Video
Rusija bi mogla stvoriti nove krize na Balkanu i u Moldaviji kako bi skrenula pažnju svijeta s rata u Ukrajini – rekao je ukrajinski predsjednik 15. novembra, tokom konferencije za novinare iz Afrike.
On je upozorio da danas svi raspravljaju o krizi na Bliskom istoku.
” Ali kao što sam već rekao iskreno, to nije jučerašnji problem. A ni prekjučerašnji. Svi znaju za taj stalni sukob i rat, ali ga niko ne želi okončati. Ovo je eksplozija na Bliskom istoku, Rusija stoji iza ovoga, sigurni smo, sa svojim saveznikom Iranom”, rekao je Zelenski.
On je poručio da se mora obratiti pažnja na Balkan.
” Vjerujte mi, dobijamo informacije. Rusija ima dugoročni plan: Bliski istok, a sljedeća distrakcija biće Balkan. Ako partneri sada ništa ne preduzmu, opet će doći do eksplozija, i opet. To nije novost. Rusija će se pobrinuti da jedna balkanska zemlja zarati s drugom”, rekao je Zelenski.
Velika zabrinutost
Analitičari i dobri poznavaoci geostrateških prilika u regionu dijele veliku zabrinutost Zelenskog i nijesu sigurni koliko međunarodni partneri imaju prostora da odgovore na ove prijetnje s obzirom na to da su zaokupljeni ratom u Ukrajini i Pojasu Gaze. Pa tako dr Majkl Halcel, profesor na Institutu za spoljnu politiku „Džons Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu ne sumnja da Rusija aktivno pokušava da destabilizuje Zapadni Balkan.
” Očigledno nijesam upoznat sa obavještajnim podacima koji potvrđuju komentare predsjednika Zelenskog o namjerama Rusije, ali s obzirom na Putinovo iskustvo, one su istinite. Ruska militarizovana kleptokratija ne nudi ništa kao model za druge zemlje – svakako ne za susjedne zemlje. Strani avanturizam je dugo bio klasična diverzantska taktika za autokrate čija unutrašnja politika propada. Ruski ničim izazvan napad na Ukrajinu je samo najnoviji primjer”,kaže Halcel za Pobjedu.
Halcel, koji je od 1994. do 2005. bio Bajdenov savjetnik za evropsku politiku, posebno upozorava na miješanje Moskve u unutrašnja pitanja Crne Gore.
” Ne sumnjam da Rusija aktivno pokušava da destabilizuje Zapadni Balkan. Umiješanost Moskve u neuspješan pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine i njena aktuelna intervencija u unutrašnje stvari Crne Gore i Bosne i Hercegovine su primjeri ovih pokušaja destabilizacije. Zapad je svjestan ove situacije, ali, nažalost, izgleda zaokupljen ratovima u Ukrajini i Gazi”, kaže Halcel.
I zvaničnici Evropske unije potvrdili su da dijele zabrinutost predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o negativnom uticaju Rusije na region Zapadnog Balkana.
” Imamo informacije i posmatramo te aktivnosti Rusije već neko vrijeme, tako da imamo potpunu sliku i svjesni smo šta Rusija pokušava da učini. Radimo vrlo blisko sa našim zapadnobalkanskim partnerima kako bismo ih obučili da se suoče sa time. Znamo da Rusija radi sve što može kako bi posijala nezadovoljstvo, političku nestabilnost, strano uplitanje, manipulacije informacijama, i zato povećavamo našu saradnju i pomoć našim partnerima na Zapadnom Balkanu kada je u pitanju jačanje kapaciteta i sposobnosti da se suoče sa tom formom hibridnih prijetnji i spoljnog uticaja”, rekao je Stano.
On je potvrdio da je upravo ruski uticaj bio jedna od tema rasprave na sastanku ministara inostranih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana.
Stano je podvukao da ne komentarišu detalje razgovora koje zvaničnici EU imaju sa partnerima iz regiona, ali je ponovio da ,,dijele procjenu“ ukrajinskog predsjednika.
Nova žarišta
Poljski analitičar i istraživač koji pokriva zemlje Zapadnog Balkana i Centralne Evrope za Institut Nove Evrope, Jakub Bjelamovič smatra da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije svega misli na zemlje Zapadnog Balkana kojima upravljaju ili su pod uticajem struktura orijentisanih prema Moskvi.
” Prirodna žarišta na Zapadnom Balkanu su sjever Kosova i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, koji su pod stalnom prijetnjom destabilizacije iz Beograda.
