Video
– Afirmativno je što i dalje čujemo da Evropska komisija, na čelu sa komesarkom za proširenje Martom Kos – ima optimizma. Nažalost, taj optimizam se malo bazira na realnosti i više na fikciji, odnosno na želji EU da integriše Crnu Goru – dodao je on.
Kos je juče, tokom vanrednog saslušanja pred Odborom za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, istakla da „EK u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja“.
– U prethodnih sedam mjeseci, zatvoreno je više poglavlja sa zemljama kandidatima nego u proteklih deset godina. Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još njih. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan – ako se reforme nastave – i mi ga u potpunosti podržavamo – dodala je komesarka za proširenje.
Ukazala je kako su pojedine zemlje kandidati „shvatile da je pred njima ozbiljan momentum“, te da „ispunjavaju reforme brže nego ranije“. Podsjetila je i na to da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, pa je – uz Crnu Goru – najnaprednija zemlja kandidat, posebno u dijelu vladavine prava.
– Ali, što god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nešto što zovem „orlovskim pogledom“: mi smo strogi kontrolori onoga što se tamo dešava. Nije dovoljno da se usvoje zakoni, već moramo i da vidimo implementaciju, a to je najteži dio – zaključila je Kos.
IMPLEMENTACIJA
Upravo je spora implementacija nešto sa čime se Crna Gora doskora suočavala, zbog čega su pojedini „zadaci“ iz Plana rasta konačno dospjeli u fokus izvršne i zakonodavne vlasti. No, insistiranje na reformama i njihovoj implementaciji ne teče baš glatko, pa pojedini skeptični analitičari smatraju da će na konferenciji krajem ovog mjeseca biti zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje.
Kalezić smatra da bi se takav mogući rezultat jedino mogao cinično prokomentarisati kao „uspjeh“.
– Vlada je, de facto, posljednjim bilateralnim sukobima sa Hrvatskom, ali i ostalim članicama EU u vezi sa sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, otvorila nove frontove. Umjesto da ih zatvaramo, Crna Gora čini sve suprotno – ukazao je on.
To, kako je dodao, znači da proces pridruživanja EU ne napreduje, nego nazaduje, te da smo pod velom „nerealnog optimizma“.
– Suština je da u Crnoj Gori nema jasne ni političke, ni društvene volje za nastavak procesa. Ljudi kojima pripada da nose procese su inherentno antievropski. Prema tome, tehnički aspekt pridruživanja pada u drugi plan. Zato treba da govorimo o samom entuzijazmu i samom naporu koji Vlada ulaže. Rezultati bi došli kada bi taj napor bio srazmjeran nečemu o čemu govore. Ali, to ne rade – rekao je Kalezić.
ZATVARANJE POGLAVLJA
Suprotan stav očekivano je imao Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove. Izlaganje Kos smatra još jednom u nizu praktično svakodnevnih potvrda iz Brisela koje „predstavljaju najbolji odgovor na učestale pokušaje da se u domaćoj javnosti izazovu osjećaji skepticizma i defetizma kad je pridruživanje EU u pitanju“.
– Potpuna posvećenost Vlade reformskom planu, u sinergiji sa jasnom i principijelnom podrškom Evropske komisije, rezultirala je do sada najuspješnijim periodom evropske integracije naše zemlje. To predstavlja čvrst temelj za još veće iskorake u narednih 18 mjeseci – istakao je Ivanović u objavi na društvenoj mreži Iks.
I on je optimista da će se pregovarački proces završiti do kraja 2026. godine.
Preporučeno
– Uz nastavak dosadašnje dinamike ispunjavanja obaveza, Crna Gora ima realnu šansu da postane prva naredna članica EU – zaključio je ovaj visoki Vladin zvaničnik.
