijeru.
Roditelji sugerišu ocjene, nastavnici preopterećeni
Drašković je kazao da su istraživanja pokazala sa se prosvjetni radnici suočavaju sa raznim oblicima uznemiravanja, pa i nasilja koje dolazi od učenika, roditelja…
“Kako prosvjetni radnik koji se ne osjeća sigurnim može da vaspitava djecu. Kako neko ko sa osjećajem straha ulazi u učionicu treba da kod djece razvija osjećaj slobode”, upitao je on.
Sagovornici podakasta govorili su i da je problem u tome što roditelji objašnjavaju nastavnicima koju ocjenu učenik zaslužuje, zatim hiperprodukcija nosilaca diplome “Luča”, preopterećenost nastavnika…
Poseban problem je, prema rijećima Ćinćur i politizacija prosvjete.
“Danas smo svjedoci da ne postoje jasni kriterijumu za kadrovsku politiku. Kadrovska politika u školama je lančana reakcija. Apsolutno u našem društvu niko ni za šta ne odgovara i zato nam je stanje takvo kakvo je”, dodala je ona i istakla da moramo ulažemo u mlade ljude koji se školju za nastavnike.
Kao pozitivne primjere naveli su Estoniju i Finsku, zemlje koje su ulagale u obrazovanje i koje su imale viziju kako da se razvijaju društva i države blagostanja u kojoj će pojedinci biti zadovoljni.
PISA testiranje traži učenika koji razmišlja
Sagovornici CDT-ovog podkasta su se osvrnuli na aktuelni problem u vezi sa PISA testiranjem i lošim rezultatima koje crnogorski učenici postižu na tom testiranju iz godine u godinu.
Ćinćur je kazala da u većini škola nema dovoljno kompjutera, da i dalje postoje škole koje nemaju internet u učionicama, a traži se od nastavnika da redovno ažuriraju ocjene u elektronskom dnevniku.
“Kad je bilo PSIA testiranje naše kolege su donosile svoje lap topove od kuće da bi se sprovelo testiranje. E pa zamislite kakva je odgovornost Ministarstva da kaže da nešto ne valja ako nemate osnovne uslove za rad”, dodala je ona poručujući da PISA testiranje traži učenika koji razmišlja, a da mi toga nijesmo svjesni.
Preporučeno
Istakli su da je riječ o kompleksnom problemu, da nastavnici imaju odgovornost, ali da nijesu jedini krivci za loše rezultate učenika, već je potrebno prilagoditi nastavne programe i pronaći sistemsko rješenje koje zahtijeva posvećenost i kontinuirani rad.