Međutim, treba obratiti pažnju i na dešavanja u Crnoj Gori koja bi se čak mogla vratiti u de facto status ,,srpskog satelita“ pod novim rukovodstvom – predsjednikom Milatovićem i premijerom Spajićem, koji blisko usklađuju svoje odluke sa Beogradom. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Sjeverna Makedonija je u nedavnoj prošlosti takođe služila kao igralište za destabilizacione/obavještajne operacije Moskve i njenih zastupnika u regionu. Sljedeće godine u ovoj zemlji će se održati parlamentarni izbori koji će najverovatnije rezultirati povratkom na vlast naklonjene Moskvi i nacionalističke VMRO-DPMNE”, kaže Bjelamovič.
Ističe da, nažalost, Zapad ostaje u potpunosti fokusiran na smirivanje najagresivnijih igrača na Zapadnom Balkanu, uprkos stalno rastućoj nestabilnosti, uključujući obnovljene prijetnje secesijom od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i nedavni pokušaj srpskih nacionalističkih grupa koje zastupa Beograd da potkopaju državnost Kosova.
” Ja sam jedan od analitičara koji pozivaju na duboko i hitno resetovanje zapadne politike prema regionu. Sadašnji, „stabilokratski“ pristup Zapada samo ohrabruje te zlonamjerne aktere da ostvare svoje političke ciljeve kroz destabilizaciju. Moskva neće propustiti da iskoristi takve krizne situacije u Zapadnom Bakanu da dodatno odvrati pažnju od svoje pojačane kampanje u Ukrajini”, poručuje poljski analitičar.
Velika greška
On upozorava da su nedavno SAD i EU takođe spektakularno propustile da spriječe srpske nacionalističke stranke koje su orijentisane prema Kremlju i Beogradu da uđu u crnogorsku vladu.
“Uprkos brojnim upozorenjima zapadnih ambasada, zemlja je završila sa predsjednikom parlamenta koji otvoreno dovodi u pitanje njenu državnost, članstvo u NATO i priznanje nezavisnosti Kosova. Ovo je veoma ozbiljan bezbjednosni problem i veoma loš izgled za svaku zemlju koja traži dublju integraciju sa zapadnim strukturama”,kaže Bjelamovič.
Prema njegovim riječima prvo i najvažnije, NATO/SAD i Evropska unija treba da drastično ojačaju svoju politiku odvraćanja daljim razvojem svog vojnog prisustva u najvjerovatnijim žarišnim tačkama na Zapadnom Balkanu.
” Sukobi krajem maja između trupa KFOR-a i milicija kosovskih Srba pod kontrolom Beograda, u kojima je povrijeđeno 30 vojnika KFOR-a, trebalo bi da se posmatraju kao veoma ozbiljan poziv za buđenje zapadnih bezbjednosnih struktura. Štaviše, trenutni kapacitet (~1100 vojnika) misije EU u Bosni i Hercegovini ALTHEA je znatno ispod onoga što bi moglo biti potrebno da se odgovori na ozbiljnu kriznu situaciju. Pozdravljam nedavno uvođenje sankcija od strane ministarstva finansija SAD (uključujući Davidovića i Mićunovića iz Crne Gore). Ovo je veoma snažan znak iz Vašingtona. Međutim, ono što je još potrebnije su sankcije EU (uključujući zabrane putovanja, zamrzavanje imovine, suspenziju fondova EU) protiv najreakcionarnijih i ruskih igrača širom regiona. Kako bi ih mogli blokirati njihovi saveznici u EU (npr. Mađarska, Austrija, Hrvatska), postoji potreba za „koalicijom voljnih“ koja bi nametala slične mjere na bilateralnoj osnovi”, kaže poljski ekspert za region Balkana.
Ističe da bi pristup koji je okrenut budućnosti takođe trebalo da uključi političku, organizacionu i finansijsku podršku političarima i političkim partijama u regionu koji su istinski reformski i zapadno orijentisani – počevši od Srbije koja će sredinom decembra održati nove vanredne izbore.
Preporučeno
” Proevropska/demokratska opozicija bi mogla imati najbolji rezultat u više od 10 godina (od dolaska Vučićeve SNS na vlast 2012. godine). Vučićev režim će vjerovatno ostati čvrst, ali to bi bio veoma optimističan razvoj događaja. Čvrsto verujem da neće biti napretka/stabilnosti na Zapadnom Balkanu bez duboke demokratizacije i društvene transformacije Srbije”, zaključuje Bjelamovič.
