Tema sastanka koji bi, prema najavama, trebalo da bude održan na nivou državnih sekretara ministarstava vanjskih poslova i stručnjaka za konkretne oblasti, trebalo bi da budu otvorena pitanja navedena u non-paperu koji je Hrvatske krajem prošle godine predala Crnoj Gori:

• Razgraničenje dviju država na moru,
• Status školskog broda nekadašnje JNA „Jadran“,
• procesuiranje počinilaca ratnih zločina nad Hrvatima početkom devedesetih,
• pravična naknada logorašima,
• ime Gradskog bazena u Kotoru koji su kotorske lokalne vlasti nazvale po osobi koja je ranih devedesetih bila čuvar logoru u Morinju gdje gdje su držani Hrvati zarobljeni u tada okupiranom dijelu Hrvatske
• status zgrade u Tivtu u kojoj je sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative.

Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske godinama su postojala, ali ni jedna strana nije pritiskala na njihovo rješavanje, nego su, naprotiv, gledale da ta otvorena pitanja ne utiču na međusobne odnose. Do promjene je došlo nakon što su nove crnogorske vlasti povukle nekoliko poteza na štetu međusobnih odnose, među kojima je najeklatantniji primjer bilo donošenje parlamentarne Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen.

Povezani članci

Politika

CG i Hrvatska nakon non-papera: Sve što traži Zagreb mi treba i sami da pokrenemo, ako bude blokade – blokirali su nas Mandić, Bečić i Spajić

Politika

EUROPOSLANIK TOMISLAV SOKOL ZA STANDARD: Crna Gora ne može u EU, dok je na daljinskom upravljaču Beograda

Politika

Poslanik u Hrvatskom saboru Ivica Kukavica: Bojim se da je blokiranje jednog poglavlja samo početak, Hrvatska neće dopustiti da CG bude platforma za napad na nju