Video
Politički analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da postoji humani aspekt oko toga pitanja, da postojeći Zakon o državljanstvu nije toliko restriktivan jer je 40 hiljada ljudi dobilo državljanstvo od 2006, od kojih je većina interno raseljena nakon ratova devedesetih.
„Uslovi za sticanje državljanstva treba da budu sve strožiji, ako ćemo ući u EU bićemo atraktivni za dolazak, ljudi će dolaziti, da bi zaštitili Crnu Goru moramo uvoditi strožije, ali svakako dovršiti proces dodjeljivanja državljanstva ljudima koji ovdje nesporno žive, ali ne smije da se širi nikakav animozitet“, kazao je Sekulović.
Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić kazala je bi dvojno državljanstvo moglo dovesti do zloupotreba, i da prioritet Crne Gore ne smije biti uvođenje dvojnog državljanstva, već ispunjavanje isključivo svih ključnih uslova za pristupanje Crne Gore u EU.
„Jedan od ključnih tih uslova jeste i istinska reforma izbornog zakonodavstva. Mi, javni funkcioneri kao odgovorni ljudi, moramo brinuti o integritetu biračkog spiska, jer ukoliko bi došlo do velikih promjena u tom biračkom spisku, postojale bi velike mogućnosti zloupotrebe prava glasa“, kazala je Vučelić.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević navela je da ta tema služi za izazivanje konflikata.
“Ne zahtijeva se promjena Ustava i zato je opasna i treba je pratiti, ali EU to prati, a ona je naklonjena Crnoj Gori, čuli smo kritiku i podvučenu crtu na temu o dvojnom državljanstvu, čuli smo poruku da Crna Gora kao perspektivni aspirant za EU ne može to odraditi bez konsultacija sa EU. EU vodi računa o tome da državljani sjutra postaju državljani Evrope i da se to ne smije iskoristiti kao put do tih privilegija“, rekla je Kovačević.
Govoreći o biračkom spisku, Kovačević je rekla da je ključna reforma urađena 2014, kada je on centralizovan.
„Tada su uvezani registri, to je važno jer smo mogli da vidimo istinske probleme te evidencije. Govorilo se o armijama mrtvih zombi birača, fantomskim biračima za koje se proizvode lične karte i time se skretala pažnja sa problema biračkog spiska koji su veliki. Nije pronađen nijedan fantom, vidjelo se da postoji problem sa evidencijama umrlih, postojao je mali broj onih koji jesu umrli ali pravno nije riješeno pa su oni na spisku ali svakako da nisu glasali“, rekla je ona i dodala da imamo veliki problem sa registrom prebivališta.
„Imamo situaciju da mnogi državljani koji su napustili Crnu Goru zadržali prebivalište i zloupotrebljavaju tu mogućnost, procjene variraju, čak i najkonzervativnije govore da je ogroman broj takvih“, kazala je Kovačević.
Kada je u pitanju registar državljana, Kovačević je navela da imamo problem da se u tom registru nalaze ljudi koji su suprotno crnogorskom Zakonu o državljanstvu stekli neko drugo državljanstvo.
„To smo vidjeli i 2023. kroz primjer premijera Milojka Spajića koji je jedna od tih osoba. Sami Zakon o biračkom spisku može da se unaprijedi, ključni problem je kako originalne registre dovesti u neki red. U neuspješnom pokušaju izborne reforme se odredio nekih put. Kad je Hrvatska postala članica EU posljednji zakon koji je mijenjala bio je o finansiranju partija a nijesu skroz ni do danas u praksi riješili prebivališta. Ako je cilj ulazak u EU do 2028. ovo moramo makar normativno riješiti pa tada krenuti u implementaciju“, kazala je Kovačević.
Sekulović je rekao da ne postoje duplo upisani birači, ali da može manipulisati sistemom.
„Naš sistem provjere na biračkom mjestu je takav da ne možete doći dva puta na biračko mjesto da glasate, možda se dešavalo, treba nadograditi sistem elektronske kontrole da bude centralizovan, kako bi, ako glasate na jednom mjestu, se izbjegla mogućnost da sa drugom ličnom kartom sa istom slikom glasate na drugom biračkom mjestu“, kazao je on i dodao da problem sa registrima postoji.
„Ali on nije toliko veliki koliko se predstavlja u javnosti i nije nerješiv, teži je kada je u pitanju dvojno državljanstvo i to je problem regionalnih odnosa“, kazao je Sekulović dodajući da je zbog toga što je u Crnoj Gori malo je biračko tijelo i postoje razni interesi, dvojno državljanstvo rizičan potez.
Kovačević je kazala da je ustavotvorac imao u vidu naše okruženje, da je Crna Gora mala država, da živimo na Zapadnom Balkanu, da su politike susjeda suprotne našima.
„Mi ne možemo uticati na da Srbija dodjeljuje državljanstvo svakom ko se izjasni kao Srbin, to je ekspanzivna namjera kojom se utiče na koherentnost u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Neke zemlje dozvoljavaju glasanje dijaspori, ali to je prilagođeno, ne dopušta se da glasanje dijaspore odlučuje, da o situaciji u Crnoj Gori odlučuju oni koji tu imaju samo grobove. Sa ovim okruženjem i izbornim sistemom za Crnu Goru bi bilo pogubno da izađe iz toga da o vlastima odlučuju oni koji ovdje žive“, kazala je Kovačević.
Vučelić je ocijenila da Zakon o biračkom spisku nije neophodno mijenjati, da on pruža alate koji povećavaju transparentnost izbornog procesa.
„Odnosno obaveza redovnog ažuriranja biračkog spiska, javna provjera podataka i centralizovana vođenje biračkog spiska štite svakog građanina da utiče na izborne rezultate na tačan i jednak način. Zakon omogućava svim građanima elektronske provjere, odnosno provjeru statusa u biračkom spisku i ukoliko postoji bilo kakva greška, da se to i ispravi. Lokalne samouprave i državne institucije imaju obavezu da redovno dostavljaju promjene podataka što je važno za sprječavanje nepravilnosti“, rekla je Vučelić.
Dodala je da su izazovi neažurnost spiskova, problemi sa prijavom prebivališta, političke manipulacije, ograničena kontrola i slaba implementacija su zapravo problemi koji traže akciju.
„Postoji jasan stav da građani Crne Gore mogu imati samo jedno prebivalište. Naši zakoni su dizajnirani da štite integritet ličnosti i kolektivnih prava, a dvostruko prebivalište bi narušilo taj integritet“, kazala je poslanica CIVIS-a.
Govoreći o popisu, sagovornici su se saglasili da se podaci sa popisa i birački spisak ne mogu porediti.
„Imamo 465 hiljada punoljetnih, 46 hiljada ljudi živi u inostranstvu po popisu, ta činjenica dokazuje da je poređenje sa biračkim spiskom nije racionalno, nema mehanizma da se izbrišete iz biračkog spiska ako uzmete na primjer srpsko državljanstvo, priča je komplikovana ali nije nerješiva“, rekao je nekadašnji ministar unutrašnjih poslova.
Kovačević je istakla da je na tradicionalnom popisu dodatni element da je to izjava volje.
Preporučeno
„Dođete na vrata, pitate me da li ja želim tu da živim, ja kažem da hoću, a mogu i da slažem, i onda se to ne može porediti. Naredni nam je registracioni jer nas na to obavezuje EU, biće jednom godišnje, popis će se vući iz drugih registara“, kazala je Kovačević.
