Video
Stanje u ovim oblastima zahtijeva višedimenzionalan i sistemski pristup, a izostanak podrške Vlade se odrazio i na brojne servise koje nevladine organizacije pružaju, zbog čega je potreban organizovaniji zagovarački pristup, ocijenjeno je na skupu.
Jedna grupase bavila analizom problema i modalitetima unaprijeđenja uoblasti rodne ravnopravnostikrozčetiri oblasti- orodnjenost javnih politika; uticaj na javne politike kroz saradnju i partnerstvo; pristup finansiranju projekata i drugim vidovima podrške za snaženje kapaciteta OCD-a iz domaćih i međunarodnih fondova; održivost servisa podrške ženama sa iskustvom rodno zasnovanog nasilja.
“Nažalost, vratili smo se decenijama unazad,jer aktuelna politika državnih organa donosi isključivanje mjera i aktivnosti rodne komponente iz akcionih planova, a sve što se tiče pitanja rodno zasnovanog nasilja smješta u strategiju za sprovođenje Istanbulske konvencije. Zabrinjava što se rodno zasnovano nasilje ne prepoznaje ni u značajnim ministarstvima čiji su organi dužni da se bave ovom problematikom, prije svih u Ministarstvu pravde, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu zdravlja”,istakla jeBiljana Zeković, direktorica SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, koja je moderirala rad ove grupe.
Ukazala je i naograničen rad Odbora za rodnu ravnopravnost, kao i nanerazvijene kapacitete Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u ovoj oblasti. Zeković je izvjestila da je u diskusiji identifikovana idemotivisanost OCD da učestvuju u radnim grupama za izradu zakonodavnog okvira, zatim nasve manja sredstava koja institucije ulažu u razvoj rodnih politika i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, njihovuneravnomjernu regionalnu distribucijuisumnje u nezavisnost procjenjivača. Neke odključnih preporukaove grupe se odnose na potrebu da sebudžetom obuhvate sve licencirane socijalne usluge i to kroz programe višegodišnjeg finasiranja, ali i da se radi na podršci onim organizacijama koje imaju veliko iskustvo da licenciraju svoje usluge, zatim na uspostavljanjujasnih kriterijuma za dobijanje sredstava u smislu procjene iskustva, kvaliteta i kontinuiteta u radui poboljšanje načina odabira i nezavisnih procjenjivača. Preporukameđunarodnim donatorimaje dapitanje rodne ravnopravnosti imaju kao zasebnu programsku liniju, asamim NVO da budu aktivnije kroz učešće u međusektorskim radnim tijelima u ovoj oblasti.
Miloš Marković, predsjednik UO Mreže za mlade Crne Gore, moderirao jegrupomkoja je analizirala i mapirala preporuke koje su se odnosile namlade i omladinske politikekrozizazove koji su identifikovani u institucionalnom dijelu, ali i uuticaju mladih na procese donošenja odluka, kao i njihov položaj kroz nekoliko segmenata –volonterizam, mentalno zdravlje, građansko obrazovanje, preduzetništvo.
„Institucionalno rješenje i pitanje mladih ne smatramo obavezom samo jednog ministarstva, uz napomenu da je vidljiv i nedostatak institucionalne komunikacije i sinhronizacije u pitanjima koja utiču na mlade. Neophodna nam je nova Nacionalna strategija za mlade, kao i izmjene i dopune Zakona o mladima, ali i Zakon o volonterizmu”,pojasnio je Marković.
On je ukazao na važnost obrazovanja ineophodnost uvođenja obaveznog predmeta građanskog obrazovanja u višim razredima osnovne škole i svim razredima srednjih škola, kroz koji bi mladi učili o ljudskim pravima i sticali znanja i vještine za aktivan pristup zajednici.
„Kada je riječ o volontiranju, izostanak vrjednovanja tog iskustva mladi često navode kao ključni razlog za nedostatak motivacije da se volonterski angažuju. S druge strane,nema podrške niti podsticajnih mjera za mlade preduzetnike i to treba da se mijenja”,kazao je Marković.
Na osjetljiv položaj mladih u društvu i problem suicida, na koji stručnjaci odavno upozoravaju, Crna Gora još nije odgovorila nacionalnim programom prevencije.
„Visoka stopa samoubistava se notira godinama, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Zato uvođenje psiholoških konsultacija u školama vidimo kao jednu od aktivnosti koju bi trebalo što prije razmotriti”, zaključio je Marković.
Takođe, ova grupa je naglasila i značaj podrške mladim kreatorima kulture i medijskih sadržaja, kako bi se i u tom dijelu razvijali.
Učesnici su se bavili iproblemima ranjivih i marginalizovanih grupauz ocjenu da suvišebile izložene diskriminaciji, zanemarivanju ali i govoru mržnje u proteklom periodu, a da to nije pratio adekvatan pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima.
„Neophodno je sistemsko priznavanje servisa koje NVO pružaju, zatimizmjena modela finansiranja NVOi formiranje posebne organizacione jedinice pri svakom ministarstvu uz zapošljavanje lica sa ekspertizom iz oblasti projektnog ciklusa”, izvjestio je moderator ove grupeMiloš Knežević, direktor Crnogorske LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.
U daljem osvrtu na probleme ranjivih i marginalizovanih grupa, među prioritete je naveo i potrebu kreiranja strategija, akcionih planova u naznačenim rokovima jer primjena predviđenih aktivnosti utiče na korisnike servisa.
„Instituciona memorija koja nedostaje koči proces licenciranja, a česte promjene zapošljenih blokiraju naš rad.Strategije se ne sprovode, a najveći dio posla radi civilni sektor, a sve to utiče na živote građana i građanki.Zato je potrebnopojednostaviti sistem dobijanja trajnih licenci sa povremenim provjerama i kontrolama organizacija. Time bi se izgradilaodrživost servisa, ali i izdvojile organizacije koje rade na valjan način i sa jasno određenim grupama”,pojasnio je on. Dalje, učesnici ove grupe su i stava da jevažno koristiti ispravnu terminologiju u svim dokumentima, ali ijačati kontrolne faktore u medijimakroz Zakon o medijima. Dio preporuka se odnosio i na potrebu ponovnog osnivanja direktorata za ljudska i manjinska prava i za prava osoba sainavliditetom.
Ksenija Medenica, programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i moderatorkagrupekoja se bavilaekologijom i održivim razvojem, istakla je brojne probleme koje su identifikovali u različitim aspektima ove oblasti, uz ključne preporuke u dijelu horizontalnog zakodavstva; upravljanja otpadom; kvaliteta vazduha; kvaliteta voda; industrijskog zagađenja; zaštite prirode; i klimatskih promjena.
„Napredak u oblasti ekologije i održivog razvoja je izuzetno spor usljed dugotrajnih administrativnih procesa u kombinaciji sanedostatkom profesionalnih kapaciteta i izostankom političke volje za rješavanjem ključnih problema.Bez plana i strategije se već tri godine upravlja našim najvrijednijim područjima,što dokazuje da se u ovoj oblasti jako malo radi i daprobleme slabo ko pokušava da riješi“,navela je Medenica.
Preporuke ove grupe ukazuju da je potrebno poboljšati inspekcijski nadzor i međusektorsku saradnju, koristiti modernu tehnologiju u kontrolama, poboljšati mehanizme praćenja kvaliteta vazduha i vode, a posebno započeti monitoring morske vode, ali i insistirati na primjeni evropskih direktiva u ovoj oblasti i jačatikapacitete mjesnih zajednica sa ciljem da se čuje glas lokalnog stanovištva.Iako se u razvijenim evropskim zemljama intenzivno radi na usvajanju i primjeni zakona o obnovi prirode, konstatovano je da se kod nas prilike za takve promjene olako odbacuju, uz navođenje slučaja Ulcinjske solane čiji nasipi nisu sanirani tokom 2022.godine zbog nesposobnosti i nezainteresovanosti upravljača uprkos izrađenom projektu i obezbijeđenim sredstvima.
„I dok je u Crnoj Gori bacanje otpada u rijeku je normalna stvar, krivolov električnim agregatima u nacionalnom parku sastavni dio tradicije, a bespravna sječa šuma potpuno uobičajena stvar, jasno je da smo od načela EU i ekoloških standarda sve dalje”,zaključila je ona.
Ovogodišnji forum okupio je oko 65 učesnika/ca koji su kroz dijalog, iz svojih pozicija, dali refleksijuna sadašnje stanje i formulisali preporuke u definisanim tematskim oblastima za buduće zajedničko zagovaranje za kvalitativne promjene. Preporuke koje su izrađene tokom ovog skupa će biti poslate i nadležnim institucijama u Crnoj Gori, kao i međunarodnim organizacijama i donatorima.
Preporučeno
Diskusioni forum je jedna od aktivnosti projekta“OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M’BASE”, koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom za evropske poslove. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
